награда

ritam evrope 5

Devojke Ena Gogić, Ena Šošić, Iva Plemić i Milana Rajkov koje su pobedile na najvećem dečijem muzičkom takmičenju „Ritam Evrope“ u Srbiji, za nekoliko dana odlaze na svoje nagradno putovanje na Kipar.

Sa pesmom „La la love“ bile su najbolje na festivalu u Zrenjaninu i, na taj način, dovele ovo muzičko takmičenje, prošle godine, u naš grad. Devojke su u Kikindi posetili direktor „Ritma Evrope“ David Makević i direktor televizijskog programa Festivala, Igor Karadarević.

– Oduševljene smo i jedva čekamo da putujemo. Ne sumnjamo da će biti super provod jer volimo da se družimo sa ekipom „Ritma Evrope“, to su sada već dugogodišnja prijateljstva – rekla je Ena i naglasila da su posebno zahvalne na podršci lokalnoj samoupravi, celom timu „Ritma Evrope“, čelnim ljudima, Makeviću i Karadareviću, koreografu Milanu Milinkoviću i producentu Nemanji Antoniću, kao i svima koji su bili uz njih.

Devojke i deo tima „Ritma Evrope“ otputovaće u veliko turističko mesto Aja Napa na istoku Kipra, 1. februara. Takođe, ove godine će ponovo, u revijalnom delu, nastupiti na ovom festivalu u Boru.

S. V. O.

petar-kocic-subotica-(3)

Na Međunarodnom festivalu „Subotica folklor fest“ članovi pripremnog ansambla Kulturno-umetničkog društva „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca osvojili su pehar, priznanje i plasman na jedan od najprestižnijih Međunarodnih festivala folklora u Budimpešti.

-Posle dvostrukog prvog mesta našeg prvog ansambla na republičkoj smotri folklora u Požarevcu i naš pripremni ansambl ovenčan je lovorikama uspeha. Bez lažne skromnosti mogu da kažem da je ovo zlatna godina našeg društva. Nastup u Subotici bio je naš 30 koncert u ovoj godini u zemlji i inostranstvu – istakao je Milan Vašalić, predsednik KUD-a „Petar Kočić“.

Do kraja godine najmlađi folklorci predstaviće se domaćoj publici na „Festivalu plesa“ u Ruskom Selu.

-Cilj društva je da okupljamo sve meštane, da čuvamo tradiciju i, pre svega, da negujemo duh zajedništva u selu. Pozivamo sve meštane da nam se pridruže – dodao je Vašalić.

Novokozaračko društvo osnovano je pre 47 godina i ima šezdesetak  članova u podeljenih raznim sekcijama.

A.Đ.

drugo-mesto-1536x1024

Na konkursu za najboljeg mladog poljoprivrednika drugo je gazdinstvo Vlastimira Vlajkova (33), stočara iz Bašaida, koji je sa suprugom Tamarom krenuo bukvalno ni od čega, a uspeo da svojim radom napravi proizvodnju od koje može da živi onako kako je oduvek voleo.

-Prvo tele kupio sam od novca zarađenog u nadnici, čuvao sam seosku stoku i nije me bilo sramota. Danas imam dosta krava, mleko predajem Mlekari u Zrenjaninu i zadovoljan sam. Nisam imao ništa, a sada se bavim poslom kojim volim. Imam suprugu i dvoje dece koji mi puno pomažu – kaže Vlajkov.

Kao nagradu dobio je 300.000 dinara i zahvaljuje se svima koji su glasali za njega.

-Između Bašaida i Kikinde na potesu poznatijem kao Valov imam salaš. Sa novcem koji sam dobio završiću objekte za stoku. Imam junice i bikove i grla su na na salašu ili na livadi. Dobio sam zemlju po pravu prečeg oko 20 hektara i imam 3,5 hektar sopstvene zemlje. Od nule sam počeo i svake godine se širim. Idem napred, guram i probijam se. Ispunio sam sopstveni san koji sam imao dok sam čuvao stoku. Kasnije sam ta ista grla otkupljivao i sada imam duplo stoke od onog broja koliko sam čuvao – otkrio nam je mladi poljoprivrednik.

Sa suprugom Tamarom jedno vreme je živeo i u Novom Sadu, i kako kaže, video je da taj život nije za njega.

-Kada smo se doselili u Bašaid, gde sam kao mali najviše vremena provodio kod babe i dede, u kući u koju smo se uselili nisam imao ni struju ni vodu. Za sve ovo vreme sagradio sam dom, ali i objekte za stoku koje planiran da završim sledeće godine – naveo je Vlajkov.

O najboljem mladom poljoprivredniku odlučivao je žiri u sastavu Ivana Popović, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, Jelena Nestorović, predsednica Zadružnog saveza Vojvodine, Aleksandar Grabovac, upravitelj Srpske fondacije za preduzetništvo i Vladimir Vukotić, predsednik Izvršnog odbora 3 Banke, koja je i dodelila sredstva.

A.Đ.

Ljubica-Vojvodic-(1)

Na upravo završenom, drugom Festivalu prirodnjačkog filma Muzeja u Smederevu, naša sugrađanka Ljubica Vojvodić, diplomirani biolog, nagrađena je za svoj kratki dokumentarni film “Ciletova bašta Mesečeve ulice”. Odlukom sedmočlanog stručnog žirija konkursa “Filmski istraživači prirode”, ovo ostvarenje, odnosno njegova autorka, zauzeli su visoko drugo mesto.

Iako su joj proučavanje prirode struka, ali i strast, nagrađeni film je njeno prvo kompletno autorsko filmsko ostvarenje – sama je potpisala sve segmente, od ideje, scenarija, snimanja do montaže, i u jakoj, međunarodnoj konkurenciji, od žirija eksperata u ovim oblastima, osvojila nagradu.

– Film prati dešavanja u mom dvorištu tokom mesec dana. Snimala sam ga  početkom prošle godine, kada sam postavila hranilicu za ptice. Prvo su se okupile senice, a zatim i vrapci. Senice su agresivne i ne dopuštaju vrapcima da priđu, zato sam napravila još jednu hranilicu i ostavila masne kugle od zrnevlja za senice kojima je to glavna hrana tokom zime. Na taj način sam ih razdvojila i počela da ih posmatram. Satima i danima sam ih pratila i radovala se. Najveći deo filma snimila sam kroz prozor. Zatim sam izašla u dvorište, i, na kraju sam mogla i da im priđem. Sve to mi je davalo mnogo pozitivne energije, prosto mi je bila terapija i samo da ih posmatram. Ptice mnogo lepog mogu da vam vrate, samo ako im pružite malo pažnje. Kosa sam dugo čekala da ga lepo snimim i na kraju mi je i pozirao – priča Ljubica Vojvodić.

Tokom procesa Ljubicu je, kaže, kao svojevrsni asistent, pratio njen mali sijamski mačor Cile.

– Kada je snimanje bilo završeno i kada sam započela montažu, a bilo je to u vreme pomora ptica u Nakovu, moj Cile je pronađen otrovan ispred moje kapije u Donjoj vodoplavnoj, nekada Mesečevoj ulici, i zbog svega toga, odlučila sam da filmu dam naziv “Ciletova bašta Mesečeve ulice”.

U svom prvom velikom ostvarenju autorka je spojila dve ljubavi – prema prirodi i prema muzici jer je muzička podloga opus grupe „EKV“.

Njenu strast pretočenu u osam filmskih minuta, prepoznao je žiri i, samom nagradom, motivisao je za dalje stvaranje. Na svečanosti uručenja dobila je i  monografije i knjige, ali i vaučer za kupovinu opreme za snimanje.

Ovaj festival prirodnjačkog filma, napominje Ljubica Vojvodić, poseban je po tome što, osim profesionalcima iz filmske industrije, priliku daje i amaterima u ovoj oblasti. S obzirom na to da Festival ima i kategorije za osnovce i srednjoškolce, to je prilika da se motivišu i nastavnici i đaci da učestvuju na konkursu.

– Kikinda je jedinstvena po tome što je, gradskom odlukom 2013. godine, deo trga proglašen za zaštićeno stanište sova utina. Ovo bi mogao da bude i poziv da se sada, u sezoni kada je pticama potrebna hrana, u saradnji sa Društvom za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, na mestima u gradu gde bi to bilo pogodno, postave hranilice i voda, i po tome bismo bili prvi u državi. Svim pticama stanaricama potrebna je hrana a hranilice se prave pretežno za ptice pevačice koje žive u gradskoj sredini, za senice – veliku, plavu, jelovu, vrapce – poljske i pokućare, za crvendaće, kosove, zelentarke, kraljiće, zebe – navodi Ljubica Vojvodić.

Ona dodaje da Društvo za zaštitu i proučavanja ptica organizuje akciju pod nazivom „Ptice moje hranilice“ u kojoj se pozivaju ljudi da naprave hranilicu u svom dvorištu, da pronađu zadovoljstvo u posmatranju ptica iz topline svog doma i da ih izbroje i dostave podatke Društvu koje ih sabira. Upravo ova akcija i Ljubicu je inspirisala, što je dovelo i do sledećeg koraka, a to je da svoje uživanje u tome i dokumentuje.

Ljubica Vojvodić sa Vojom, svojom podrškom na projektu

– To nije veliki izdatak. Dovoljno je i da stavite šaku suncokreta na svoj prozor. Pomoći ćete i to će vam pričiniti veliko zadovoljstvo. Ako posmatramo prirodu, sigurno je da ćemo se osećati bolje, a ako se malo udubimo, mnogo toga možemo da naučimo – ističe Ljubica Vojvodić, biolog, inače muzejski savetnik u kikindskom Narodnom muzeju i dodaje:

„Ptice su moja ljubav i oduvek su me inspirisale. Moj film posvećen je bespomoćnim, nevinim, divnim i osećajnim živim bićima stradalim od bezdušne (ne)ljudske ruke“.

Ljubica se već priprema za sledeći film o pticama. „Videću koju će priču sada da mi ispričaju“, kaže. I nastaviće svoju misiju, verujući u to da će joj se pridružiti svi koji prirodu osećaju kao i ona.

S. V. O.

Nagrađeno ostvarenje Ljubice Vojvodić možete gledati ovde.

(Foto: Muzej u Smederevu i privatna arhiva)

 

nasa-kuca-nagrada-(3)

U Crvenki na trećem Festivalu dramskog stvaralaštva osoba sa mentalnim poteškoćama 12 korisnika Centra za pružanje usluga socijalne zaštite grada Kikinde „Naša kuća” odigrali su predstavu „Vulkanizerska drama“. Ovom prilikom posebna nagrada za najistaknutijeg glumca dodeljena je Milanu Selaku, koji je publiku osvojio svojom prirodnošću i lakoćom u izvođenju uloge. Milanov nastup bio je autentičan i emotivan, što je dodatno doprinosilo snažnom uticaju predstave na gledaoce. Njegova sposobnost da se poveže s likom koji igra i da prenese emocije na publiku bila je očigledna tokom celog izvođenja. Milan je uspeo da uverljivo dočara nijanse svoje uloge, što je dodatno naglasilo značaj dramskog stvaralaštva za izražavanje ličnih iskustava i osećanja.

-Osećao sam se odlično, nisam nimalo imao tremu, jer je po prirodi nikada nemam. Ponosan sam na sve nas kao glumce, jer smo svi izrazili kreativnost na svoj način. Uloga mi je odgovarala, jer mi se to dešava u stvarnosti, pa sam možda baš zato bio toliko prirodan na sceni. Pošto uvek sarađujemo i podržavamo jedni druge, smatram da smo zajedno jači. Bez naše međusobne saradnje, niko ne bi osvojio naklonost publike i nagradu, tako da sam zahvalan svim svojim drugarima na podršci. Drago mi je što sam dobio nagradu za najboljeg glumca, jer je to u meni izazvalo veliku sreću – rekao je Milan Selak.
Milanov uspeh na festivalu inspirisao je sve prisutne, dok je njegova prirodna i otvorena izvedba ostavila trajan utisak na sve.

Festival dramskog stvaralaštva osoba sa mentalnim poteškoćama u Crvenki jedinstven je događaj koji je okupio umetnike i gledaoce s ciljem promovisanja kreativnosti i izražavanja. Na festivalu su učestvovale različite grupe koje su prezentovale svoje dramske radove, uključujući predstave, monologe i improvizacije. Podržan u okviru programa „Za dostojanstven život osoba sa invaliditetom u Vojvodini“ Saveza udruženja za pomoć MNRO u AP Vojvodini. Program finansira Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja – Sektor za zaštitu osoba sa invaliditetom u okviru programskog konkursa za unapređenje položaja osoba sa invaliditetom u RS u 2024. godini.

Podsetimo i da je predstava „Vulkanizerska drama“ nastala kao rezultat saradnje između korisnika Centra „Naša kuća” i terapeuta, a proces njenog stvaranja bio je izuzetno inspirativan i inkluzivan. Uloge su pažljivo dodeljene, uzimajući u obzir jedinstvene osobine i talente svakog učesnika.
A.Đ.

 

bkc-nagrada-1

Nagrada ULUPUDS-a za izdavački poduhvat na 67. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga pripala je Banatskom kulturnom centru iz Novog Miloševa, za fotomonografiju Ljubomira Kojića „Svetlopis kao beskraj“.

Udruženje likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS) na Sajmu je dodelio 13 priznanja u različitim kategorijama, autorima i izdavačima.

„Banatski kulturni centar dugi niz godina objavljuje knjige od izuzetnog značaja za kulturnu scenu Republike Srbije. Ove godine su objavili fotomonografiju umetnika Ljubomira Kojića ‘Svetlopis kao beskraj’. Kroz dokumentaciju stvarnosti, autor nas sprovodi kroz svakodnevni život pojedinaca i prikazuje klasnu poziciju nepoznatih ličnosti koje postaju akteri nelinearnog (vizuelnog) narativa“, navodi se, između ostalog, u obrazloženju žirija.

Nagradu je, u ime izdavača i autora, primila je Senka Vlahović, umetnički direktor Banatskog kulturnog centra.

dani-tikve-4

Na 11. „Danima tikve“ održanim u Istočnom Sarajevu zapažen štand imala je i Turistička organizacija grada, a proizvode su predstavili udruženje žene Iđoš i poljoprivredna gazdinstva Krnić i Gavrančić. Ova manifestacija organizuje se po uzoru na „Dane ludaje“, a inicijativu za održavanje „Dana tikve“ pokrenula je predsednica udruženja Roksanda Mičić, predsednica udruženja „Probudi se“.  Na manifestaciji se nagrađuju najteža, najduža i najlepša tikva, za koju je nagradu ove godine dobio naš sugrađanin Nikola Krnić.

Jasmina Milankov, v.d. direktorica Turističke organizacije napomenula je da je Kikinda mentor Istočnom Sarajevu kako bi njihova manifestacija svake godine bila sve bolja i sadržajnija.

-Od prošle godine osim turističkih organizacija na „Danima tikve“ predstavljaju se i proizvođači proizvoda od bundeve. Ove godine učestvovali su i karving majstori koji su pokazali rezbarenje na ludaji. U Istočnoj Bosni tikva se u znatno manjoj meri koristi u  ljudskoj ishrani tako da je ova manifestaciju tu i da to podstakne – rekla je Jasmina Milankov.

Najteža ludaja na „Danima tikve“ ove godine imala 63,5 kilograma.

A.Đ.

 

melizmi

Ženska pevačka grupa Melizmi gostovala je u Sarajevu. Nakon što su videli njihov nastup u Vrnjačkoj Banji, KUD „Mladost” koji vodi Slavica Radović pozvao ih je na Pale, gde su naše Banaćanke dočekane i ugošćene sa mnogo ljubavi i srdačnosti.

Nastupile su na Drugom Saboru tradicionalne pesme i igre, gde su se, pored banatskih pesama, predstavile i pesmom iz centralne Srbije i jednom bosanskom.

„Melizmi” su oduševile publiku i na najvećem regionalnom saboru srpske narodne izvorne pesme u Vojkovićima- Istočna Ilidža, gde učestvuju od 2017. godine i gde su od 700 učesnika, zavredele bronzanu plaketu za scensko izvođenje i autentičnost.

– I tamo smo predstavile našu Vojvodinu, zahvaljujući Kulturnom centru i Gradu Kikindi, kao i gradonačelniku Nikoli Lukaču. Priznanje nam je posebno dragoceno jer je predsednik žirija prof. dr Dimitrije Golemović, istaknuti etnomuzikolog i kompozitor- kaže Biljana Mandić i dodaje da su iskoristile priliku da sjajne domaćine pozovu na predstojeće „Dane ludaje”.

Da gde god odu, osvoje srce publike i dobiju pozive za nove nastupe, potvrđuju i ova gostovanja na kojima su „Melizmi“ dobile poziv za nastupe u Crnoj Gori i Trebinju.

Inače, naše muzikalne i originalne sugrađanke pripremaju spot za pesmu, radionice, kao i veliki koncert koji će uslediti na kraju godine.

 

 

 

302191837-132309459523543-55708077486734178-n

Manifestacija „Dan Raše Popova“, sedma po redu, organizuje se danas u Mokrnu. Dan rođenja Radivoja Raše Popova književnika, publiciste, glumca i dugogodišnjeg televizijskog novinara odabran je za podsećanje na njegova dela.

U čast velikana ustanovljena je i nagrada „Raša Popov” za izuzetan doprinos stvaralaštvu za decu koja će ove godine pripasti Jovanu Joci Adamovu, dečijem kompozitoru. Dosadašnji dobitnici nagrade „Raša Popov“ su Ljubivoje Ršumović, Pero Zubac, Minja Subota, Branko Kockica i Slobodan Stanišić. Svi oni su dugo godina sarađivali sa Rašom Popovim koji je ostavio neizbrisiv trag u odrastanju i obrazovanju mnogih generacija.

Dodeliće se i nagrade autorima najboljih pesama šestog pesničkog konkursa „Ne diraj mi snove“. U konkurenciji rekordnih 550 pesama koji su pristigli iz  naše zemlje, Crne Gore, Republike Srpske, Hrvatske, Austrije, nije bilo lako odabrati pobedničke radove.

 

 

Manifestaciju prati i tribina koja ove godine ima naziv „Jezik svetlosti – jezik ljudi: Raša Popov kroz oči pesnika“. Skup je inspirisan citatom Raše Popova koji je bio posebno posvećen deci. Ovom prilikom biće predstavljen je i štampani zbornik manifestacije „Pod Rašinim šeširom“, a tokom centralne manifestacije nastupiće dečiji pisci, osnovci i predškolci.

A.Đ.

Maja-Gojkovic-Kapija-uspeha-12

Muzej „Tera“ dobitnik je nagrade „Kapija uspeha“ u kategoriji kulturno- istorijskog turizma. Priznanje dodeljuje Privredna komora Vojvodine najboljim kompanijama i pojedincima za postignuti kvalitet usluga u oblasti turizma. Nagrade je uručila predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković koja je poručila da će  Vlada Vojvodine nastaviti da, zajedno sa kompanijama koje ovde posluju gradi još bolju turističku ponudu, ulaganjem u  infrastrukturu i razvoj postojećih potencijala.

-Priznanje je dokaz da kultura i umetnost, koja je i naša primarna delatnost, može da bude značajan zamajac turizma jednog mesta. „Kapija uspeha“ dodeljena nam je za programe koje razvijamo, koji uključuju veliki broj korisnika, kao i one koji se odnose na razne socijalne grupe. Na taj način privlačimo sve više posetilaca u Kikindu i u Muzej „Tera“ – istakao je Aleksandar Lipovan, direktor Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“.

Naš sagovornik za 11. jun u 19 sati, u Galeriji „Tera“, najavljuje razgovor sa multimedijalnom umetnicom Tanjom Ostojić iz Berlina koja je bila učesnica simpozijuma 2013. godine. Već 15. juna biće organizovan celodnevni program u Muzeju „Tera“. Ovom prilikom biće organizovane radionica za roditelje sa malom decom tokom koje će moći da se utiskuju stopala ili šake mališana u ploče od gline. Tokom dana organizovaće se i radionica „Tera herc“ sa Konstantinosom Petrovićem koja će se bazirati na upotrebu boja u muzici i svetlosti.

U ovoj kulturnoj ustanovi uveliko se pripremaju za predstojeći Internacionalni simpozijum skulptura u terakoti „Tera 2024“ koji će trajati tokom jula. I ove godine on će okupiti renomirane umetnike iz sveta koji će stvarati monumentalne skulpture.

A.Đ.

 

 

 

error: Content is protected !!