кикинда

445423781-472353958652551-4739304611852640778-n

Ženska pevačka grupa KUD-a  „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela na Međunarodnom vokalnom etno festivalu mladih u Negotinu osvojila je treće mesto u kategoriji tradicionalnog pevanja. Uspeh rezultat je njihovog napornog rada, posvećenosti i ljubavi prema etno muzici.  Izvođenje  su pratili i ocenjivali  vrsni etnomuzikolozi koji su činili žiri: profesor  dr Dimitrije Golemović, profesor dr Sanja Radinović i profesor dr Jasmina Novokmet.

Takmičarskoj večeri prethodile su muzičke radionice na kojima su Velikoselke imale priliku da obogate svoje znanje iz oblasti etno pevanja.

Vokalni etno festival mladih okupio je deset pevačkih i vokalno instrumentalnih grupa iz Srbije, Republike Srpske, Bugarske i Severne Makedonije.

maturantski-ples-(10)

Uz zvuke iz Štrausove opere „Slepi miš” kadril na trgu ispred Gradske kuće maturanti srednjih škola, zajedno sa profesorima, direktorima, ali i predstavnicima lokalne samouprave, plesom su obeležili kraj  školovanja. U najvećem sinhronizovanom plesu na svetu u okviru parade „Ples sa Evropom“ mladi su poslali najlepšu sliku. Lejla Felbab maturantkinja je Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i ima planove za dalje školovanje.

-Ovo je pravi način da završimo kraj jednog životnog razdoblja.  Pamtiću sve ono lepo, ali i nestašluke koje smo priređivali. Upisala sam visoku školu smer radiologije – dodala je Lejla.

Marko Pekarević završio je Ekonomsko-trgovinsku školu.

– Maturantski ples nam puno znači i srednju školu pamtiću po prijateljima koje sam stekao. Planiram da upišem Ekonomski fakultet – kazao je Marko.

Ema Bunjevački završila je smer farmaceutski tehničar u SSŠ „Miloš Crnjanski“ i o planovima kaže.

-Najlepše što se od srednje škole opraštamo svi zajedno plesom. Želja mi je da školovanje nastavim u Beogradu  i da postanem protetičar – saznali smo od Eme.

Maturante, njih 384, pozdravio je gradonačelnik Nikola Lukač, čestitao im završetak srednje škole i priključio im se u plesu.

-Ovo je ujedno jedan od najlepših perioda života i siguran sam da će naši mladi sugrađani naći način da se uhvate u koštac sa onim što ih očekuje. Većina njih nastaviće školovanje i želim im puno uspeha u sticanju daljeg obrazovanja. Moja poruka je da nikad ne zaborave odakle su i da se nadamo da će se vratiti kada steknu nova znanja i iskustva, što će nam pomoći da stvaramo još bolju budućnost – istakao je Nikola Lukač.

Maturantski ples se već 17 godina organizuje u našem gradu podsetio je Marko Markovljev, v.d. direktor Kulturnog centra.

– Ovaj ples postao je tradicija u Kikindi i završetak školovanja ne može da se zamisli bez njega. Mladi imaju neverovatnu energiju koja pleni i podstiče – dodao je Marko Markovljev.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Maturantski ples održan je u većini gradova Srbije i u zemljama koje nas okružuju. Srednjoškolci su paradu završili igrajući užičko kolo.

 

A.Đ.

 

 

pacijenti-bolnica-(1)

U rekonstrisanoj zgradi Opšte bolnice od jutros se primaju prvi pacijenti. U objektu, izgrađenom krajem 19. veka, završena je kompletna sanacija od temelja do krova, a montirana je i nova medicinska oprema, kreveti, nameštaj, računarska oprema.

U ovom delu Bolnice nalaze se četiri odeljenja Fizijatrija, Psihijatrija, Transfuzija i Patologija. U prvoj fazi rekonstrukcije, koja obuhvata ovaj i objekat gde se nalaze Pedijatrija, Dermatologija i Palijativna nega, uloženo je više 486 miliona dinara. Očekuje se da će druga zgrada biti završena sredinom leta, a da će početi sa radom tokom jeseni.

Radove finansira Ministarstvo za javna ulaganja, a neophodno opremu, u najvećoj meri, obezbedio je Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo.

bolnica-otvaranje-(17)

Rekonstruisana zgrada Opšte bolnice u kojoj se nalaze Fizijatrija, Transfuziologije, Psihijatrija i Patologija otvorena je u prisustvu zaposlenih, rukovodstva, a svečanom činu prisustvovali su i Sandra Božić, potpredsednica Pokrajinske vlade, dr Milan Popov, potpredsednik Pokrajinske vlade i  pokrajinski sekretar za zdravstvo i Nikola Lukač, gradonačelnik sa saradnicima.

Zgrada izgrađena u 19. veku, koja prestavlja početak istorijata kikindskog zdravstva, renovirana je od temelja do krova i predstavlja novi početak.

-Veoma smo srećni danas što smo završili veliki i značajan projekt zahvaljujući lokalnoj samoupravi, ministarstvima za javna ulaganja i zdravlja, Pokrajinskoj vladi i Pokrajinskom sekretarijatu za zdravstvo uspeli smo da završimo sve što je bilo neophodno kako bi se pacijenti lečili u znatno boljim uslovima. Sve je pripremljeno za prijem pacijenata i sutra počinjemo sa radom. Nije bilo lako i hvala na strpljenju pacijentima i zaposlenima. Rezultatom smo prezadovoljni jer smo pored rekonstruisanog objekta dobili i nove medicinske aparate i opremu – kazala je v.d. direktorica dr Vesna Tomin.

 

Sinergija zdrave politike, odgovornosti i socijalne svesti dovela je do ovakvog objekta, navela je Sandra Božić.

-Zadovoljstvo je da u okviru 4,4 milijarde evra, koliko je u prošloj godini uloženo u zdravstvo kroz različite projekte, rekonstruisan i deo Bolnice u Kikindi. Ova zgrada izgrađena je daleke 1891. godine i od tada do danas ovo je prva velika investicija. Čestitam Kikinđanima, ali i meštanima Severnobanatskog okruga koji gravitiraju ka ovoj zdravstvenoj ustanovi. Kako sam i sama zdravstveni radnik, zadovoljni i nasmejani zaposleni koje sam zatekla, govore kako će dočekivati pacijente, zadovoljniji uslovima rada u novom prostoru koji zadovoljava sve svetske standarde. Ovo je još jedan u nizu od 150 rekonstruisanih objekata zajedničkim zalaganjem Republike i Pokrajine. Pre četiri godine značaj medicinskih radnika uvideli su svi i ovo je još jedna od zahvalnosti njima, ali i odgovornost prema građanima kojima smo, u okviru zdravstvene i socijalne politike, obećano i ispunili, a to su bolji uslovi za lečenje i bolju socijalnu zaštitu. Građani Kikinde i okruga zaslužili su Bolnicu koja služi na ponos čitavoj Srbiji – istakla je Sandra Božić.

Otvaranje rekonstruisanog dela Bolnice za naš grad je od izuzetnog značaja, dodao je gradonačelnik Nikola Lukač i zahvalio se republičkim i pokrajinskim organima na razumevanju da se reši višedecenijski problem.

-Zgrada je bila neuslovna i u veoma lošem stanju. U prvoj fazi, koja obuhvata ovaj i objekat gde se nalazi Pedijatrija, Dermatologija i Palijativna nega, uloženo je više 486 miliona dinara. Uveren sam da će Kikinđanima, ali i svima koji dolaze u Bolnicu, ovo puno značiti. Osluškujući potrebe građana, zajedničkim radom, započeli smo kapitalni projekat, a zaposleni su nam rekli da su više nego zadovoljni i novim uslovima rada, ali i modernom opremom koju su dobili. Samim tim zdravstvena nega biće kvalitetnija – precizirao je Lukač.

Rok za završetak rekonstrukcije Pedijatrije, Dermatologije i Palijativne nege je 22. jul. Pošto se završe tehnički prijem i dobije upotrebna dozvola, useliće se i ovaj deo Bolnice, što bi moglo biti na jesen napomenuo je pomoćnik gradonačelnika Svetislav Vukmirica .

-Druga faza obuhvata rekonstrukciju takozvane „Nove“ bolnice i poliklinike koji se prostiru na 14.000 kvadrata. Neophodno je da se uradi aneks, odnosno dogradnja novog objekta od oko 6.000 metara kvadratnih. U ovoj fazi su i Infektivno odeljenje i upravna zgrada. Za ovu fazu izrađena je projektno-tehnička dokumentacija, urađeni su urbanistički projekat. master plan i idejno rešenje i na Ministarstvu za javna ulaganja i Vladi Republike Srbije je kada će ona početi – rekao je Vukmirica koji smatra da je realno da se sa ovim poslom počne 2025 godine.

A.Đ.

NOVI MEDICINSKI APARATI

U rekonstruisanom objektu stigla su 23 nova medicinska aparata, 17 bolesničkih setova, lekarske i sestrinske sobe, ali i čekaonice opremljene su novim nameštajem za šta je u najvećoj meri zaslužna Pokrajinska vlada. U funkciji je i nova računarska oprema. Na fizijatriji je stigla oprema za tekar terapiju i laser visoke snage, koje su i novine, kao i za postojeću šokvejv terapiju, novi kreveti, trake za vežbanje. Transfuziologija je dobila mogućnost da postane banka krvi, stigle su centrifuge, namenski frižider za krv i reagense, Patologija sada ima dugo očekivani digestor koji čuva zdravlje zaposlenih, komoru, deo u kojem se odlaže hemijski otpad i drugu neophodnu opremu. Sada zgrada ima centralnu klimatizaciju i ventilaciju, kao i stolariju koja zadovoljava sve kriterijume energetske efikasnosti.

MODERNA BOLNICA

Izgradnja aneksa potrebna je kako bi se ispunili standardi koje treba da ima moderna Bolnica. Rekonstrukcijom će biti smanjen broj kreveta kako bi svaka soba imala toalet i mokri čvor. Kako bi se nadomestili nedostajući kreveti izgradiće se još jedan deo Bolnice. Predviđa se da će u obe faze radova i izgradnju aneksa Ministarstvo za javna ulaganja uložiti oko tri milijarde dinara. Lokalna samouprava uložila je 16 miliona dinara za izradu projektnu tehničke dokumentacije za drugu fazu.

Kikinda2027-foto-Promo-(8)

Zahvaljujući bogatom kulturnom nasleđu, od praistorije do savremenog umetničkog izraza, severnobanatski biser Kikinda, kandidaturom za Nacionalnu prestonicu kulture za 2027. godinu, pretenduje ne samo da pokrene dugoročni i sveobuhvatan razvoj grada, već i da doprinese ukupnom razvoju imidža Srbije.

Titula bi tako bila jedinstvena prilika da se predstave umetnici koji su u Kikindi odrastali, živeli ili boravili poput Đure Jakšića, Dušana Vasiljeva, Vase Stajića, Miroslav Mike Antića, Jovana Ćirilova, Jovana Popovića i mnogih drugih koji su ostavili neizbrisiv trag u srpskoj kulturi. S druge strane, 12 nepokretnih kulturnih dobara na teritoriji Kikinde, mnogobrojni predstavnici vaninstitucionalne scene, kao i šest ustanova kulture, od kojih je Internacionalni simpozijum skulpture u terakoti, „Tera“ poznat u svetskim okvirima, potvrđuju potencijal kandidature.

Titula Nacionalne prestonice kulture za Kikindu nije samo prilika da se istakne kulturno blago ovog grada, već i da se podstakne dalji razvoj i unapređenje kulturnih potencijala, što će uticati i na njegovu atraktivnost za život, posete i investicije i to u važnoj godini za celu zemlju, zbog čega nam je utoliko važnije da se uskladimo i sa samim EXPO-m , navodi gradonačelnik grada Kikinde, Nikola Lukač.

-U pitanju je srednjeročni plan jer nam je cilj da kroz ovu kandidaturu, čak i konkurisanje za titulu Unesko – kreativni grad u budućnosti, dugoročno učinimo naš grad vidljivijim i atraktivnijim onima koji tek treba da ulažu i posete Kikindu. Štaviše, negovanjem i razvojem naše bogate kulturne baštine i postojeće scene otvaramo vrata mladim talentima da stvaraju budućnost zbog koje će ostajati ili vraćati se da žive na sever Banata – izjavio je Lukač.

 

Strateški pristup i uključivanje građana i scene, javnog i nevladinog sektora, biće osnova načela kandidature, pa će desetogodišnja strategija razvoja kulture biti prvi zadatak budućeg nezavisnog stručnog tima koji će raditi na njegovoj izradi. Daljim akcionim dvogodišnjim planovima predviđa se oblikovanje i dokumenta za kandidaturu za Nacionalnu prestonicu kulture.

-Iako se možemo kandidovati i godinu dana ranije, Kikinda ovakvim pristupom ukazuje na ozbiljnost i posvećenost ovom projektu, jer želi sistemski da radi na razvoju kulture, a zahvaljujući tome, legatski i na ukupnom razvoju imidža grada kao grada kulture – napomenula je članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

 

Već od danas svi građani Kikinde i njeni posetioci moći će da prate razvoj projekta na
društvenim mrežama: https://www.instagram.com/kikinda2027 i https://www.facebook.com/kikinda2027. Nacionalna prestonica kulture je projekat koji je pokrenulo Ministarstvo kulture, zahvaljujući Novom Sadu koji je nosio titulu Evropske prestonice kulture 2022. godine i dao primer za razvoj kulturnih i umetničkih kapaciteta u drugim gradovima Srbije.

euromelanom-2024-(1)

Opšta bolnica priključila se preventivnoj kampanji Euromelanoma dan, koja je deo je evropske kampanje za rano otkrivanje malignih tumora kože. Dermoskopski pregledi obavljali su se u dve ambulante, gde su sugrađani mogli da se konsultuju sa dr Milicom Agić i dr Sinišom Jolićem, dermatovenerolog.

-Sugrađani su se u velikom broju odazvali pregledu mladeža i kože. Naša Bolnica se od samog početka uključila se u ovu kampanju čiji je cilj da stanovništvo bar jednom godišnje preventivno pregleda kožu kako bi se na vreme otkrili eventualni melanomi i drugi oblici raka kože – istakao je dr Siniša Jolić.

Prema poslednjim podacima Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ u porastu je broj novootkrivenih melanoma. Godišnje se u Srbiji otkrije oko 600 pacijenata, od kojih polovina premine od ove bolesti.

-U Kikindi se godišnje otkrije više od deset pacijenata sa dijagnozom melanoma i otkrivamo ih svake godine sve više. Pregled mladeža veoma važan jer ih imamo svi, ali 30 odsto može da se promeni i da jednog dana postanu melanomi. Pacijentima je dostupna savremena terapija lečenja i stoga je vrlo bitno otkriti ih u ranoj fazi Pratimo i nemelanomske tumore koji su češći, ali nisu toliko maligni – dodao je naš sagovornik.

Sunce više nije ono što je bilo, kažu dermatolozi i sada je mnogo veći efekat štetnog delovanja što dovodi do toga da je sve veći broj mladih ljudi koji su oboleli. U slučaju bilo kakve sumnjive promene na koži, asimetrije ili varijacije u boji, potrebno je javiti se dermatologu. Pacijentima je deljena i brošura sa uputstvima o samopregledu čitavog tela koji treba obavljati jednom mesečno.

Kampanja Euromelanom je zvanična medijska kampanja Evropskog udruženja za dermatološku onkologiju i Evropske akademije za dermatologiju i venerologiju, a organizuj se se pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Republike Srbije. Moto ovogodišnje kampanje je „Borba sa rakom kože počinjen u tvojoj glavi”.

A.Đ.

 

vef-gusle-2

Članice pevačke grupe Akademskog društva za negovanje muzike „Gusala“  treći put u svojstvu pobednika održale su koncert u negotinskom Domu kulture. Prošle godine, one su osvojile 1. mesto i laureat u kategoriji  tradicionalnih pesama na Vokalni etno festivalu za mlade, te im je ove godine pripala čast da se predstave koncertom, u okviru „Večeri pobednika“.


-Još jednom, publici, stručnom žiriju i takmičarskim grupama naše devojke predstavile su svoj sklad, muzikalnost, raznovrstan repertoar, umeće vladanja različitim stilovima pevanja, ali pokazale i koliko znači kontinuitet u radu. I ovog puta, ostavile su sjajan utisak, pa su dogovori za buduće saradnje već postignuti. Mladost i tradicionalno pevanje još jednom su bili u fokusu, što je od izuzetnog značaja za nematerijalno kulturno nasleđe  i njegovo konstantno negovanje – istakla je umetnički rukovodilac društva Magdalena Popov.

I tamburaški orkestar „Gusala“, pod vođstvom Miloša Reljina, bio je uspešan na festivalu  „Bećarijada” u Turiji koji je organizovan 30. put. Na manifestaciji, posvećenoj izvođenju bećaraca, jedinstvene i popularne vrste narodnih pesama karakteristične za Vojvodinu, Dragoslav Miškov, dobio je nagradu za najboljeg solistu.

Plodnosnom vikendu za ovu društvo treba dodati i da je Hor „Kornelije Stanković“ gostovao u Žombolju, čime je nastavljena odlična saradnja sa komšijama iz Rumunije. Već  narednog vikenda dečiji folklorni ansambl učstvuje na Međunoradnom festivalu dečijeg folklora u Bugarskoj u bratskom grad Silistra gde su prošle godine ostavili odličan utisak.

A.Đ.

aleksa-geografija-(3)

Zlato i prvo mesto na Nacionalnoj geografskoj olimpijadi osvojio je  Aleksa Tomić, učenik sedmog razreda OŠ „Sveti Sava“. Organizator je Regionalni centar za talente i deo je Svetske geografske olimpijade na koju odlaze samo srednjoškolci, a na Evropskoj geografskoj olimpijadi nadmeću se i osnovci, istakao je mentor i profesor geografije Miroslav Grujić.

-Srbiju će na Evropskoj geografskoj olimpijadi predstavljati četvoro osnovaca, među kojima će se, nadam se, naći i Aleksa. Ostaje da se u Regionalnom centru za talente uradi analiza svih testova nakon čega će biti doneta i odluka koja deca će biti pozvana – otkriva naš sagovornik.

Finalno takmičenje ove olimpijade održano je u Brzeću i Blaževu na Kopaoniku. Takmičenje ne prati nastavni  plan i program nego obuhvata širok spektar geografskih znanja i veština, a učestvovali su učenici sedmog i osmog razreda.

-Nadmetanje se sastoji iz pisanog testa, multimedijalnog i terenskog rada. Svaki takmičar sa svojim mentorima oko dva sata proveo je u šetnji Kopaonikom gde su im je objašnjene fizičko geografske i društveno-geografske karakteristike tog regiona. Nakon toga radili su test znanja na osnovu onoga što su čuli, videli i zapamtili. Aleksa je u tom delu imao 38 od ukupno 40 bodova i ubedljivo je bio najbolji – naveo je Grujić i podsetio da su prošle  godine Kikinđani prvi put učestvovali na ovoj olimpijadi i tada su osvojili dve bronzane medalje.

Aleksa je svestrano dete i osim iz geografije učestvovao je i na takmičenjima iz fizike, engleskog i hemije. Zajedno sa mentorom spremao se od januara i to vrlo uspešno.

A.Đ.

policija-kradje-(4)

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za suzbijanje kriminala i Policijske uprave  Kikinda, uhapsili su četiri osobe iz Horgoša zbog sumnje da su od početka godine, na teritoriji Horgoša izvršile više krivičnih dela teška krađa i krađa.

Pretresom stana i drugih prostorija osumnjičenih A. K. (1998), E. K. (2005), K.K. (1993) i A. P. (1990) policija je pronašla alat za koji se sumnja da je korišćen prilikom krađa. Kod K. K. pronađena je i izvesna količina materije za koju se sumnja da je amfetamin.  Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 sati i oni će, uz krivičnu prijavu, biti sprovedeni Osnovnom javnom tužilaštvu u Senti.


Od početka godine, na području Horgoša prijavljeno je 16 krivičnih dela krađa, od kojih je osam rasvetljeno i devet teških krađa od kojih je sedam rasvetljeno.

 

noc-muzeja-slika-(5)

Narodni muzej ove godine u okviru Noći muzeja imao je za temu „Više od slike“. Brojni sadržaji privukli su posetioce koji su uživali u izložbi „Sedam decenija posvećenosti – Galerija Doma vojske Srbije 1953-2023“ u Galeriji „Nova“ gde se do 6. jula mogu svideti najreprezentativnija umetnička dela stvaralaca koji su obeležili 20. vek u našoj zemlji. Upravo ova izložba bila je i najupečatljiviji deo manifestacije srednjoškolki Milici Tomić.

-Redovno posećujem Noć muzeja i svakako je najupečatljivija postavka u okviru koje su izložena kapitalna dela likovne i primenjene umetnosti naše zemlje u Galeriji „Nova“. Delo Petra Lubarde ostavio je najveći utisak na mene – navela je Milica.

Program za decu koja su mogla da se druže sa slikarima, ali  da se sami oprobaju u ovoj umetnosti  bio je najinteresantni Jakovu, Veljku i njihovoj mami Ljiljani Knežević Bjelić.

-Deca su oduševljena jer mogu da se igraju bojama, ali i da eksperimentišu. Njihova prabaka i baka, kao i tata imaju smisla za slikarstvo, tako da ne čudi što smo najviše vremena proveli sa bojama – dodala je Ljiljana Knežević Bjelić.

Dvorište muzeja pretvoreno je u kafe „Galeriju“ gde je pet saradnika Muzeja i likovnjaka slikalo, među kojima je bila i Irena Kovač.

-Rado sam prihvatila da budem deo Noći muzeja. Posetila sam sve sadržaje i svi su me inspirisali na svoj način. Kao uspomenu na ovu noć ostaće mi slika  u akrilu i pastelu mrtve prirode koju sam komponovala – saznali smo od Irene Kovač.

Izložba „Više od slike – izbor dela likovne zbirke muzeja“ u Galeriji Narodnog muzeja posebno je pripremljena za ovu priliku.

-Cilj nam je da manifestacija bude interesantna svim uzrastima. Kroz slike iz zbirke muzeja uspeli smo da usmerimo publiku da koriste svoja čula i različitu imaginaciju. I zabavni vodič „Potraga za slikama“  podjednako je interesantan i najmlađima i najstarijima – kazala je Lidija Milašinović.

Manifestaciju su posetili gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Kikinda je grad sa bogatom kulturnom tradicijom, a Noć muzeja, koja se organizuje 16. put jedan je od sadržaja koje sugrađani ne propuštaju. Uz dobar sadržaj i radionice muzej bogatstvo koje poseduje predstavlja svim posetiocima koji su bili u prilici da saznaju puno toga – naveo je Lukač.

Promenadni koncert  Vladimira Kovačevića i Ljiljane Sivčev, ali i đaka Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“ imao je svoju publiku koja je uživala. U isto vreme u likovnoj radionici Smiljane Šalgo sugrađani su učili različite tehnikama slikanja.

A.Đ.