изложба

distrikt-izlozba-i-koncert-(1)

U Narodnom muzeju u galerija „Nova“ otvorena je izložba „Okrug zlatnog lava – 250 godina Velikokikindskog distrikta“. Muzej se i danas nalazi u zgradi koja je nasleđe Distrikta, zgradi magistrata nekadašnjeg Velikokikindskog distrikta, građanima poznata kao Kurija tako da ova ustanova kulture na svojstven način baštini nasleđe staro dva i po veka, istakla je direktorica Lidija Milašinović.

-Naziv izložbe proizašao je zbog grba zlatnog lava koji se nalazi na samom objektu Muzeja i naša želja bila je da ona po svemu bude drugačija od svega što smo do sada radili. Izložba je otvorena do 12. marta i u narednom periodu biće organizovane radionice i okrugli sto. Prikazali smo istoriju Distrikta, šta je on bio i zašto je važan. Sastavljena je iz nekoliko segmenata obuhvata dolazak graničara, formiranje Velikokikindskog okruga, revoluciju 1848 -49. i ukidanje Distrikta 1876. godine – rekla je Lidija Milašinović.

Zgrada Kurije, je osim Distričke ulice i činjenice da je Kikinda i danas sedište okruga jedino što se baštini od Distrikta, a da nije vezano za eksponate u Muzeju i arhivsku građu.

-Zlatni lav je kikindski simbol i nama je važno da sačuvamo istoriju grada. Dobijanjem autonomije od bečke krune dobili smo i simbole koje smo kasnije kroz heraldiku prilagodili današnjem vremenu kao obeležja, znamenje i simbole. Pozivam sve Kikinđane da obiću izložbe i vide istorijske činjenice, umetnička dela i artefakte iz tog vremena jer će steći pravu sliku kako je naša sredina izgledala pre 250 godina. Kikinda je bila uvažavan grad i srpski narod stekao je političku, ekonomsku, versku autonomiju – kazao je gradonačelnik Bogdan.

 

Održana je i Svečana akademija i koncert Ljubice Vraneš i orkestra „Bellezza Serba“ odnosno „Srpska lepota“.

Izložbu, ali i publikaciju koja će biti uskoro promovisana su podržali Ministarstvo kulture i Pokrajinski sekretarijat za kulturu informisanje, odnose sa verskim zajednima i lokalna samouprava.

A.Đ.

Tera-Dragan-Vojvodic

U Salonu Muzeja „Tera“, u subotu, 19. oktobra, u 16 sati, biće otvorena izložba Dragana Vojvodića – „Light intermezzo N. 24.”.

Ovaj multimedijalni umetnik diplomirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Učestvovao je na mnogim grupnim izložbama i samostalno je izlagao u zemlji i inostranstvu. Član je Saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine i Udruženja likovnih umetnika Srbije. Živi i radi u Novom Sadu.

arhiv-dobrovoljci-(3)

U Istorijskom arhivu otvorena je izložba “Put Prve srpske dobrovoljačke divizije 1916-1918” povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave. Na 25 panoa predstavljen je ratni put Prve srpske dobrovoljačke divizije, od Odese, Solunskog fronta i konačnog oslobođenja države.

-Istorijski arhiv prvi put uključio se u obeležavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave koji se obeležava svake godine 15. septembra. U realizaciju izložbe uključio se i Gradski odbor SUBNOR-a, a zajednički cilj bio je da predstavimo epopeju srpskih vojnika od formiranje divizije u Rusiji, pa sve do proboja Solunskog fronta. Pomoć smo imali i od stručnjaka iz Muzeja žrtava genocida, ali i državnog i našeg arhiva – rekao je Srđan Sivčev, direktor Istorijskog

U okviru izložbe mogu se videti i autentična dokumenata koji se tiču srpskih dobrovoljaca iz Velike Kikinde i severnog Banata. Oni su na front poslati kao Austrougarski vojnici kako bi se borili protiv Rusa, međutim prebegli su na rusku stranu i oni su bili deo dobrovoljačke divizije. Oko 1.500 Kikinđana učestvovalo je u Prvom svetskom ratu na strani srpske armije kao dobrovoljci.

Na otvaranju izložbe okupljenima se obratio penzionisani general Milorad Stupar koji je ovom prilikom istakao da su dobrovoljci najhrabriji borci jer oni se sami prijavljuju da brane državu kada je u opasnosti i ne čekaju da ih bilo ko pozove.

Događaju je prisustvovao i član Gradskog veća Željko Radu.

-Izložba pokazuje hrabrost i odvažnost naših predaka koji su nas zadužili. Na nama je da čuvamo kulturu sećanja na one koji su se borili za slobodu – dodao je Radu.

Izložba će biti otvorena naredna dva meseca.

A.Đ.

mamutfest-2024-(14)

„Mamutfest“, 18. po redu,  svečano je otvoren u dvorištu Narodnog muzeja. Nakon što su  prvog dana manifestacije deca crtala čestitke Kiki, drugog dana mogla su da učestvuju u brojnim radionicama  na „Bazaru muzeja i ideja“,  koje su za njih pripremili gostujući muzeji.

Direktor Prirodnjačkog muzeja u Beogradu Slavko Spasić podsetio je na veliko prijateljstvo između dva muzeja.

-Naša saradnja počela je još davne 1996. godine kada su stručnjaci Prirodnjačkog muzeja u Beogradu bili u Kikindi na iskopavanju, konzervaciji i rekonstrukciji mamutice Kike. Do sada smo bili deo brojnih manifestacija i izložbi koje smo predstavljali u vašem gradu. I ovog puta svi posetioci „Mamutfesta“ moći će da uživaju u izložbi koja je u proteklih devet meseci izazvala veliku pažnju publike i bila je jedna od najposećenijih kod nas – rekao je Spasić.

 

Gostujuća izložba  pod nazivom „Biljka kao začin – u carstvu boja, mirisa i ukusa“  čiji je autor Uroša Buzurovića, kustos Prirodnjačkog muzeja u Galeriji „Nova“ prvi put je prikazana van Beograda.

-Prikazan je istorijat začina tačnije kako su putovali iz države u državu. Začini su u prošlosti bili „papreno“ skupi i bili su privilegija bogatih, za razliku od današnjice kada su svima dostupni po povoljnim cenama. Na izložbi se može saznati odakle potiče koji začin, kako se koriste u kulinarstvu, kako ih najbolje kombinovati sa raznim jelima i različitim drugim začinima. Tu su i razne zanimljivosti poput mitoloških priča o začinima – dodao je Buzurović.

„Mamutfest“ otvorila je članica Gradskog veća Melinda Gombar.

-Ovo je najlepša i najposećenija dečija manifestacija u Kikindi i važna je jer spaja istoriju, nauku, kulturu i zabavu. Sve radionice prilagođene su najmlađima i cilj im je da probude njihovu pažnju i interesovanje. Kroz saradnju sa brojnim muzejima iz drugih lokalnih samouprava svi posetioci imaju priliku da se upoznaju sa njihovim radom – napomenula je Melita Gombar.

Direktorica Narodnog muzeja Lidija Milašinović napomenula je da je jedinstvena manifestacija postala punoletna.

-Kada smo počinjali 2007. godine nismo znali koliko ćemo trajati. Prvenstveni cilj „Mamutfesta“ je da promoviše kikindskog mamuta koji je postao prepoznatljiv brend grada. Ovo je način da ga još više promovišemo, ali i da novi klince uče o Kiki – rekla je Lidija Milašinović.

Posetioci festivala mogu da pogledaju već postavljenu izložbu „Od PoEtike do Metodike” autora dr Milorada Stepanova u okviru se  organizuju radionice.  Tu je i kolaž edukativno-kreativnih radionica koji će trajati od 15 do 18 sati. Za roditelje sa bebama i mlađom decom  biće priređen „Koncert za bebe“ . Streličarska radionica namenjena je nešto starijoj deci, a u 18 sati svoje znanje iz praistorije moći će da provere dece u okviru „Kviza iz doba Jure“. Od 19 časova je  plesna radionica u izvođenju Sanje Rešćanski iz Plesnog studija „Džesi“.

A.Đ.

 

psi-3-obr

Prva izložba pasa mešanaca „STRAY DOG SHOW“ biće održana u nedelju, 8. septembra, na poligonu pored Prihvatilišta, na adresi Topolski put broj 10, u organizaciji JP „Kikinda“. Cilj je podizanje svesti o dobrobiti kućnih ljubimaca, značaju udomljavanja napuštenih pasa i odgovornog vlasništva.

Za izložbu koja počinje u 10 sati se prijavilo 44 učesnika, a vlasnike najlepšhih mešanaca čekaju lepe nagrade. Posetioci imati priliku da od veterinara i zaposlenih u Prihvatilištu čuju sve o značaju odgovornog vlasništva, potrebama pasa i obavezama vlasnika istih, kao i da ukoliko sami žele, postanu vlasnici napuštenih kuca koje su spremne za udomljavanje.

stepanov-izlozba-(4)

U Narodnom muzeju otvorena je  izložba likovnih radova dr Milorada Stepanova i studenata VŠSSOV u Kikindi „Od PoEtike do Metodike“.  Izložbom se obeležavaju dva jubileja 70 godina postojanja Visoke strukovne škole za obrazovanje vaspitača i 20 godina rada Milorada Stepanova u ustanovi.

-Najprimarniji izraz kod dece je likovni izraz tako da su izloženi crteži dece nastalih u proteklih deset godina. Od dece učimo i mi, stariji. Njihova izvornost koju imaju i prenose na crteže sve više su mi inspiracija. Nastavni rad i slikarstvo za mene su etička moralna stvar jer znanje treba dati – rekao je Stepanov.

Tu su i slike nastale na nastavnim i vannastavnim aktivnostima, a čiji autori su studenti.

-Mogu se videti likovne tehnike čiji je pokretač igra. Za decu je ona najvažnija, ali i sloboda da se izraze i da stvaraju. Tome učim studente, a ja se trudim da se vratim likovnoj igri na koju me često deca u vrtiću podstaknu – dodao je naš sagovornik.

Posetioci mogu videti i slike Milorada Stepanov nastale u proteklih pet godina koje su se našle na izložbama u Beogradu i Koreji, ali do sada nisu izlagane u Kikindi.

-Nepresušna inspiracija mi je ravnica i riba i voda kao simbol života. Svakog dana dosta vremena provodim u prirodi i trudim se da imam ekološki pristup slikarstvu. Da zaboravim sve hemikalije koje uništavaju prirodu i da se vratim prirodi tako se trudim da što češće koristim ugljen. Prvi susreti sa prirodom je najupečatljiviji – zaključio je dr Milorad Stepanov.

Već naredne godine u junu Milorad Stepanov izlagaće nekoliko svojih slika sa ove izložbe u Galeriji Kolarčeve zadužbine.

Izložba će u Narodnom muzeju biti otvorena do 22. septembra.

A.Đ.

 

krila-andjela-kolonizacija-(1)

U galerijskom prostoru udruženja građana „Krila anđela“  otvorena je izložba „Kulturno nasleđe“ čija je tema kolonizacija.  Jelena Vušurović, slikarka sa Cetinja srećna je što je postala deo Kikinde.

-Već nekoliko dana stvaram u Novim Kozarcima i dela koja sam naslikala ostavljam udruženju. Saradnja će u narednom periodu biti bolja i sadržajnija i na ovaj način povezujemo Cetinje i Kikindu. Duhovnost koja je vladala u porodici Reljić inspirisala me je da uradim konfiguraciju Isusa i Marije. Na mojim slikama ima puno žute i narandžaste boje što je zapravo apstrakcija naše misli jer volim svetlost i pozitivna sam, a to su najveselije boje – istakla je Jelena Vušurović.

Danijel Peršić, predsednik i osnivač umetničkog studija „Sombor“ podsetio je na odličnu saradnju sa udruženjem „Krila anđela“.

-Nekoliko godina unazad okupljamo decu i mlade koji su deo  saborovanja u Novim Kozarcima. Omogućeno im je da slikaju i razvijaju se, a ove godine tema je bila kolonizacija i nastale su izuzetne slike. Deci je važno da se i njihov rad među delima izuzetnih slikara, ali i da uče i rade sa njima. To im daje podstreka da budu još bolji – naveo je Peršić.

Udruženje „Krila anđela“ važan je činilac kulturne slike naše sredine, rekao je predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan prilikom otvaranja izložbe kojoj su prisustvovali i gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća Aleksandar Aćimov.

-Udruženje se trudi da podstiče i afirmiše mlade i talentovane ljude. Naša želja je da pomognemo svima koji se trude da razvijaju kulturne sadržaje i uspostavljaju nove saradnje. Tema izložbe i saborovanja je kolonizacija koja je temelj bitisanja sugrađana koji su naselili deo teritorije našeg grada. Važno je očuvati sećanje na pretke i korene i u sredini koju su naselili – dodao je Bogdan.

Izložba je deo desetogodišnjeg projekta „Čuvanje srpskog nacionalnog identiteta“ u okviru kog se čuva kulturno nasleđe ovog dela Banata, pojasnio je Milan Reljić, predsednik udruženja „Krila anđela“.

-Projekat „Kolonizacija 1946 -1947 u Nove Kozarce i Banat“ ima za cilj da na slikarskim platnima sačuva autentične događaje iz svakodnevnog života naših predaka i da ih ostavimo našim potomcima. Ovekovečen je i dolazak naših predaka iz Bosne vozom. Njih su dočekali domaćini, ali i oni koji su stigli pre njih. Cilj mi je da budućim generacijama ostavimo živu istoriju

Otvaranjem izložbe ujedno je obeležena i decenija postojanja „Krila anđela“.

A.Đ.

kreca

Izložba slika velikih formata sugrađanina Vladimira Sedljaka Krece biće otvorena u petak u 20 časova u Zmaj Jovinoj ulici broj 71.

Biće izloženo desetak slika prepoznatljivog ekspresionističkog stila i sve su rađene tehnikom ulja na platnu.

Posle otvaranja izložbe, biće održan koncert Krle i Kreca (ex Le Šanades). Ovaj svojevremeno veoma popularan kikindski bend osnovan je 1994. godine. Kako je zabeleženo u knjizi Vladislava Vujina „Mali krug- istorija kikindskog rokenrola”, grupa je pored Kikinde, svirala po većim gradovima u Srbiji i u beogradskom SKC-u. Mnoge pesme su stigle i na brojne radio stanice širom Srbije i Republike Srpske, a njihov video spot za pesmu „Evo me dole” emitovan je na beogradskim i novosadskim televizijama.

Iz knjige „Mali krug-istorija kikindskog rokenrola” istoričara Vladislava Vujina

„Le Šanades” su ušli u finale Zaječarske gitarijade 1995. i osvojili četvrto mesto, a svirali su i u Banjaluci na velikom koncertu u hali Borik povodom potpisivanja Dejtonskog sporazuma i Pariskog mira- navedeno je, između ostalog, u pomenutoj knjizi istoričara Vladislava Vujina.

 

imre-sabo-najava-(2)

Narodna biblioteka „Jovan Popović” i Narodni muzej u subotu 22. juna u 19 časova pozivaju na otvaranje izložbe „Imre Sabo – život kroz objektiv” kao i predstavljanje istoimenog kataloga, koji obuhvata selekciju od 81 autorske fotografije.

-Fotografije predstavljaju njegov umetnički rad, od početka u Mokrinu, pa do najvažnijih reporterskih radova. Katalog počinje razgovorom, koji je sa Imreom vodio Mića Vujičić. To je iskrena ispovest o počecima, prvom fotoaparatu, prvom učitelju fotografije, o prvim profesionalnim fotografijama i nastajanju najtežih i najdramatičnijih fotografija tokom ratova devedesetih u bivšoj Jugoslaviji. Od hobija i amaterizma, Imre je postao vrhunski fotograf koji je radio za najveće svetske medije. Ovo je značajno za Zavičajno odeljenje jer je Imre hroničar istorije naše zemlje. Poslednji put u Kikindi, u Galeriji „Teri“, je imao izložbu 1989. godine i sada će prvi put svoja dela izložiti  u Narodnom muzeju – istakla je Milana Bajkin iz Narodne biblioteke.

Izdavač je Narodna biblioteka “Jovan Popović”, a sredstva za štampanje obezbedili su Pokrajinski sekretarijat za kulturu, informisanje i odnose sa verskim zajednicama.

Izložba će u Narodnom muzeju Kikinda biti otvorena do 3. avgusta 2024. godine.

error: Content is protected !!