изложба

galesev-izlozba-(6)

U Galeriji Kulturnog centra otvorena je prva samostalna izložba sugrađanke Irena Galešev pod nazivom „Maštanja“  u okviru manifestacije „Nedelja žena“. Penzionerka koji je radnik vek provela u fabrici „Prima“ kao hemijsko-tehnološki tehničar, slika, kako kaže, čitav život.

-Stvaram u enkaustici- slikanju voskom na glatkom papiru uz pomoć toplote, kao i u akrilu sa kojim kombinujem silikon. Upravo ovih slika ima i najviše na izložbi. Uz pomoć pištolja za silikon najpre iscrtam oblike koji se popunjavaju akrilnim bojama. Na taj način postižu se zanimljivi efekti i slojevitost – kaže amaterska slikarka.

Ozbiljnije je počela da stvara devedesetih godina prošlog veka.

-Najpre sam slikala ulja na platnu i iz tog perioda imam svega jednu sliku koja je i izložena. Ostale sam poklonila rođacima, prijateljima i dragim ljudima. U tom periodu nije bilo uljanih boja u našoj zemlji, pa su mi stizale iz Rumunije. Pre četiri godine zainteresovala sam se za enkaustiku. Slikam peglom tako što najpre istopim voštane boje. Pega ne treba da bude jako ugrejana tek toliko da se vosak istopi kao bi mogao da se nanese na glatku hartiju. Najviše koristim poleđinu od kalendara na kojoj razlivam različite boje. Tehnika je teška i zahtevna i trebalo mi je puno vremena da naučim da okrećem peglu u pravom smeru kako bi dobila određeni oblik – pojasnila je naša sagovornica.

Motive pronalazi svuda oko sebe:

-Najčešće slikam prirodu i cveće, razne oblike koji nas okružuju. Slike sam do sada poklanjala, nikada nisam prodala nijednu. Ovo je prvi put ne samo da imam svoju izložbu, nego i da se nalazim na ovakvom događaju – otkrila nam je Irena Galešev.

Kao penzionerka ima vremena da, kako zaključuje,  sa posvećenošću i radošću istražuje  i deli svoju ljubav prema slikarstvu.

A.Đ.

izlozba-draga-3

U Galeriji „NOVA“ Narodnog muzeja  večeras je svečano otvorena gostujuća izložba „Naša sugrađanka kraljica Draga: između slave i anateme“, realizovana u saradnji sa Muzejom rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca. Postavka će biti dostupna posetiocima mesec dana.

Koautor izložbe, viši kustos istoričar Aleksandar Marušić, rekao je da je postavka do sada gostovala širom zemlje.

-Mali jubilej je danas u Kikindi jer ova izložba gostuje 35. put – istakao je Marušić, podsećajući da je prvi put predstavljena u Gornjem Milanovcu, mestu rođenja kraljice Drage.

Prema njegovim rečima, cilj postavke nije glorifikacija, već razumevanje istorijske ličnosti.

-Ona se ne glorifikuje kroz ovu izložbu, već želimo da se njen život sagleda iz jednog drugačijeg ugla — da se vidi da je bila, kao i svi mi, obična osoba od krvi i mesa.

Marušić je naglasio da izložba ukazuje i na obrazovanost i kulturni profil kraljice Drage.

-Ona je bila obrazovana, govorila je francuski i nemački jezik. Pokazali smo njene pesme, kao i članke koji svedoče o tome koliko je radila na sebi.

Posebnu pažnju privukao jedan od najpotresnijih eksponata.

-Ovde se može videti deo originalne zavese u koju su Obrenovići bili zamotani i bačeni sa prozora. To govori ne samo o načinu ubistva, već i o nameri da budu poniženi i kao ličnosti satrti – objasnio je Marušić.

Izložba obuhvata oko trideset eksponata, što predstavlja oko 60 odsto originalne postavke, dok ostatak nije mogao da putuje.

Prema rečima autora, postavka omogućava posetiocima da steknu celokupniju sliku o kraljici Dragi, ali i o Srbiji druge polovine 19. veka.

-Važno je da posetioci vide koliko je radila na sebi, koliko je čitala, prevodila i pisala, ali i da kroz eksponate sagledaju tragediju naše nacionalne istorije – naglasio je Marušić.

V.d. direktora muzeja Miloš Pušara istakao je da sam naziv izložbe ukazuje na složenost istorijske ličnosti kraljice Drage.

-Naziv je interesantan jer slava simbolizuje kraljicu i dinastiju, a anatema je onaj narativ koji se stvorio o samoj kraljici. Neki je smatraju najodgovornijom osobom za kraj dinastije Obrenović i u biološkom i u dinastijskom smislu – rekao je Pušara.

On je naglasio da je izložba značajna i kao početak saradnje dve ustanove kulture, kao i da se očekuju prateći programi.

-Nadamo se pratećem sadržaju u vidu istorijskih časova i radionica. Ovi sadržaji doprinose popularizaciji muzeja, a ovo je ujedno i početak saradnje sa Muzejom rudničko-takovskog kraja – dodao je on.

Pušara je podsetio i na istorijsku povezanost dva grada.

-Jedan kuriozitet koji povezuje Kikindu i Gornji Milanovac jeste da je veliki broj njihovih i naših sugrađana bio interniran u severnu Norvešku – rekao je on.

Izložba „Naša sugrađanka kraljica Draga: između slave i anateme” donosi priču o životu Drage Mašin — između dvora, političkih intriga i tragičnog kraja 1903. godine — pozivajući posetioce da ovu istorijsku ličnost sagledaju izvan stereotipa i predrasuda.

T. D.

 

galerija-nova

Narodni muzej, u petak u 18 časova, u Galeriji „NOVA“ otvara gostujuću izložbu „Naša sugrađanka kraljica Draga: između slave i anateme“, realizovanu u saradnji sa Muzejom rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca. Postavka će biti dostupna posetiocima do 27. marta.

Izložba je posvećena Dragi Mašin (1864–1903), supruzi kralja Aleksandra Obrenovića, čiji je život obeležio kraj 19. i početak 20. veka. Njena priča, smeštena između dvorskog života, političkih intriga i tragičnog kraja u Majskom prevratu 1903. godine, predstavljena je u širem istorijskom i društvenom kontekstu.

Brak kralja Aleksandra i Drage Mašin 1900. godine izazvao je snažne reakcije u tadašnjoj Srbiji — zbog razlike u godinama, njenog neplemićkog porekla i složenih političkih okolnosti. Upravo te suprotstavljene predstave oblikovale su njen istorijski lik.

V.d. direktora Narodnog muzeja Kikinda Miloš Pušara ističe da izložba donosi vrednu arhivsku i muzejsku građu.

-Na ovoj izložbi u drugim gradovima posetioci su mogli da vide lične predmete kraljice Drage, fotografije i dokumenta iz perioda njihove vladavine, novinske članke, kao i rekonstrukciju događaja povezanih sa Majskim prevratom.

On dodaje da sam naziv postavke ukazuje na složenost njene istorijske uloge

-Naziv izložbe simbolično ukazuje na dve krajnosti u percepciji Drage — slavu kao kraljice Srbije i anatemu, jer ju je deo javnosti i političke elite smatrao odgovornom za krizu dinastije – istakao je Pušara.

Na svečanom otvaranju posetiocima će se obratiti jedan od autora izložbe, viši kustos istoričar Aleksandar Marušić iz Muzeja rudničko-takovskog kraja. Autori postavke su Aleksandar Marušić, viši kustos istoričar, i Ana Ranković, viši kustos istoričar umetnosti.

T. D.

azaric-(2)

U holu Narodne skupštine Republike Srbije u četvrtak 5. marta biće upriličena samostalna retrospektivna izložba slikara Brace Azarića. Ovaj umetnik će izložiti svojih dvadesetak stilski prepoznatljivih, ekspresionističkih dela.

Kako navodi Azarić, na izložbi, koju će otvoriti istoričar umetnosti Zdravko Vučinić, očekuje se prisustvo diplomatskog kora, kao i mnogobrojnih ljubitelja njegovog slikarstva, a posebno članova Udruženja Novokozarčana u Beogradu.

 – Umetnik treba da zna da on ne ide ispred slika i da nije važniji od svog dela, nego da ide iza njega. Moje slike koje ću predstaviti javnosti, pre svega doprinose promociji našeg grada- kaže Azarić, dodajući da ga već sredinom marta očekuje i izložba u Smederevu, a tokom aprila i u Zrenjaninu.

Takođe, Azarić najavlje i tradicionalnu grupnu izložbu u Kozarcima povodom Dana žena, članova Udruženja  „Zdravko Mandić” u istoimenoj Galeriji.

Kad je u pitanju predstojeća izložba u Skupštini, ovo nije iznenađenje, s obzirom da je prestonička publika vrlo dobro upoznata sa stvaralaštvom ovog slikara, jer je već imao više samostalnih beogradskih izložbi (Skadarlija, Dom vojske, Božidarac…).

– Mene više poznaju u Beogradu, nego u Kozarcima, dodaje kroz šalu ovaj umetnik.

Otvaranje izložbe u Skupštini je u 19 časova.

N.S.

PLAKAT-NAJAVA

U galeriji Terra u sredu, 11. februara, u 19 časova, biće otvorena izložba „Srce od papira“ Joškina Šiljana. Postavka donosi crteže i radove u kombinovanoj tehnici na papiru, nastale 2025. godine, kroz koje umetnik istražuje materijal kao prostor slobode, pokreta i eksperimenta.

Joškin Šiljan (Nebojša Stojković), rođen 1953. godine u Pirotu, jedan je od najznačajnijih savremenih srpskih umetnika. Aktivno se bavi slikarstvom od 1987. godine, a od 1994. izlaže samostalno i grupno u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je brojnih priznanja, među kojima su „Zlatna paleta“ ULUS-a (2006), Velika nagrada 14. Bijenala naivne i marginalne umetnosti (2009), Glavna nagrada za slikarstvo na papiru OSTEN (2016) i „Zlatni OSTEN“ za crtež (2018).

Izložba „Srce od papira“ fokusirana je na papir kao krhku i taktilnu podlogu koja omogućava laku transformaciju forme i značenja. Šiljan papir koristi za kolažiranje, cepanje i pisanje, gradeći radove sa više vizuelnih i narativnih slojeva. Posebno mesto zauzimaju pokretljive lutke od papira, nekonvencionalno izložene, koje otvaraju prostor za slobodno i višeslojno tumačenje. Radovi na ovoj postavci nastaju spontano, kao neposredna reakcija na trenutak, i kreću se između estetske i filozofske dimenzije, odbijajući standardizaciju i čvrste okvire.

Izložba će biti otvorena do 14. marta.

Muzej-kraj-godine-(6)

U Svečanoj sali Narodnog muzeja u Kikindi, u petak, 23. januara, sa početkom u 18 časova, biće održan program posvećen obeležavanju 80 godina od kolonizacije, pod nazivom „Kolonizacija 1945–1948. godine u Vojvodini“. Događaj je namenjen svima koji žele da se upoznaju sa istorijskim, pravnim i društvenim aspektima jednog od najznačajnijih posleratnih procesa na ovom prostoru.

O kolonizaciji i njenim posledicama govoriće dr Jelena Veselinov, istoričar prava, dr Milan Micić, istoričar, mr Pavle Orbović, istoričar, i Bogdan Šekarić, etnolog. U okviru programa učestvovaće i KUD „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca.

Posetioci će imati priliku da pogledaju i izložbu posvećenu Branku Ćopiću, u organizaciji Kulturnog centra Novi Sad, koja tematski dopunjuje priču o posleratnom vremenu i seobama stanovništva.

galerija-nova

U novoj galeriji Narodnog muzeja u utorak, 16. decembra, u 18 časova biće otvorena izložba „Umetnička kolonija na Starom sajmištu – umetnici iz zbirke Rajka Mamuzića“. Reč je o gostujućoj postavci koja predstavlja deo umetničke baštine iz jedne značajne kolekcije.

Izložba je realizovana u saradnji sa Galerijom likovne umetnosti poklon-zbirka Rajka Mamuzića iz Novog Sada. Postavka donosi izbor radova umetnika okupljenih oko umetničke kolonije na Starom sajmištu, sagledan kroz Mamuzićevu kolekcionarsku celinu.

Izložba će biti dostupna publici od decembra 2025. do februara 2026. godine.

 

 

 

sove

„Sovembar“ već godinama okuplja hiljade posetilaca i ljubitelja prirode. Manifestacija ima edukativni, ekološki i turistički značaj, spajajući znanje, prirodu i zajedništvo u duhu ovog jedinstvenog simbola našeg grada. Ove godine, aktivnosti su počele 3. novembra, pod sloganom „Sove Kikindu svetu preporučuju“.

Centralni i najdinamičniji dan manifestacije biće petak, 28. novembar. Posetioci svih uzrasta moći će da uživaju u bogatom programu koji objedinjuje edukaciju, takmičenja, izložbe i zabavne sadržaje posvećene zaštiti i očuvanju naših čuvenih kikindskih sova utina.

Jutro otvara izložba „Moja vizura – sova utina“ u sali „Partizana“ gde će osnovci i srednjoškolci prikazati svoj doživljaj zaštitnog simbola grada. Ovaj izložbeni prostor biće otvoren za posetioce od 10 do 14 časova.

Tokom prepodneva, posetioci će na gradskom trgu moći da uživaju u novembarskom bazaru, a u periodu između 10.30 i 12 časova, održavaće se tradicionalna „Sova patrola – putem staništa sova ušara“. Brojanje sova će predvoditi Milan Ružić u saradnji sa članovima Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Od 12 časova, u sali „Partizana“ biće održano finale popularnog školskog kviza znanja. Ekipe koje su ušle u završnicu nadmetaće se u poznavanju sveta sova, njihove zaštite, načina života i značaja koji imaju za Kikindu.

Novina u ovogodišnjem programu je aktivnost „Sovembal – maskota sove“, u okviru koje su učenici osnovnih i srednjih škola kreirali svoju školsku maskotu sove. U 13 časova u sali „Partizana“ biće organizovan izbor najlepše školske sove.

U 17 časova, biblioteka „Jovan Popović“ prirediće sovembarski čitanjac – interaktivnu radionicu za mališane predškolskog uzrasta. Kao i prethodnih dana, Narodni muzej će održati radionicu „Sovine supermoći“ i aktivnosti „Šta je sova pojela“ i „Sovin pogled“, čime će i zaokružiti ovogodišnju manifestaciju.

dragana-karanovic-luka-2

Kao uvertira pred promociju zbornika nagrađenih radova sa književnog konkursa “Banatsko pero”, Kikinđanka Dragana  Karanović Luka imala je u ponedeljak 24. novembra izložbu svojih slika u Žitištu.

Tradicionalni konkurs literata, koji već 25 godina zaredom organizuje tamošnja biblioteka, bio je prilika da se Žitištani i njihovi gosti iz cele Srbije upoznaju i s Draganinim likovnim stvaralaštvom. Ovdašnjoj javnosti Dragana Karanović Luka poznata je najpre kao vrstan rukometni trener, a kad je u pitanju likovno izražavanje, otkriva da je ovom umetnošću počela da se bavi tek nedavno- pre četiri godine.

-Ovaj događaj u Žitištu ću posebno pamtiti, jer mi je to bila prva samostalna izložba i imam samo reči hvale za domaćine – kaže Dragana Karanović i dodaje: -Slikam akril na platnu, a kad je u pitanju likovni pravac, jedan moj kolega, nastavnik likovnog, kaže da ga podseća na pro-impresionizam. Dakle, impresionizam, ali sa elementima realizma. Od motiva na mojim slikama, prisutni su kako urbani, tako i prirodni motivi, a često slikam i cveće.

Što se tiče kolorita, navodi da uglavnom bira tople, svetle tonove, jer one zrače, šire pozitivnu energiju, predstavljaju svežinu i radost.

-Ljubav prema slikanju postoji još iz detinjstva. Nisam do nedavno imala priliku da se posvetim slikarstvu, jer sam se intenzivno bavila sportom. Iako su te sportske aktivnosti i dalje prisutne u mom životu, nalazim vremena i za ovaj, kod mene relativno novi slikarski hobi. Veoma mi je drago što je publika u Žitištu pozitivno reagovala na moje radove – navodi naša sagovornica.

Možda kao kuriozitet i ujedno najveća pohvala za jednog umetnika jeste da je Dragana pred ovu izložbu morala da potražuje svoje slike iz privatnih zbirki, jer nema “na legeru” svoja platna, s obzirom da joj stalno poručuju, a ona sama ne stiže da naslika onoliko radova koliko bi poštovaoci njenog opusa želeli da imaju u svojoj kolekciji.

N. Savić

 

pozoriste-1

Povodom velikog jubileja – 75 godina od osnivanja, Narodno pozorište Kikinda 2. decembra priređuje bogat program kojim će obeležiti svoj višedecenijski rad, umetnički razvoj i dugu tradiciju amaterskog i profesionalnog teatra u našem gradu.

Vršilac dužnosti direktora, Brane Marjnović, podsetio je da je 2. decembra 1950. godine Skupština opštine donela odluku o osnivanju amaterskog pozorišta, kao i da je kikindska scena 1992. godine dobila status profesionalnog teatra. On je istakao da hronolozi beleže izuzetno bogat pozorišni život u Kikindi i pre zvaničnog osnivanja, te da su još krajem 18. veka nemački studenti na ovim prostorima izveli prve predstave.

-Sreća je što naša kuća vodi ozbiljnu arhivu o predstavama i ljudima koji su svojim radom obeležili pozorište. Od osamdesetih godina imamo i audio-vizuelne zapise, što je dragocen materijal za obeležavanje ovog jubileja – rekao je Marjanović. On je naglasio da je postojanje profesionalnog pozorišta u gradu veličine Kikinde privilegija koju treba čuvati, jer ona svedoči o trajnom ulaganju u kulturu.

Kako ističu u pozorištu, za jubilej pažljivo je osmišljen program koji će okupiti publiku, glumce i saradnike u večeri posvećenoj vremenu, stvaranju i ljudima koji su gradili kikindsku scenu.

Iz marketing službe pozorišta, Milena Živkov predstavila je detaljan program.

-Počinjemo u 18 časova izložbom „Tkanje vremena: 75 godina pozorišnog kostima“, koju je pripremila poznata kostimografkinja Tatjana Radišić, koja će ujedno i otvoriti izložbu. Od 19.30 časova, sledi projekcija kratkog filma sa izborom najznačajnijih scena iz prethodnih predstava, dok će od 20 časova publiku očekivati jedinstven program – razgovor sa svim glumcima ansambla na velikoj sceni. Razgovor će moderirati glumica Tanja Markov Križan, koja će sa kolegama podeliti anegdote i priče „iza scene“. Svečano veče biće zaokruženo u 21 čas dodelom priznanja i povelja Narodnog pozorišta zaslužnim pojedincima, saradnicima, članovima ansambla i osoblju koje ne vidimo na sceni, ali čiji je rad od suštinskog značaja – objasnila je Živkov.

Marjanović je otkrio i da će biti dodeljena povelja za životno delo – ličnosti koja je dala nemerljiv doprinos razvoju pozorišta, najpre u amaterskom, a zatim i u profesionalnom periodu.

-Ovo pozorište je godinama bilo jedno od najboljih u Jugoslaviji, nagrađivano na festivalu u Hvaru a kasnije i u Trebinju. Da nije bilo snažne amaterske ekipe, ne bi bilo osnova ni za kasniji profesionalni status – istakao je Marjanović, napominjući da se imena dobitnika za sada drže u tajnosti.

Ulaz na sve programe je besplatan, a iz pozorišta poručuju da žele da 2. decembar bude dan kada će se građani Kikinde okupiti oko svoje scene i zajedno proslaviti važan jubilej.

T. D.

error: Content is protected !!