иђош

Iđoški turnir u malom fudbalu

Ekipa Stovarišta Kovačević, pobedom na penale od 2:1 nad timom Činoševi asovi iz Bačkog Petrovog Sela, trijumfovala je na iđoškom turniru u malom fudbalu dok je treće mesto pripalo Poletu iz Nakova. Najbolji je pojedinac Akuš Mesaroš (Činoševi asovi), golman Boško Krstić (Stovarište Kovačević), a strelac Kristian Draganov (Polet). Jelena Čudanov, predsednica Sportskog saveza Kikinde, rekla je:

– Zaista je ovde dobra organizacija. Kažu da od 1. avgusta, kada je počeo turnir, samo dva dana zbog kiše nije bilo utakmica, ali gledalaca je bilo konstantno i ovako ih videti u selu, posle našeg turnira u gradu, je impresivno. Mogu da kažem svaka čast organizatoru za toliko ekipa koliko se prijavilo i uopšte za kompletnu organizaciju. Grad Kikinda i Sportski savez Kikinde uvek će da podrži šta god da se ovako organizuje i ko god da se ovako potrudi da napravi u svom selu.

Dragan Nikolin, iz redova organizatora inače predsednik iđoškog FK Borac, nadovezao se:

– Kao organizatori ovog turnira smo imali 18 ekipa u četiri grupe. Ne mogu tačno da vam kažem koliko godina postoji, ali ovo je tradicionalni turnir, sigurno 40 godina, stariji je od mene, možda i 50 godina. Još kao mali se sećam, ovde je mnogo ekipa dolazilo, sada zadnjih godina prosečno, desetak, 12 ekipa, a mi smo ove godine uspeli da sakupimo 18 ekipa što je za savku pohvalu. Ne da hvalim sebe, ali Kikinda je imala mnogo veće novčane nagrade nego mi i 12 ekipa. Čoka koja je organizovala sa Sanadom i Ostojićevom zajedno, imala je pola miliona dinara, a mi skromnih 150.000 za prvu nagradu. Druga je 50.000, a treća 20.000 dinara. Nadamo se da ćemo dogodine naći malo više sponzora i moći nagrade da povećamo. Najveću pomoć dobijamo od naše Mesne zajednice, idemo molimo sve firme, neki izađu u susret, koliko mogu, kako mogu. Posle finalne utakmice imamo i tombolu. Grad Kikinda ustvari nama daje sredstva preko naše Mesne zajednice, to se na godišnjem nivou pravi budžet koji Fudbalski klub Borac može da dobije i onda od toga što imamo moramo da raspolažemo i da održimo klub u životu i da organizujemo turnir. Od 1. aprila ove godine sam uzeo tu funkciju u FK Borac, pokrenuo sam klub posle šest i po godina. Nije bilo nikakve ekipe, pokrenuli smo školu mladih, vratio nam se čak i prvi tim, krećemo prvo kolo, 3. septembra igramo kod kuće u zadnjoj ligi. Od nule počinjemo pa sad dokle ćemo stići, nadam se da ćemo stići. Ovu polusezonu i ne moramo, bitno je da sad pokrenemo, da zaživimo ovaj klub.

FOTO: Grad Kikinda

368562827_592021172876522_8922277679460257752_n

U okviru „Dana sela“ u Iđošu udruženje penzionera „Treće doba“ organizovalo je „Kulinarski dan“. Kuvala se riblja čorba, pekle su se gibančice i riba.

Sa najstarijima poslepodne je proveo i gradonačelnik Nikola Lukač. Ovom prilikom  zahvalio je penzionerima što su  aktivni članovi zajednice i  što svojim angažmanom doprinose sredini u kojoj žive. Prvoi čovek Grada dodao je i da će lokalna samouprava u punom kapacitetu sarađivati sa svim udruženjima penzionera i poželeo da ovakva druženja iz godine u godinu budu što masovnija i popularnija.

-Ovakva okupljanja prava su prilika za dobro druženje, razmenu iskustava i ideja i treba ih bude što više i što češće – poručio je Nikola Lukač.

 

 

IMG-d82967b83df5e252613fbae12a925622-V

Obeležavanje „Dana sela“ u Iđošu počelo je Fijakerijadom, na stadionu FK „Borac“, u organizaciji udruženja ljubitelja konja i kuvara „Bistrica“. Najmasovnija manifestacija okupila 70 takmičara u jednopregu, dvopregu, četvoropregu i višepregu, u programu su učestvovale posebne rase konja, mladi konji, kao i jahači.

 

-Drago mi je što smo oborili rekord i u Iđoš doveli veliki broj ljubitelja konja i konjičkog sporta. Na trećoj Fijakerijadi oborili smo dosadašnji rekord. To je dokaz da nas drugi cene, a mi im uzvratimo tako što redovno učestvujemo na svim manifestacijama na kojima nas pozovu. Na nama je da ljubav prema ovim plemenitim životinjama prenesemo na decu i mlade – rekao je Dušan Sivčev, predsednik udruženja „Bistrica“.

Manifestaciju su posetili gradonačenik Nikola Lukač, koji je i otvorio, i presednik Skupštine Grada Mladen Bogdan. Prvi čovek Grada poželeo je dobrodošlicu svim gostima i iskoristo je priliku da svim Iđošanima čestita Dan sela i crkvenu slavu.

-Hvala vam što čuvate običaje ovih krajeva i promovište konjički sport. Fijakerijada je važna manifestacija za svako selo jer okupi veliki vroj gostiju i oživi ga. Pored druženja i čuvanja tradicije ovo je pravi način da se sela povežu i pomognu jedni drugima u napredovanju – istakao je Lukač.

Fijakerijadu u Iđošu pomogli su lokalna samouprava i Mesna zajednica Iđoš.

306983978_459781659526200_2666303006100074558_n

Proslava „Dana sela“ u Iđošu počinje u nedelju, 13. i završava se u subotu 19. avgusta, kada je i crkvena slava Preobraženje. U nedelju u podne na stadionu FK „Borac“ biće održana treća Fijakerijada  u organizaciji Udruženja ljubitelja konja i kuvara „Bistrica“.

Utorak, 15. avgust, kada je i Dan sela  u 15 sati počinje „Krofnijada“ koju peti put organizuje udruženje žena „Iđoš“. Predsednica Biljana Đurđulov ističe da će se krofne praviti na licu mesta, a da je učešće prijavilo devet udruženja žena, te da će se deliti svim posetiocima.

Od 19 sati ispred Doma kulture je otvaranje izložbe slika Smiljane Šalgo koje organizuje udruženje „Vreteno“,  a vinari i vinogradari iz „Šasle“ u isto vreme promovisaće iđoško vino.

Dva dana kasnije, u četvrtak od 9 sati  je ,,Kulinarski dan“ odnosno kuvanje riblje čorbe, spremanje pečene ribe i gibančica u organizaciji udruženja penzionera „Treće doba“.  Petak, 18. avgust je početak obeležavanja crkvene slave, tako da je u 18 sati Bdenije, sat kasnije je u Domu kulture promocija knjige Živke Torbice, a u 21 čas počinje finale turnira u malom fudbalu „Iđoš 2023“. Dani sela završavaju se 19. avgusta kada je povodom Preobraženja Sveta liturgija u crkvi.

fireworks-ge29be6fc3_1920

Pravoslavna ili Srpska nova godina, dočekuje se 13. januara u ponoć. Prvog dana, 14. januara, pravoslavni vernici obeležavaju krsnu slavu Sveti Vasilije i praznik Mali Božić.

Običaj je da se na sam dan Nove godine jede glava božićne pečenice, a to je najčešće glava jagnjeta ili praseta, a domaćice mese novogodišnju česnicu vasilicu. Prvog dana Nove godine, u nekim krajevima Srbije spaljuju se ostaci badnjaka, a pored vasilica mese se i krofne u koje se, kao i za Božić, stavlja novčić.

Prema verovanjima, pored bogate trpeze, toga dana u kuću treba uneti neku novu stvar kako bi u kući tokom cele godine bilo napretka.

Veliki broj sugrađana, Srpsku Novu godinu dočekaće u svojim domovima, a neki su se, radije, opredelili za provod  uz muziku i piće u ugostiteljskim objektima.

Organizovanog dočeka na gradskom trgu u Kikindi, ni ove godine, neće biti.

Da se okupe u centru sela i proslave praznik, odlučili su u Iđošu. Udruženje žena Iđoš zajedno sa Udruženjem vinara i vinogradara “Šasla” i uz podršku Mesne zajednice u centru sela, kod Doma kulture, organizuje doček Srpske nove godine. Praznično raspoloženje upotpuniće čuvene iđoške krofne, još čuvenija iđoška vina i muzičari.

gradiste

U toku septembra i oktobra realizovana je deveta kampanja arheoloških iskopavanja na lokalitetu Gradište koji se nalazi na obodu atara Iđoša, oko sedam kilometara udaljen od Kikinde. Poznat je pod nekoliko imena, od kojih je jedno i Slovenski grad. Nastanjen je bio, sa prekidima, od perioda starijeg neolita do srednjeg veka.

Lokalitet je proglašen za arheološko nalazište i kulturno dobro od velikog značaja i do sada je iskopavan u više navrata, 1913, 1947, 1948, kao i 1972. godine. Zbog tada nedovoljno razvijenih arheoloških metoda uočena je potreba novog istraživanja ovog veoma značajnog nalazišta sada najnovijim tehnikama i analizama. Projekat sistematskih arheoloških istraživanja startovao je u 2014. godini, navodi Neda Mirković Marić iz subotičkog Međuopštinskog zavoda za zaštitu spomenika kulture.

– Ove sezone nastavljena su istraživanja sonde na uzvišenju neolitskog dela lokaliteta, gde se iskopava deo ispod poznoneolitske kuće, dimenzija 9×6 metara, koja je istraživana prošlih sezona, a detektovana zahvaljujući rezultatima geofizičkih snimanja iz 2014. godine. Oblast severnog Banata u neolitu bila je zona u kojoj su se mešali uticaji potiske kulture, rasprostranjene na teritoriji današnje Mađarske i vinčanske kulture, koja se prostirala na teritoriji severnog i srednjeg Balkana (današnja Srbija, deo Rumunije, Makedonije, Bosne). U toku 2022. definisani su ruševinski slojevi najranijih vinčanskih kuća, te se stiglo do nivoa prvobitnog humusa- kaže Mirković Marić.

Cilj iskopavanja na ovom delu lokaliteta je precizno definisanje stratigrafije. Iskopavanje na bronzanodopskom delu lokaliteta iz prethodnih godina, koje je realizovano u saradnji sa stručnjacima iz  Univerzitetskog koledža u Dablinu dalo je nove rezultate o načinu izgradnje rovova i odbrambenih sistema utvrđenja.

Od 2015. do 2019. na lokalitetu se održavala i Međunarodna škole arheologije na kojoj su učestvovali studenti Škole istorije, arheologije i religije Univerziteta u Kardifu (School of History, Archaeology and Religion, Cardiff University) Velika Britanija, Univerzitetskog koledža u Dablinu, Irska (University College Dublin, School of Archaeology), kao i sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Sem terenskog rada, studenti su se upoznali sa procesom rada u terenskoj laboratoriji nakon iskopavanja, učestvovali su u pranju, trijaži, sortiranju, obradi i crtanju nalaza. Takođe su dobili vredno iskustvo od specijalista eksperata za obradu različitih vrsta nalaza (ostataka faune, artefakata od okresanog kamena, keramike) i upoznali se sa neolitom i bronzanim dobom Banata i jugoistočne Evrope.

– Do sada su u okviru devet godina trajanja projekta izvršena geološka bušenja, geofizička snimanja na površini od preko 18 hektara, kao i površinska prospekcija nalazišta i okoline, dok su se iskopavanja fokusirala na istraživanje nekoliko stambenih objekata na neolitskom delu lokaliteta i jama, struktura i odbrambenog sistema unutar i oko bronzanodobnog dela lokaliteta. Rezultati istraživanja će značajno unaprediti naša saznanja o načinu života neolitskih i bronzanodobnih stanovnika današnjeg Iđoša i banatske ravnice. Narednih godina planiran je rad na stručnoj, ali i popularnoj publikaciji, izložba i arheološke radionice- objašnjava arheološkinja.

Iskopavanja u toku 2022. godine u okviru Projekta sistematskih arheoloških istraživanja lokaliteta Gradište u Iđošu realizuje Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture Subotica u saradnji sa Balkanološkim institutom SANU i Narodnim muzejom Kikinda. Projekat je, kao i prethodnih godina, podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

Naselje iz sedmog milenijuma pre nove ere

U najstarijem horizontu naseljavanja konstatovano je postojanje nalaza rano-neolitske starčevačke/kereš (7. i 6. milenijum pre naše ere). Zatim sledi horizont rane vinčanske kulture, a sledeću fazu čine ostaci naselja sa materijalom kasnog neolita, tj. vinčanske i potiske kulture (5. milenijum pre naše ere). Znatno veće je kasnije naselje sa ostacima dva koncentrična zemljana bedema prečika 250 m, koje se na osnovu nalaza može vezati u period poznog bronzanog doba i početka gvozdenog (kraj 2. milenijuma pre naše ere).

Ogromne štete od šakala u lovištima primetne su svuda, pa i na teritoriji Kikinde. Ovi predatori primećeni su u atarima svih sela. Pojedinačno, ubijaju sitne životinje, ali u čoporima napadaju fazane i zečeve, čak i srne, kaže predsednik lovačkih društava u Iđošu i Sajanu, Veselin Veselinov.
– Primetno je opadanje populacija divljači, fazana i lanadi. Šakala ima i po 40, 50 u trskama i kopovima. Love noću, u čoporima. To je veoma pametna i lukava životinja, on je strvinar, jede uginule životinje, čak i ubijene jedinke svoje vrste. Do sada nisu ulazili u sela, ali su u dvorištu jedne kuće van naselja pojeli psa na lancu – kaže Veselinov.
On objašnjava da ovih strvinara, do pre desetak godina nije bilo. Od starijih su čuli da je populacija šakala bila vrlo brojna posle Drugog rata, ali je problem tada protpuno rešen trovanjem, koje danas zakonom nije dozvoljeno.
– Mi smo organizovali hajke sa po 20, 30 ljudi – priča Veselinov, ali to neće rešiti problem. Potrebno je sistemsko rešenje jer je lovno privredna osnova ugrožena, jako je smanjen broj korisne divljači, zečije, fazanske, srneće.
Šakali se veoma brzo razmnožavaju jer imaju dovoljno hrane koju nalaze i love, što otežava njihovo istrebljenje. Nove teritorije osvajaju u velikim migracijama, tražeći područja sa više hrane. Kod nas stižu s juga, iz Dalmacije, kaže Veselinov. Jedina dobra vest je da ove životinje beže od ljudi, veoma su plašljivi. Danju se ne mogu videti i love isključivo noću.
Šakal je opasan i zbog toga što, kao i lisica, može da prenese besnilo i pseću kugu. Pripada porodici pasa i ima veličinu srednjeg psa. Odrasle jedinke dostižu dužinu od 80 cm do 130 cm i visinu 40 cm, teški su i do 15 kilograma. Imaju uspravne, široko razmaknute uši. Vrst koja nastanju naše krajeve je braonkasto-zlatne boje. Njihovo omiljeno stanište su guste, neprohodne šikare.
Kada krenu u lov, ispuštaju karakterističan urlik sličan visokom, cvilećem kriku. Obično zavijaju u večernjim satima, dajući signale ostalima o tome gde se nalaze. Za njih nisu tipične sezonske migracije, zadržavaju se tamo gde imaju dovoljno hrane. Zato njihovo prisustvo najviše utiče na lovna područja, kakvo je i naš kraj.
3994
Godine 1777. zabeležen je sukob između stanovnika Mokrina i Tisaheđesa (Iđoša) oko ostrva Đukošin na reci Aranki. Stanovnici Mokrina su se požalili da opština Tisaheđes pokušava da prisilno prisvoji ostrvo koje pripada ataru mesta Mokrin i da su čak pribavili jednog inženjera koji je došao da podigne graničnu humku.
Ovo je samo jedan od primera na koji način su se vlasti Distrikta suočavale sa pokušajima da im se umanji teritorija koja je bila pod privilegijama zaštićenoom autonomijom. Distrikt je oštro reagovao i, 25. juna, poslao dopis Zemaljskoj administraciji da se odluke Privilegije moraju poštovati i da spreči ovakvu samovolju vlastelina.
Sukob oko ove međe nastavio se u nekoliko navrata, ali svaki put su vlasti Distrikta odlučno reagovale na pokušaj ugrožavanja poveljom zagarantovane autonomije.
IZVOR: Tijana Rupčić, istoričarka;
fotografija – Narodni muzej Kikinda

Osnovnu školu „Milivoj Omorac“ u Iđošu pohađa 107 učenika. Oni su danas, sa učiteljima i nastavnicima, obeležili Dan škole. Za goste su izveli priredbu i pokazali koliko brinu o unapređenju uslova za održavanje nastave.

– Sarađujemo s lokalnom samoupravom, Pokrajinskim sekretarijatom i resornim ministarstvom radi ulaganja u tekuće održavanje i stvaranja što boljih uslova za rad. Kabineti su nam veoma dobro opremljeni, sada je potrebno ulaganje u spoljašnji deo škole – rekao je direktor, Aleksandar Aćimov.

Svečanosti su prisustvovali gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski, i sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske zajednice, Bogdan Tasovac.

– Grad je, u ovoj godini, uložio oko milion dinara za zamenu neonskih sijalica LED rasvetom, radi uštede energije. I ubuduće ćemo ulagati u infrastrukturu i ove i drugih obrazovnih ustanova – rekla je Valentina Mickovski. – Svako odeljenje u ovoj školi ima do 15 đaka, što znači da učitelji i nastavnici mogu da se posvete svakom učeniku. Takođe bih istakla i njihovu odličnu saradnju sa Mesnom zajednicom i udruženjima iz ovog sela.

Osnovna škola „Milivoj Omorac“ ove godine obeležava 70 godina postojanja. Na svečanosti su nastupili i Udruženje žena i Udruženje penzionera ”Treće doba“.

error: Content is protected !!