Srpska pravoslavna crkvena opština pri Hramu Svetih Kozme i Damjana, u petak, 14. jula proslavlja hramovnu slavu Sveti Vrači.
Tim povodom u četvrtak, 13. jula, u 17 časova biće Večernje bogosluženje, a sat kasnije je Svetoj tajni Jeleosvećenja. Na sam dan slave Sveta Liturgija počinje u 9 sati, nakon čega će biti osvećen i rezan slavski kolač. Sveštenstvo poziva sugrađane da im se pridruže i zajedno proslave slavu.
Sveti Kozma i Damjan bili su vračevi, odnosno lekari, besrebrenici i čudotvorci. Ovi sveci se smatraju zaštitnicima lekarske profesije i mnoge zdravstvene ustanove proslavljju ovaj dan kao svoju slavu.
Dečiji duhovni sabor, manifestacija koja, uz radionice i mnoge zanimljive aktivnosti, deci približava teme iz veronauke, počeo je u ponedeljak u Hramu Svetih Kozme i Damjana. U ovom hramu sa osnovcima, već 15 godina, svakog leta na jednonedeljnom kampu rade sveštenici, veroučitelji, ali i mentori u različitim radionicama – od kaligrafije do folklora.
– Ove godine tema su porodične vrednosti jer poslednjeg dana, u subotu, slavimo svetitelje ruskog porekla koji su zaštitnici porodice i brakova, Svete Petra i Fevroniju. O tome sa decom pričamo kao o oblicima služenja – porodičnog, uzajamnog, drugarskog, društvenog. Sve povezujemo sa primerima istorijskih ličnosti i događaja. Pričamo o tome kako oni sebe vide u ulogama deteta, oca, vojnika, sveštenika, lekara, vatrogasca… kako se stavljaju u službu drugoga i da to ne može da se izmeri novcem. Da ima nečega što se ne može ni platiti ni naplatiti, a to su ljubav i žrtva prema bližnjima, i o svemu tome pričamo na način prilagođen njihovom uzrastu – kaže protonamesnik Boban Petrović, starešina Hrama.
On dodaje da svake godine dnevno na kampu bude i do 150 mališana osnovnoškolskog uzrasta koji s radošću učestvuju u radionici ikonopisanja i kaligrafije, likovnoj, horskoj i radionicama „Biljini magneti“ i „Ruke u testu“, kao i u drugim umetničkim i sportskim aktivnostima.
U toku šest dana trajanja kampa, časovi veronauke i radionice održavaju se od 9 do 12, a sportske i druge aktivnosti u toku popodneva, od 17 do 19 sati.
Učesnici će moći da se pričeste na Ivanjdan 7. jula, a sutradan, u subotu, od 20 sati, održaće se završna priredba na kojoj će prikazati šta su naučili i stvarali na kampu. Najviše uzbuđenja uvek donese kviz u kojem se deca nadmeću u znanju stečenom na ovom jedinstvenom dečijem saborovanju.
Dečije saborovanje u Hramu Svetih Kozme i Damjana održaće se ove godine 15 put. Od ponedeljka, 3. jula, svakog dana, od 9 do 12 sati, biće organizovani časovi veronauke i radionice, a od 17 do 19 sati sportske i druge aktivnosti.
Sa učesnicima Sabora radiće najbolji nastavnici, učitelji i umetnici iz Kikinde na radionicama: ikonopisanje i kaligrafija, kreativna likovna radionica, horska radionica, „Biljini magneti“, „Ruke u testu“, kao i u drugim umetničkim i sportskim aktivnostima.
Cena učešća na Saboru je 500 dinara, čime se delimično pokrivaju troškovi materijala. Deca će moći da se pričeste na Ivanjdan 7. jula, kao i da učestvuju u završnoj priredbi koja će s održati u subotu, 8. jula, saopšteno je iz Hrama.
Svečano je danas u pravoslavnim hramovima u Kikindi gde su u prisustvu velikog broja sugrađana, služene uskršnje liturgije. Najveći hrišćanski praznik koji izražava suštinu hrišćanske vere, sugrađanima je čestitao prvi čovek grada Nikola Lukač, koji je sa saradnicima, prisustvovao liturgijama u Hramu Svetih Kozme i Damjana i u Hramu Svetog oca Nikole.
-Svim mojim Kikinđanima, svima koji danas slave želim srećan Uskrs uz tradicionalni pozdrav „Hristos vaskrse”. Najradosniji i najveći praznik u hrišćanstvu dočekujemo u pozitivnom duhu. Sugrađanima želim da u miru, blagostanju, u toplini porodičnog doma proslave najveći hrišćanski praznik i da pobedu života nad smrti dočekamo sa novom energijom i mudrošću koja će nam na dostojanstven način pokazati put da prebrodimo sve izazove. Želim svima mnogo zdravlja, radosti, sreće i veselja, mir i spokoj, i da ove praznične dane provedu sa najmilijima- poručio je Lukač.
Praznik nad praznicima predstavlja suštinu hrišćanske vere jer uskrsnuće označava pobedu života, poručio je starešina Hrama Svetog Nikole, otac Miladin Spasojević.
-Ovo je najveći praznik koji hrišćani slave, kada je Gospod pobedio smrt. Danas je radost velika. Videli ste da je bilo mnogo ljudi, došli su sa svojim brigama i nevoljama da kažu Bogu ono što ih muči. Želim da čestitam svim hrišćanima, neka svima Božija svetlost zasija, neka se anđeli jave da je Bog na visinama, a svet pun slave njegove, neka kažu da je Hristos vaskrsao, čeka sud svoj da dođe sa anđelima i oblacima nebeskim, tada će sva plemena zemaljska da proplaču kada vide kako nisu razumela reči njegove. Neće svako koji govori Gospode, uđi u carstvo nebesko, ni onaj koji se lažno kune, nego onaj koji ispunjava volju Božju.
– Želim svima da poručim da je ludost udovoljavati drugima kroz molitvu i trpljenje, nego sve što činimo za svoju veru, treba da činimo zbog Boga i svoje duše. Onaj koji mrzi nekoga, nije hrišćanin. Mi kao pravoslavni Srbi, mada nam pripisuju, nikada nismo pravili nevolje nekome, već branili. I ovde u hramu svedočimo Hrista, da će opet doći sa slavom, da sudi živima i mrtvima i njegovom carstvu neće biti kraja. Neka svima bude na mnogaja ljeta, da dočekamo još mnogo Vaskrsa i lepih praznika koje slavimo. Živi i zdravi bili- poručio je u uskršnjoj čestitki protonamesnik Miladin Spasojević.
Prazničnu atmosferu, već po tradiciji, upotpunila su kostimirana deca, glumci iz Pozorištanca Lane“ koja su, nakon liturgije, sugrađanima delila farbana uskršnja jaja.
U Hramu Svetih Kozme i Damjana u Kikindi i ove godine su, na Veliki petak, organizovali tradicionalnu radionicu za najmlađe Kikinđane. Mnogo kreativnosti i posvećenosti bilo je jutros u Hramu u kojem su obezbedili sve što je potrebno za farbanje i ukrašavanje uskršnjih jaja. Uprkos kiši, na radionicu je došlo gotovo 200 mališana.
– Presrećni smo što su nam deca došla na radionicu u tolikom broju – kaže protojerej Boban Petrović, starešina Hrama. – Oni su, takođe, imali priliku da čuju od sveštenika koji je smisao ovog običaja, zašto se farbaju jaja, naravno, prilagođeno njihovom uzrastu. Neka su deca donela jaja, ali smo i mi pripremili veliku količinu kuvanih jaja koja su deca farbala i ukrašavala onako kako su osećala da treba. Ovakvi događaji daju nam nadu. Kada je nešto lepo i korisno za decu, ne postoje prepreke.
U Hramu su, u znak zahvalnosti, pripremili paketiće sa slatkišima za svu decu koja su učestvovala na radionici. Kako je Veliki petak jedan od dana u kojima se tihuje zbog Hristovog stradanja, iz Hrama pozivaju decu da dođu po svoje paketiće u nedelju, na Uskrs. Pokloni će im biti podeljeni posle jutarnje liturgije.
– Želim da se zahvalim našoj braći, jednoj grupi naših Srba u Americi koji nas podržavaju u svakoj našoj humanitarnoj akciji – kaže protojerej Petrović.
Koncert božićnih pesama večeras je, u Hramu Svetih Kozme i Damjana u Kikindi održala Ženska pevačka grupa ADZNM „Gusle“. U izuzetno svečanoj pretprazničnoj atmosferi nastupu je prisustvovao veliki broj vernika. Događaj su, u ime lokalne samouprave, podržali predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski.
– Ovo je lep uvod u božićne praznike kada se podsećamo svog zadatka da negujemo našu tradiciju i običaje koji su nam ostali od predaka – rekao je Bogdan. – Sutra ćemo svečano uneti badnjak u Gradsku kuću i poželeti sreću i zdravlje svim zaposlenima. Imaćemo badnjak ispred oba hrama u Kikindi, a zatim očekujemo sve sugrađane da dođu da korinđaju u Gradskoj kući, da ih darujemo i poželimo im sreću i zdravlje u novoj godini. Ovo je prilika da se setimo koliko je važno da budemo jedinstveni, da čuvamo jedni druge. Svima želim da ove praznike provedu u miru i blagostanju sa svojim porodicama.
Božićne i koledarske, svetovne i duhovne pesme, „Gusle“ su drugi put izvele u Hramu Svetih Kozme i Damjana, a sama priprema koncerta trajala je godinu dana.
– Pevanju je prethodio istraživački rad, a zatim smo uvežbavali sa grupom. Pesme su u troglasu, četvoroglasu, ima antifonih, to su koledarske i božićne pesme iz čitave Srbije i iz krajeva u kojima žive Srbi – iz Rumunije, BiH i Hrvatske. Takođe, večeras promovišemo treći audio kompakt-disk naše Ženske pevačke grupe i hora „Kornelije Stanković”. Takođe, Muška pevačka grupa je snimila koledarske napeve iz Banata koji se nisu pevali najmanje sto godina i koje smo uradili prema zapisima iz aradske županije, iz 1912. godine – rekao je umetnički rukovodilac „Gusala“ Igor Popov.
Vernicima je o Badnjem danu i Božiću besedio starešina Hrama, protojerej Boban Petrović. On je podsetio na značenje i simbole Badnjeg dana i Božića.
– U starim vremenima, kada korinđaši pokucaju na vrata, gazda je prvo pitao da li znaju Roždestvo. Tek kada bi dokazali da znaju, mogli su da korinđaju – rekao je protojerej Petrović. – Korinđaši su simbol anđela, onih koji su, iznad pećine gde se rodio Hristos, pastirima u polju najavljivali njegovo rođenje božanskim rečima „Slava Bogu na visini, a na zemlji mir i dobra volja među ljudima“. Kada vam korinđaši sutra zakucaju na vrata, pružite im bar lepu reč. Božić ima najviše običaja jer je najradosniji praznik. Važno je da sutra naši domovi budu ukrašeni badnjacima i slamom – simbolom jasala u koje je bio položen Bogomladenac Isus.
Protojerej Petrović podsetio je da će sutra, na Badnji dan, svečana povorka sa badnjakom proći ulicama grada. Ispred oba hrama osveštavanje, paljenje i deljenje badnjaka počeće u 15 sati.
Za pravoslavne vernike danas je praznik posvećen Svetim Vračima, a u Hramu Svetih Kozme i Damjana u Kikindi obeležava se crkvena slava. U prisustvu velikog broja vernika, liturgiju je služio episkop banatski, Nikanor. U ime lokalne samouprave, hramovnoj slavi prisustvovali su gradonačelnik, Nikola Lukač, i predsednik Skupštine Grada, Mladen Bogdan.
Posle liturgije, vernici su pozvani na trpezu ljubavi koju su pripremili ovogodišnji kumovi slave, porodica Kanalas, i Crkvenoopštinski upravni odbor.
Praznik Svetih Kozme i Damjana – Svete Vrače, Srpska pravoslavna crkva molitveno slavi 14. novembra po novom, odnosno 1. novembra po starom kalendaru, na dan smrti ovih svetitelja. Braća Kozma i Damjan bili su lekari i čudotvorci. Rođeni su u Aziji i veruje se da su imali isceliteljski dar. Lečili su besplatno jer im je Bog dao zapovest: „Zabadava ste dobili, zabadava i dajte”, zato su i prozvani „bezmedni“, besplatni lekari, odnosno besrebrenici.
Sahranjeni su u Feremanu na prostoru Mesopotamije i, prema verovanjima, isceljivali su i posle smrti. Poslednjih decenija lekari ih slave kao zaštitnike svoje profesije, a Lekarska komora Srbije je, 2007. godine, i zvanično taj dan proglasila svojom slavom.
Vernici danas Svetim Vračima upućuju molitve za ozdravljenje, travari i narodni iscelitelji spremaju lekovite trave i meleme. Prema verovanju, na ovaj dan ne bi trebalo da se rade teški poslovi, ni da se izlazi iz kuće bez preke potrebe.
Ženski crkveni hor „Sveti Josif Temišvarski“ osvojio je srebrno odličje na 58. Festivalu muzičkih društava Vojvodine održanom 22.i 23. oktobra u Rumi. Horu koji je pre sedam godina oformljen pri Hramu Svetih Kozme i Damjana, ovo je bilo prvo učešće na festivalu takmičarskog karaktera, a poziv je stigao od umetničkog direktora Festivala Save Mučibabića.
-Posle sedam godina neprekidnog rada hora, jer trebalo je savladati liturgijski program, stasali smo da posetimo i horske festivale. Na festivalu u Rumi nagrađeni smo srebrnim odličjem u kategoriji duhovnih horova, sa osvojenim 81 bodom. Nastupe je ocenjivao žiri sačinjen od renomiranih profesora muzike – kaže dirigentkinja Hora „Sveti Josif Temišvarski“ Danica Mandić, profesorka muzičke kulture.
Festival muzičkih društava Vojvodine u Rumi ustanovljen je 1964. godine i najveća je manifestacija amaterskog muzičkog stvaralaštva u Vojvodini.
Tokom dve festivalske večeri, u renoviranoj Velikoj dvorani Kulturnog centra „Brana Crnčević“ nastupilo je 11 vokalnih sastava- iz Zrenjanina, Sremske Mitrovice, Vrbasa, Rume, Laćarka, Beograda i Kikinde.
– Prethodni festivali na kojima smo nastupili bili su revijalnog karaktera. Prvo pojavljivanje na festivalu imale smo u novembru 2018. godine, na Pančevačkim danima duhovne muzike posvećenim obeležavanju 180 godina Pančevačkog srpskog crkvenog pevačkog društva, najstarijeg u našoj zemlji. Horsku slavu Svetog Josifa Temišvarskog svake godine proslavljamo prigodnim koncertom gde su nam gosti horovi iz drugih gradova. Posle uspešnog koncerta 25. septembra, dobili smo poziv od hora pri Hramu svetog oca Nikole, da pevamo na njihovoj slavi 9. oktobra. Posle toga je usledio poziv iz Subotice, da učestvujemo na Festivalu duhovne muzike koji se održava tamo već sedmu godinu u Hramu Vaznesenja Gospodnjeg- napominje naša sagovornica.
Hor „Sveti Josif Temišvarski“ oformljen je pri Hramu Svetih Kozme i Damjana, sa željom starešine hrama oca Bobana Petrovića i uz podršku drugih sveštenika u hramu, Miroslava Bubala i Miladina Spasojevića, za potrebe liturgije i drugih službi- krštenja, opela, venčanja. Ljubav prema muzici i vera, okupili su osamnaest sugrađanki, koliko ih je danas u ovom horskom sastavu pod vođstvom Danice Mandić.
Hor “Sveti Josif Temišvarski” priredio je, u nedelju, koncert u Hramu Svetih Kozme i Damjana u Kikindi. Tradicionalno, svečanost se održava povodom slave i godišnjice, uz gostovanje crkvenih horova iz Vojvodine. Horom koji radi pri Hramu, od osnivanja diriguje Danica Mandić, profesorka muzičke kulture i solfeđa.
”Redovno učestvujemo na liturgijama, bdenjima, venčanjima i krštenjima, a nije nam strana ni koncertna delatnost. Po običaju, sada već sedam godina, naš hor svoju slavu Svetog Josifa Temišvarskog obeležava koncertom, i uvek imamo i goste”, rekla je Mandićeva.
Svečanosti su prisustvovali Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika i Mladen Bogdan, predsednik Gradskog parlamenta.
”Kao predstavnici lokalne samouprave svojim prisustvom želeli smo da pokažemo koliko je važna saradnja Grada Kikinde i kikindskog namesništva Srpske pravoslavne crkve. To je osnova na kojoj počivamo i crkva je jedna od najvažnijih institucija našeg društva, kao čuvar tradicije i jedinstva srpskog naroda. Gradska vlast želi da im pruži podršku i da u budućnosti unapredi ovu saradnju”, istakao je Bogdan.
Na dan Svetog Josifa Temišvarskog, u sredu, 28. septembra, slava će biti obeležena svetom molitvom i liturgijom. U pravoslavlju, Sveti Josif smatran je svetiteljem i čudotvorcem još za života na zemlji. Kao mitropolit, Sveti Josif je razvio široku pastirsku delatnost: putovao je po eparhiji, rukopolagao sveštenike, propovedao i poučavao. Kod turskih vlasti, čiji je jezik znao, zauzimao se za svoju pastvu i za hrišćanski narod.