Classic Layout

fića1

Možda biste rekli da je ova fotografija snimljena pre više decenija, ali nije.  Iako je legendarnog fiću danas retko videti u saobraćaju, nije nemoguće, što smo slikom i zabeležili. Jedan pored  drugog,i na kikindskim ulicama prkose vremenu.

Fića je nekada bio omiljen automobil. Njegova proizvodnja ponos jugoslovenske industrije, a kupovina svečani momenat koji se pamti i prepričava.  Kako to da su se čitave porodice prevozile ovim minijaturnim četvorosedom, čak prelazile  duge destinacije do mora ili inostranstva,  teško je zamisliti iz današnjeg ugla. Kao i to da se nalazio u sastavu vojske, milicije, hitne pomoći, služio za obuku novih vozača.

Prvi fića u Zastavi je proizveden 1955. godine, a poslednji tri decenije kasnije. Nedugo potom, raspašće se i zemlja čiji je simbol bio.

Danas pogled na ove vremešne ljubimce, kod starijih i srednjih generacija, izaziva nostalgiju, a neretko i divljenje. Ali uvek sećanje na jedno drugo vreme, po mnogo čemu posebno.

Oblaci plakat

Posle premijernog izvođenja predstave o Dušanu Vasiljevu „Oblaci“, 28. aprila, prva i druga repriza igraće se devetog i 23. maja. U podnaslovu određena kao pseudobiografija i fantazmagorija, predstava se igra na maloj sceni.

Prvi termin za repertoarsko igranje u ovom mesecu je petak, 5. maj, za kada su zakazani “Siroti mali hrčki”, rađeni po tekstu Gordana Mihića.

Gostujuća predstava “Neša Bridžis – život” na repertoaru je 11. maja. U sledećem terminu, 12. maja, je beogradsko gostovanje predstave Slavomira Mrožeka, „Emigranti“, u režiji DijaneBešlin. Igraju Luka Pavlović i Stefan Jugović.

“Sava Savanović – vampirska simfonija“ igraće se dva dana uzastopno – u utorak i sredu, 16. i 17. maja. U narednom teminu, u petak, na repertoaru je komedija „Ordinacija“.

Predstava “Kovači” zakazana je za 26. maj. Pretposlednji dan maja rezervisan je za vodvilj “Buba u uhu”.

 

Luna park

Obeležavanje Praznika rada biće, ove godine, upotpunjeno posebnim zabavnim programom na bini na starom iđoškom putu, gde će biti postavljen i luna park.

U subotu, 30. aprila, od 16 sati, najmlađi sugrađani imaće priliku da gledaju dečiju predstavu “Škola za klovnove” Dečijeg pozorišta “Lane”. Hitove devedesetih didžejevi će puštati od 20 sati. U nastavku programa, od 21 sata, koncert će održati Ivan Gavrilović.

Za sve korisnike usluga Centra za pružanje usluga socijalne zaštite „Naša kuća“, obezbeđene su besplatne karte za sve vožnje u luna parku.

Sportski savez Kikinde organizovao. Sugrađani na „Fruškogorskom maratonu”

Sportski savez Kikinde tri godine unatrag vodi sugrađane na „Fruškogorski maraton”

– Prve godine bilo je oko 70 učesnika na maratonu, prošle 170, a ove godine 206 takmičara. Minulog vikenda, prvoga dana, bio je sportski dan za dužine preko 10 kilometara, a drugoga dana „staza radosti i zadovoljstva” od pet kilometara na kojoj je bilo puno dece predškolskog i školskog uzrasta. Planiramo i sledeće godine da organizujemo odlazak i već je veliko interesovanje, tako da očekujemo da će i tada biti oboren rekord u brojnosti – kaže predsednica Sportskog saveza Kikinde Jelena Čudanov.

Školsko prvenstvo Srbije u džudu. Kikinđanima zlato, srebro i četiri bronze

Na Školskom prenstvu Srbije u džudu za osnovce i srednjoškolce, juče u Beogradu, nastupilo je i 14 Kikinđana, članova Partizana, koji su u glavnom gradu predstavljali svoje škole, a njih šestoro osvojilo je medalje.

Najviše uspeha imala je Milica Latković, bila je prva u odgovarajućem uzrastu i kategoriji, a drugo mesto pripalo je Vladimiru Talijanovu. Još su na postolju bili, podelivši treća mesta: Veljko Višnjei, Luka Mićić, Nikola Isakov i Tibor Kaločanj.

pokrajinski sekretarijat

U toku je izrada tehničke dokumentacije brze saobraćajnice od Sombora do Kikinde, koja je zbog položaja rute na mapi poznata i kao Osmeh Vojvodine.

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine stavio je na javni uvid nacrt prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IV reda granični prelaz sa Mađarskom (Bački Breg)-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran-Bečej-Kikinda-granični prelaz sa Rumunijom (Nakovo).

Motoput Sombor – Kikinda je planiran kao državni put koji je namenjen isključivo za saobraćaj motornih vozila. Saobraćajnica se projektuje za kretanje vozila brzinom od 100 kilometara na sat, u četiri vozne trake širine od po 3,5 metara.

Ukupna površina obuhvata prostornog plana je 11.273,42 ha, a za motoput se rezerviše prostor ukupne dužine od 164 km. Na koridoru motoputa je planirana izgradnja 11 petlji i 12 površinskih raskrsnica, kao i 152 mosta, propusta, natputnjaka i podvožnjaka.

Kako je istaknuto u planu, Osmeh Vojvodine značajan je za saobraćajno povezivanje Srbije, odnosno Vojvodine sa Mađarskom i
Rumunijom, dok istovremeno omogućuje vezu Bačke i Banata sa centralnom i zapadnom Srbijom preko autoputa E-75 Beograd – Subotica.

Izgradnja ove deonice trebalo bi da traje dve do tri godine, a koštaće, prema ranijim najavama, oko 430 miliona evra. Javni uvid u nacrt Prostornog plana područja posebne namene traje do 25. maja.

Deonica Kikinda

Planirani motoput podeljen je na dva sektora: Sektor 1-Sombor i Sektor 2– Kikinda i 8 deonica. Prolaziće kroz teritorije Sombora, Kule, Vrbasa, Srbobrana, Bečeja, Novog Bečeja i Kikinde. Deonica 8 Kikinda dužine 16,2 km – počinje na granici opštine Novi Bečej/grada Kikinde i završava se na površinskoj raskrsnici na DP br.15 na pravcu ka Nakovu. Tehničkom dokumentacijom se predviđaju 3 ukrštanja u nivou površinske – kružne raskrsnice, Kikinda jug, Kikinda istok, Kikinda sever. Trasa je planirana sa prelaskom preko kanala OKM HS DTD, Kikindski kanal na granici deonice sa deonicom Novi Bečej.

Pusto tursko

Različite programe – književne promocije, takmičenja i zabavne sadržaje, najavljuju iz KC za naredne dane.

U sredu, 26. aprila, od 19 sati, u velikoj sali će biti predstavljena knjiga „Pusto tursko“. Autor je akademik Darko Tanasković, islamolog, filolog orijentalista. U knjizi su sabrani publicistički tekstovi, nastajali kao reakcija na određene povode i događaje povezane sa turskom spoljnom ili unutrašnjom politikom.

„Dan plesa“ zakazan je za četvrtak, za 16 sati, na Gradskom trgu, u saradnji sa Školom plesa „Dance N Soul“ iz Kikinde.

Predavanje na temu „Rodna kuća Stevana Sremca nekada i sad“ održaće Petar Terzić iz Sente, autor brojnih knjiga o istoriji ovog mesta. Program je zakazan za petak, za 18 sati, u Galeriji Kulturnog centra.

Prvi put posle više decenija, u Kikindi će biti organizovana Gradska smotra folklora pod nazivom „Hajd povedi veselo…“. U takmičarskom i revijalnom delu nastupiće folklorni ansambli, pevačke grupe i solisti sa teritorije grada. Najbolji će se plasirati za nastup na zonskom takmičenju. Smotra će se održati u nedelju, 30. aprila, od 18 sati, u Narodnom pozorištu.

Srđan Sivčev

U kikindskom Istorijskom arhivu brižljivo rade i na očuvanju štampe koja izlazi na teritoriji grada. Za svaki primerak svih dnevnih novina koje su ovde izlazile od 1963. do 2012. godine, pored knjiškog formata, obezbeđeno je i digitalno izdanje. U tom periodu izlazile su „Kikindska komuna“, „Kikindske“, „Nove kikindske novine“, „Novo vreme“ i „Mokrinske novine“.

Sada je u toku digitalna obrada svih izdanja u periodu od 2012, zaključno sa 2022. godinom.

– Svi izdvači štampe su dužni da nam dostave dva primerka svakog izdanja. Novine su se čuvale u arhivskim kutijama i vremenom su se habale. Neke su bile u kritičnom stanju, pa je bilo potrebno i njihovo saniranje – kaže Srđan Sivčev, v. d. direktor Istorijskog arhiva.

Posle koričenja, slede skeniranje i obrada kako bi se olakšali korišćenje i pretraga članaka.

– Na ovaj način štampa se bolje čuva i korisnici je lakše pretražuju. Proces digitalizacije jeste spor i zahtevan, ali je neophodan. Novine ne moraju fizički da se koriste i sprečava se njihovo oštećenje – dodaje Sivčev.

Kako bi se dokumenti i sva građa za čuvanje kvalitetnije i lakše digitalizovali, neophodna je i adekvatna oprema, kažu u Arhivu. Sivčev ističe da su, od svojih sredstava, redovnih izdvajanja iz budžeta Grada, uspeli da kupe nov skener-štampač koji pomaže bržoj digitalizaciji.

– Ovaj multifunkcionalni uređaj nam koristi za kopiranje, skeniranje i štampanje spisa u boji u A3 formatu. Već imamo skener za A2 format, ali je crno-beli, bilo bi dobro da imamo i jedan takav uređaj u boji. U izradi je i program koji očitava skenirane fajlove, kako bi mogli da se pretražuju – objašnjava Nikola Radosavčev, koordinator digitalnih procesa u Arhivu.

Pristup digitalnim formatima istorije grada svi korisnici mogu da dobiju u čitaonici Arhiva. Sa nekoliko klikova, moći će da se dođe do svakog novinskog teksta objavljenog u Kikindi i Mokrinu u proteklih šezdeset godina. I ovaj proces se, svakako, nastavlja, kako bi i budućim generacijama bile dostupne sve priče koje se stvaraju danas.