Classic Layout

375237638_332303982525561_2964163531170843057_n

Kulturno umetničko društvo „Eđšeg“ večeras je bilo domaćin 7. Međunarodnom susretu horova. Kikindskoj publici predstavilo se sedam horova iz Novog Kneževca, Nove Crnje, Ruskog Sela, Sajana, dva kikindska hora kulturno-umetničkih društava „Eđšeg“ i „Sunčana jesen“, kao i hor iz Mađarske. Judit Dukai iz grada Šoltvarkerta iz Mađarske ističe da im je uvek drago kada dođu u Kikindu.

-Sa članovima „Eđšega“ negujemo višedecenijsku saradnju. Od samog početka deo smo susreta horova. Imamo citraški orkestar koji broji više od 30 članova, a u Kikindu je došlo njih devet. Hor „Eđšega“ svake godine u avgustu  uzvraća nam posetu kada organizujemo Festival citri – napomenula je Judit Dakai.

Manifestacija je, kao Susret banatskih horova, zaživela pre devet godina međutim kada su se festivalu priključili gosti iz Mađarske prerastao je u Međunarodni festival horova, pojasnila je predsednica KUD-a „Eđšeg“ Ramona Tot.

-Cilj je razmena iskustava, negovanje tradicionalne pesme i muzike, upoznavanje i razmena iskustava, ali i promocija Kikinde. Ovo je prilika da se upoznamo sa tradicijom sredina koje nas okružuju – istakla je Ramona Tot.

Međunarodni susret horova podržala je Fondacija „Betlen Gabor“ koja je obezbedila i novac, 350.000 dinara, za adaptaciju hola društva.

-Dugo godina želimo da hol, kroz koji se ulazi na scenu, preuredimo u salu uspomena i sećanja. Sada to možemo i da ostvarimo. Radovi se počeli i biće završeni do kraja godine, a u holu će se nalaziti predmeti, fotografije, novinski članici koji će predstavljati istorijat našeg društva – kazala je Ramona Tot.

U „Eđšegu“ već narednog meseca pripremaju novo okupljanje kada će na sceni nastupiti „Mlade zvezde“. U novembru je pozorišni festival „Scena kratkih priča“ kada će priliku da se predstave dobiti mladi glumci sa kratkim predstavama.

 

Srpska liga

Fudbaleri OFK Kikinde, u petom kolu Srpske lige „Vojvodina”,  pretrpili su prvi poraz na svom terenu, a drugi u sezoni i to vezani. U ubedljivo najslabijoj partiji ove sezone, očajna OFK Kikinda poražena je od Elemiraca, koji su zaslužili sva tri boda, ali mora se napomenuti da su Kikinđani žestoko oštećeni kada im je poništen čist pogodak za izjednačenje pa je pitanje kako bi se u tim okolnostima utakmica dalje razvijala.

Već od prvog trenutka videlo se da gosti više žele bodove, bili su brži i opasniji nasuprot konfuznim domaćinima i bilo je samo pitanje trenutka kada će Naftagas stići do prednosti. U 27. minutu kapiten „naftaša”  Grbić povukao je loptu sa polovine terena uz desnu aut-liniju i idealno nabacio na petarac u visini druge stative, a Savanović majstorskim udarcem glavom pogodio suprotan ugao golmana Savkova. Sedam minuta kasnije Benke je odlično prošao po levoj strani, stigao gotovo do same gol-aut linije i onda odigrao povratnu u peterac. Ivanović je u trenutku upućivanja lopte bio na petercu, nije bilo govora o ofsajdu, snašao se u gužvi i prosledio loptu u mrežu, ali je drugi pomoćnik Stefan Petrović iz Sremske Mitrovice častio „naftaše” neopravdanim podizanjem zastavice. Pred odmor odlični Miloš Savanović pogodio je na suprotnoj strani prečku Kikinđana.

U nastavku utakmice Elemirci su mudro čuvali prednost, nisu se previše trošili na polovini domaćina, a na svojoj su gospodarili osiguravajući na sve načine prostor pred golom. Samo u 78. minutu, OFK Kikinda bila je blizu izjednačenja, ali je rezervista Popeskov u dobroj šansi promašio okvir gola. Na drugoj strani i Naftagas je mogao duplirati rezultat, nakon kontre golman Savkov ipak je sprečio goste da ga još jedanput savladaju.

OFK Kikinda: Savkov, Lukić (Jarić), Benke, Mirkov, Ivanović (Popeskov), Mojsilović, Kecman, Đukić, Rafael (Šević), Lolić (Molnar), Radovanović (Barbul).

arsenije

U porti hrama Uspenija Presvete Bogorodice u Ruskom Selu, upriličeno je otkrivanje i osvećenje spomenika patrijarhu i vođi velike seobe Srba Arseniju III Čarnojeviću, rad Dušana Belovića, učitelja u penziji iz Ruskog Sela. Svečanost je, pored gradonačelnika Nikole Lukača sa saradnicima, predstavnika Okruga i Mesne zajednice, okupila istaknute zvanice- ministra za rad, zapošljavanje boračka i socijalna pitanja Nikolu Selakovića, narodnog poslanika Milenka Jovanova, generala Milorada Stupara, predstavnike Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-18, njihovih potomaka i poštovalaca, kao i veliki broj meštana.

Ministar Selaković istakao je značaj izgradnje i negovanja kulture sećanja poručivši da čuvajući narod, čuvamo i budućnost.

– Krajem 17. veka srpski narod koji se našao u čeljustima velikih sila i borbi velikih carstava, zadesila je ogromna nevolja pretočena u veliku seobu Srba koja je bila bežanje od sigurne smrti, bola i patnje ka traganju za slobodom. Na čelo tog naroda koji je, između ostalog, svoj dom našao i ovde, na severu Banata, stao je patrijarh Arsenije III Čarnojević. Ovo je bilo jedno od sela kolonizovanih nakon Balkanskih i Prvog svetskog rata, u kojima su srpski ratni dobrovoljci iz severne Dalmacije. Like, Hercegovine, Bosanske Krajine, Korduna, Banije, ali i druge strane okeana odazvavši se pozivu svoje matice, probili Solunski front i kao dobrovoljci, od kralja Petra i kralja Aleksandra dobili ovde svoje posede- podsetio je ministar Selaković i istakao:

– Vredna je lekcija koju smo naučili iz te strašne istorijske epohe, a to je, da je u teškim vremenima, najvažniji cilj svakog od nas ko se nalazi na odgovornoj funkciji, da čuvamo slobodu, nezavisnost, Srbiju, ali i da čuvamo naš narod. Spasavajući Srbe od sigurne turske odmazde, patrijarh Arsenije III Čarnojević je spasavao nadu da ćemo jednog dana obnoviti državu, što smo i učinili. To danas zna i državno rukovodstvo na čelu sa predsednikom Vučićem kada na svaki mogući način se trudimo da sačuvamo srpski narod na Kosovu i Metohiji, jer bez naroda, svaka naša borba je uzaludna- poručio je ministar Selaković.

Kako je ukazao, danas se obeležava i godišnjica najstarijeg boračkog udruženja u Srbiji –Udruženja srpskih ratnih dobrovoljaca od 1912 do 1918, njihovih potomaka i poštovalaca koje slavi 120 godina od osnivanja.

Sloboda je najskuplja srpska reč, slobodu smo branili i ginuli za nju, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Veliko mi je zadovoljstvo i čast što sam prisustvovao otkrivanju spomenika jednoj istorijskoj ličnosti čija je hrabrost i odvažnost izuzetno značajna za Srbe i Srbiju. Ruskoselci, Grad, Ministarstva i SPC zajednički smo podigli ovaj velelepni spomenik da nas podseća na tu hrabrost, ali i značaj slobode u našem narodu- kako se ona čuva, bori za nju i da se sećamo svih koji su dali živote da bismo mi danas  uživali  u slobodi. Spomenik nas opominje da čuvamo jedni druge, pravoslavlje, srpstvo i da u se u miru borimo za bolji život- poručio je Lukač.

Svetu arhijerejsku liturgiju služio je vladika banatski Nikanor, koji je zajedno sa prisutnim sveštenstvom osveštao spomenik.

– Ovaj veličanstveni spomenik podseća nas na još veličanstveniju ličnost Arsenija III Čarnojevića, praoca ovog mesta, uz kojeg se danas sećamo i naših velikih i cenjenih vojskovođa i rodoljuba koji su dali svoje živote. Svoj odnos prema Srbiji moramo menjati mi sami. Čuvajmo sebe u Srbiji koja nam garantuje slobodu, sve hoće da učine da unište to što jesmo –istakao je vladika banatski Nikanor.

U porti ruskoselskog Hrama nalazi se grobnica porodice Čarnojević, to su dalji srodnici patrijarha Arsenija, podsetio je protonamesnik Slobodan Divljakov.

– Ovo je vrlo važan dan za nas. Sećanje na velike ljude i vrednosti koje oni nose ne menjaju se, bez obzira na tehnološki napredak. Srpska pravoslavna crkva baštini vrednosti da čovek kroz požrtvovanje i ljubav za druge čini vredna i divna dela– rekao je Divljakov.

U svečanom programu nastupili su hor Sveti Serafim Sarovski iz Zrenjanina i  ADZNM „Gusle”.

 

375616652_2542074825958762_7116760824843251700_n

Stanovnici Mokrina, Banatskog Velikog Sela i Bašaida danas su u prilici da obave besplatne preventivne dermatološke preglede u ambulantama u svojim selima, za koje nisu potrebni knjižica, uput niti zakazivanje.

Preglede, za koje vlada veliko interesovanje, organizovalo je Udruženje dermatovenerologa Srbije, u saradnji sa Domom zdravlja  i Gradskom upravom. Podršku akciji pružila je pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak.

Udruženje želi da skrene pažnju na značaj rane dijagnostike karcinoma kože, bolesti koja je u stalnom porastu poslednjih godina.

– Poljoprivredno i seosko stanivništvo zbog načina života i obaveza više je izloženo UV radijaciji i ta grupa se ubraja u rizičnu, ima veću incidencu pojave kožnih karcinoma. Najvažnija je rana dijagnostika tumora kože jer tada, osim hirurške, dalja onkološka terapija nije potrebna. Raduje me veliki odziv meštana što nam je i cilj. Tu su dermatolozi iz Beograda, Novog Sada i Opšte bolnice Kikinda – rekla je profesor  dr Danica Tiodorović, predsednica Udruženja dermatovenerologa Srbije.

Ona je napomenula da se, prema statistici, na godišnjem nivou otkrije oko 650 melanoma, ali da svakodnevni, ambulantni rad lekara pokazuje da učestalost melanoma i drugih nemelanomskih karcinoma beleži frapantan porast, dok posebno zabrinjava njihovo otkrivanje kod populacije mlađe od 30 godina, pa čak i od 18 godina. Dr Tiodorović je dodala da je potrebna edukacija o pravilnom ponašanju na suncu i opasnostima pregorevanja.

Na značaj ove kampanje Udruženja dermatovenerologa Srbije, kao i veliki odziv sugrađana, ukazala je pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak.

– Udruženje dermatovenerologa Srbije prepoznalo je Grad Kikindu kao mesto gde treba da dođu i urade preventivne preglede. Ovo nije prvi put, ali je veoma značajno. Sa njima smo dogovorili  da se ovoga puta, pregledi organizuju u ova tri mesta. Naše stanovništvo, uglavnom, na listi svojih prioriteta nema ovu vrstu pregleda, a preventiva je ključna da bi čovek bio zdrav. Grad Kikinda je uvek partner ovakvim kampanjama. Danas stanovnicima Mokrina, Bašaida i Velikog Sela nije potrebna knjižica za preglede koje obavljaju eminentni profesori, dermatolozi, a samo njihovo interesovanje pokazuje da su preventivni pregledi potrebni, i da bi bilo dobro da ih organizujemo češće. To sam i rekla u razgovoru sa dr Tiodorović, da Kikindu uvrste i naredni put, i mi ćemo preglede organizovati i u drugim naseljenim mestima kao i u samom gradu- rekla je Stanislava Hrnjak.

Dr Siniša Jolić iz Opšte bolnice Kikinda ukazuje da se u okviru kampanje radi kompletan skrining i da je vrlo važan samopregled, te ako se primeti promena, brzo reaguje obraćanjem lekaru.

– Danas se u sve tri ambulante radi dermoskopija sa ciljem da se otkrije ukoliko postoji promena. U kikindskoj bolnici, otkrijemo mesečno jedan do dva melanoma, dok su bazocelularni i spinocelularni još učestaliji. U Opštoj bolnici je služba dermatovenerologije dobro organizovana i bez velikih peripetija građani mogu doći do nas na preglede– kaže dr Jolić.

U ambulanti u Mokrinu pregledi su od  10 do 12 časova, u Banatskom Velikom Selu  od 12.30 do 14.30, a u ambulanti u Bašaidu su od 12.30 do 14.30 časova. Pored dr Tiodorović i dr Jolića, meštane tri kikindska sela pregledaju i drugi specijalisti među kojima i docent dr Tatjana Roš, primarijus dr Miroslav Dinić i docent dr Tatjana Radević.

375762687_1312965419318145_5023280054696784214_n

„Mamut fest“ i ove godine, 17. put, okupio je u dvorištu Kurije i Narodnom muzeju veliki broj mališana, ali i gostiju kako bi zajednički bio proslavljen rođendan mamutice Kike. Kao noseća izložba ovogodišnje manifestacije, u Galeriji „Nova“ otvorena je izložba „Leta bez interneta“ Muzeja nauke i tehnike iz Beograda, a čitav dan bio je u znaku popularne Kike.

– Izložba je izazvala veliko interesovanje i biće dostupna do 9. novembra. Namenjena je deci i interaktivna je, ali koliko vidimo jednakko je interesantna svim generacijama. Sadrži fliper, igru školice, klikere i podseća na vreme koje smo provodili pre dolaska interneta. U okviru Bazara muzeja i ideja ugostili smo muzeje iz naše zemlje. To je pokazetelj da naše kolege iz drugih muzeja podržavaju ovaj festival i prepoznaju ga kao dobar muzejski sadržaj. Sa druge strane značjano je što nam se na manifestaciji pridruži veliki broj dece i njihovih roditelja koji se lepo provode u Muzeju – istakla je direktorica Narodnog muzeja Lidija Milašinović.

„Mamut fest“ ima višestruki značaj za Grad, jer je mamutica jedan od zaštitnih znakova i velika promoterka Kikinde, rekla je Valentina Mickovski, članica Gradskog veća koja je prisustvovala ovom događaju.

– Slavimo rođendan najstarije Kikinđanke Kike i ovo je prilika da deca i roditelji kvalitetno provedu vreme i saznaju više o jednom od brendova naše sredine. Svake godine posetioce očekuje bogat i dobro osmišljen program uz tematske radionice. Ovo je ujedno i najlakši način da deca kroz igru stiču nova znanja – rekla je Valentina Mickovski.

U toku je radionica Streličarskog kluba „Apolo“, nakon čega sledi “Koncert za bebe”. Lutkarska predstava studija „Teatrilo“  počinje u 18 časova realizuje u saradnji sa našim sugrađaninom  Vladimirom Anušićem. Reč je o čoveku koji je prepoznatljiv po svojoj metodologiji kako deca u najranijem uzrastu mogu da nauče da plivaju. Rođendanski dan završava se plesnom radionicom studija „Džesi“ za decu.

 

 

 

376349517_301654315785061_3354587417895239608_n

Izložba „Grafike i terakote“ Milana Blanuše otvorena je u Galeriji „Tera“. Umetnik godinama stvara u Ateljeu „Tera“ i kako ističe osetio je potrebu, ali i obavezu da izloži svoje radove u Kikindi. Posetioci imaju priliku da vide skulpture standardnog formata i novije grafike u čijem je fokusu pojedinac.

-Ljudska figura je moj motiv, sivi čovek. Najviše radim grafike i slikam, a skulpture od terakote stvaram tokom leta u „Teri“. Smatram da je atelje nedovoljno iskorišćen, da bi vajari češće trebalo da dolaze. Uslovi za rad su fantastični – rekao je Blanuša.

Tijana Toševski, istoričarka umetnosti prilikom otvaranja izložbe pozvala je sugrađane da dođu i pogledaju izložbu koja će biti otvorena do 28. septembra.

-Milan Blanuša 2013. godine bio je učesnik Internacionalnog simpozijuma u terakoti i višegodišnji je saradnik našeg Centra za likovnu i primenjenu umetnost. Njegovi radovi deo su stalne postavke u Muzeju „Tera“. Izložba je nastavak onoga što umetnik godinama stvara, a ukazuje na problem savremenog čoveka u društvu okrenutom materijalnim vrednostima – napomenula je Tijana Toševski.

Milan Blanuša je u kontinuitetu aktivno prisutan na domaćoj umetničkoj sceni na kojoj decenijama ostaje dosledan autentičnom jeziku medija, paralelno u crtežu, slici, grafici ali i skulpturi insistirajući na pitanjima posvećenim otuđenom čoveku koji preživljava u otuđenom globalnom – korporativno -kapitalističko – konzumersko orijentisanom društvu. Vizuelne poruke na radovima pojačane su citatima, rečima ili rečenicama te tako predstavljaju intimnu belešku umetnika koji nije samo svedok već i zabrinuti učesnik vizuelnih predstava koje stvara.

fudbalski vikend

Osim što će fudbaleri OFK Kikinde, u subotu od 16 sati na Gradskom stadionu u petom kolu Srpske lige, dočekati tim Naftagasa iz Elemira, fudbalski vikend pred nama biće u znaku lokalnih derbija. U subotu, u Vojvođanskoj ligi Kozara će u Banatskom Velikom Selu odmeriti snage s ruskoselskom Crvenom zvezdom, a dan kasnije takođe od 16 sati, na kikindskom Vašarištu igraće ŽAK i novokozaračka Sloboda. I u Područnoj ligi sastaće se dva naša kluba – mokrinski Delija i topolski Napredak, i to u subotu, a u nedelju još će Polet u Nakovu čekati ekipu Radničkog iz Jaše Tomića. Minulog vikenda započelo ja nadmetanje i u najnižem rangu – Međuopštinskoj ligi „Kikinda-Žitište” u kojoj su preostala dva kluba sa šire teritorije Grada Kikinde.  Bašaidska Vojvodina i iđoški Borac. Vojvodina će u nedelju u Ravni Topolovac kod Omladinca, a Borac u Novu Crnju kod Rohama.

put

Predsednik Srbije Aleksandar Vućić najavio je danas da će uskoro biti potpisan ugovor za izgradnju veoma važne brze saobraćajnice, tzv. smajli, za pomalo zaboravljena mesta u Vojvodini, na trasi od Bačkog Brega do Crnje.

„Vesić radi naporno po tom pitanju, uskoro potpisujemo ugovor za ‘Smajli’, verujemo da će to biti radosna vest. Potpisaćemo u Somboru ili Novom Sadu, a voleo bih u Somboru jer odatle počinju radovi. To će izaći preko 1,5 milijardi evra. To je Bački Breg, Sombor, Kula, Vrbas, Srbobran, Bečej, Novi Bečej, Kikinda, Crnja, jer Rumuni preko puta Crnje prave svoj prelaz, a ne preko puta Nakova. To će biti brza saobraćajnica koja će biti severna tangenta Srbije , naglasio je Vučić.

Predsednik Srbije je rekao da će ta saobraćajnica omogućiti dolazak svim investitorima u pomalo zaboravljena mesta u Vojvodini, a posebno u srednjem i severnom Banatu, ali i u Zapadnobačkom okrugu u celini, i delu Južnobačkog okruga.

honing-2-480x323

Odluka o iznosu minimalne cene rade za sledeću godinu biće doneta na sednici Vlade Srbije 14. septembra, a predlog Vlade jeste da se minimalac poveća za 17,8 odsto i da iznosi 47.154 dinara, odnosno 401 evro, izjavio je danas ministar finansija Siniša Mali.

Ministar je nakon sednice Socijalno-ekonomskog saveta Srbije  rekao da će cena radnog sata od 1. janaura biti povećana sa 230 na 271 dinar i da će biti povećan neoporezivi deo zarade sa sadašnjih 21.712, na 25.000 dinara.

-Sa tim povećanjem će se zarade rasteretiti i imaćemo rekordno nisko opterećenja na zarade. Ono je recimo 2018. godine bilo 64 odsto, a sa rasterećenjem od 1. januara biće manje od 60 odsto i iznositi 59,9 odsto. To će motivisati poslodavce da zapošljavaju nove radnike i da one iz tzv. sive zone prebace u belu zonu –  rekao je Mali.

376393427_820096249600270_6497440912411116190_n

Proslava rođendana mamutice Kike počela je danas, a predškolci iz kikindskoh vrtića i osnovci najlepše želje poželeli su joj crtanjem rođendanskih čestitki. Blizu 200 predškolaca iz vrtića ukrasilo je prostor oko najstarije stanovnice Kikinde, a njima su se pridružili i njihovi stariji drugari koji tek uče da čitaju, pišu i računaju, a neki su već savladali dobar deo školskog gradiva.

Anđela Malinović učenica je četvrtog razreda OŠ „Vuk Karadžić“.

-Kiki za rođendan nacrtala sam tortu, i to voćnu, jer svako treba da ima tortu za svoj rođendan. Požela sam joj srećan rođendan. Kika je bila mamutica koja je živela jako, jako davno – rekla nam je Anđela.

I njen drugar Filip Stojanović takođe se potrudio da izradi lepu čestitku.

-Nacrtao sam ludaje i tortu. Ludaje su na crtežu zato što imamo „Dane ludaje“, a siguran sam i da je Kika volela da jede bundeve – istakao je Filip.

Učenica OŠ „Sveti Sava“ Emilija Banjac dodaje da voli „Mamut fest“ koji je posvećen Kiki.

-Kika je pronađena pre 27 godina. Iskopana je i sada svi možemo da vidimo kako su mamuti izgledali dok su živeli na Zemlji. Rođendansku tortu koju sam nacrtala ukarsila sam balonima – kazala je Emilija.

Centralni dan rođendanskog slavlja je sutra kada će u okviru „Mamut festa“ od 11 do 19 sati biti niz aktivnosti za decu.Ovom prilikom biće otvorena izložba Muzeja nauke i tehnike iz Beograda „Leta pre neta“. U okviru Bazara muzeja i ideja gostovaće muzeji iz Šida, Leskovca, Novog Sada, Beograda. U rođendanskim radionicama učestvovaće streličarski klub „Apolo“,  biće priređen „Koncert za bebe“ , a za svu decu preporuka je edukativna lutkarska predstava „Plivajte sa nama“  dečijeg pozorišta „Teatrilo“. Rođendanski dan završava se plesnom radionicom za decu.