Classic Layout

405876039_2772715779545634_7117821542036958435_n

Predstavom „Fabrika Deda Mraza“ po tekstu Nikoline Đukanović i u izvođenju glumaca Pozorišta „Lane“ otvorena je zimska bajka. Kao i ranijih godina, dvorište jedinog dečijeg pozorišta u ovom delu Banata, okićeno je novogodišnjim ukrasima, svetiljkama, lampama i kod dece je izazvalo veliko interesovanje.

-Tokom decembra, po tradiciji igramo novogodišnji repertoar i naše mališane iz nedelje u nedelju podsećamo da stiže Nova godina. Pored bašte, sala, foaje i sve naše prostorije okićene su i u znaku su predstojećih praznika. Klince i klinceze dočekala su tri Deda Mraza i tri patuljka i kod nas je već počela novogodišnja euforija – istakao je Aleksandar Maletin, direktor i glumac Pozorišta „Lane“.

Svake nedelje u decembru predstava se igrati u dva termina u 17 i  u 19 časova. U ovom pozorištu najavljuju i dve premijere.

 

-Već 10. decembra je premijerno izvođenje predstave „Čarobna kapa Deda Mraza“ za koju sam pisao tekst, dok je režija kolektivna. Ova predstava obići će veći deo naše zemlje, a u komadu su dva patuljka, dobra vila, Deda Mraz i svi oni biće okupirani problemima koje ćemo uz pomoć dece uspešno rešiti. Nedelja, 24. decembar rezervisana je za još jednu premijeru „Vecin novogodišnji kolačić“ po tekstu dramaturga Srpskog narodnog pozorišta Nikoline Đukanović. Tekst je raspevan, ima i dosta pevanja, lepih gegova. Reč je o komediji čija radnja se dešava u veštičinoj kući – saznajemo od našeg sagovornika.

U nedelju 17. decembra je komad „Novogodišnji ukras“, a 31. decembra u 14 sati je doček dečije Nove godine.

 

 

403611494_1347976472745696_848771569141876454_n

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, 3. decembar u Kikindi je obeležen sportskim igrama. Na inicijativu udruženja Multipla skleroza, a pozivu da se u SC „Jezero“ druže, na kvalitetan način provedu vreme, bolje upoznaju i razmene iskustva, odazvalo se 10 invalidnih udruženja.

-Ideju da organizujemo sportski dan, pored organizacija,  podržala je i lokalna samouprava. Osnovni cilj je da se upoznamo i bolje sarađujemo. Sportske igre su pikado, šah, bacanje pločica i domine. I ovo je jedan od načina da ukažemo na naše potrebe i činjenicu da smo ravnopravni članovi društva. Koliko nas građani ne razumeju, toliko ima nerazumevanja između nas i na nama je da to promenimo – istakla je Brankica Miškov.

I organizacija invalida rada Kikinde prihvatilo je ovu inicijativu, saznajemo od predsednice Dušanke Stanišić.

-Potrebe penzionera invalida rada su višestruke i uglavnom su osobe sa invaliditetom na margini društva. Svakodnevno imamo problem pristupa pojedinim objektima, sa parkiranjem, zapošljavanjem. Imamo više od hiljadu članova, ali mnogi su neaktivni i mi želimo to da promenimo. Organizujemo umetničke i kreativne radionice, predavanja, edukativne sastanke kako bi sve one koji su kod kuća podstakli da se aktivno uključe u društvene tokove. U tome nam pomaže Grad Kikinda, ali i nadležno Ministarstvo – kazala je Dušanka Stanišić.

Korisnici Centra za pružanje socijalne zaštite rado su se odazvali sportskim aktivnostima, a Nikoleta Pavlov, v.d. direktorka napominje da je ova ustanova tu da zagovara prava osoba sa invaliditetom.

-Tu smo da se izborima za njihova prava, ali i da pokažemo šta sve naši korisnici mogu. Ponosni smo što smo deo ove manifestacije i nadam se da će ovakav skup postati tradicija. Na ovaj način pokazujemo da smo ravnopravni članovi društva i da invalidnost nije nešto što sprečava i ometa. U okviru usluge Dnevni boravak imamo 26 korisnika, a osim toga pružamo i uslugu lični pratilac gde imamo 41 dete, dok ih je osam uključeno u Rehabilitacioni centar – napomenula je Nikoleta Pavlov.

Sportske igre otvorio je predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan koji je ovom prilikom napomenuo da lokalna samouprava podržava i pomaže sva udruženja osoba sa invaliditetom.

-Na nama je da im pomognemo da imaju sve što im je potrebno. Želimo da im omogućimo što kvalitetniji život, tako da im na sve moguće načine izlazimo u susret. Osobe sa invaliditetom susreću se svakodnevno sa problemima i njihove potrebu su drugačije. Svakodnevno nam se obraćaju, a nekada im je samo važno da ih saslušamo. Na nama je da se potrudimo da omogućimo da udruženja koja ih okupljaju funkcionišu i da imaju što bolji život. Kikinda je prepoznata kao grad koja pomaže osobe sa invaliditetom i potrudićemo da u narednim godinama budemo još bolji partneri – rekao je Bogdan.

Međunarodni dan osoba sa invaliditetom obeležava se od 1992. godine kada je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila rezoluciju čiji je cilj da se osobama sa invaliditetom omogući jednako uživanje ljudskih prava i ravnopravno učestvovanje u društvenom životu.

Suncana jesen 4

Članovi KUD „Sunčana jesen“ Udruženja penzionera priređuju danas (nedelja, 3. decembar) Veče uz evergrin, gradsku i narodnu muziku. Iz KUD-a pozivaju sugrađane svih uzrasta da dođu i da uživaju u najlepšim notama uvek popularnih pesama.

U svečanoj sali Udruženja program počinje u 19 sati, cena ulaznice je 200 dinara.

rukomet m 3

 

Rukometaši „Kikinde Grindeks“  pobedom su proslavili završetak jesenjeg dela prvenstva u Super B ligi. U 11. kolu sa 32:27 (16:11)  slavili su protiv ekipe „Sinđelić“ U Beogradu. Sa 20 poena prvi deo takmičenja završili su na liderskoj tabeli.

-Cilj je ostvaren. Uspeli smo u nameri da kao prvaci završimo jesenji deo takmičenja- rekao je Vojislav Bulatović, direktor MRK „Kikinda Grindeks“.

Preostaje im još jedan izazov, u sredu, 6. decembra. U Srpskoj Crnji igra se i finale Kupa Vojvodine.

-S obzirom na to da smo u protekle dve godine osvajali ovaj Kup očekivanja su da i treći put budemo pobednička ekipa. Protivnik nam je ekipa „Jugović“ iz Kaća. To su naši stari znalci i utakmica će, siguran sam, biti rezultatski  neizvesna i borbena. Sa „Jugovićem“ se susrećemo treći put u finalu Kupa Vojvodine i u prethodna dva puta osvajali smo pehar. Sigurno je da ćemo pružiti svim gledaocima dobru i atraktivnu utakmicu, a ovo je još jedna prilika da se sportskoj javnosti predstavi naš podmlađeni tim. Obezbedili smo deo karata za naše verne navijače koje očekujemo na finalu – istakao je Bulatović.

Utakmica je zakazana za 6. decembar u 18.30 sati. Zimski period iskoristiće se za pripreme i ostanak na liderskoj poziciji. Cilj kluba je da se vrati u Super rukometnu ligu.

tamara ambasador

Tamara Ristić je i zvanično prva dama elektronske muzike u regionu. Glasovima publike dobila je nagradu „Ambasador“ za najbolji uživo nastup godine u regionu, u oblasti elektronske muzike, koju dodeljuje hrvatski portal klubskascena.hr. Nagrada joj je dodeljena na svečanosti u Klubu „Boogaloo“ u Zagrebu.

– Dodela nagrade je prvenstveno značajna zbog okupljanja cele regionalne scene elektronske muzike, od producenata, DJ-eva, organizatora, do novinara i likovnih umetnika. Neke ljude nisam veoma dugo srela i zaista se stvori neka posebna energija kada se svi nađemo na istom mestu. Veoma sam počastvovana što je moj rad prepoznat i na nivou regionalne scene, naročito jer nemam previše nastupa, u odnosu na period kada sam ih imala i 90 u toku jedne godine. Ipak, sve vreme se trudim na unapređujem svoju produkciju i live izvođenje, te mi je zbog toga vrlo značajno saznanje da postoje ljudi koji to sve vreme prate, prepoznaju, a i vrednuju – rekla je Tamara za naš portal.

Pored Tamare, između ostalih, nagradu „Ambasador“ je, u kategoriji velikog regionalnog festivala, dobio i EXIT, sa kojim je ona već ostvarila saradnju.

– Sledeće što me čeka, verovatno je najznačajnija stvar u oblasti mzičkog izdavaštva – najavljuje Tamara. – Moja nova produkcija, singl „Go For It“ izlazi 7. decembra za izdavačku kuću koju je pokrenuo EXIT festival, „EXIT Soundscape“.

To je bio prirodan nastavak naše saradnje, jer mogu reći da je moj nastup na Dance Areni 2022. godine bio jedan od najinspirativnijih doživljaja, koji me je motivisao da se još više razvijam u svetu elektronske plesne muzike.

Tamara nastupa pod umetničkim imenom Tamara Kezz, i naša je sugrađanka koja već nekoliko godina sa porodicom živi u Ljubljani, a nastupa širom regiona i Evrope.

(Foto: FB stranice Nagrada Ambasador i Tamara Kezz)

kele nagrada

Na 13. Festivalu mladih vina „Sveti Martin“  održanom u Mužlji podrum „Miladinski“ osvojio je zlatnu medalju za crveno vino „Granit“. Kako ističe Nenad Miladinski prema predanju na dan Svetog Martina probala su prva mlada vina, a takmičenje je organizovano u kategorijama crveno, belo i roze.

-Mlada vina imaju vremena da odleže i postanu još bolja i ovo je ocena da smo na dobrom putu i da ćemo imati konkurentna vina na takmičenjima u januaru i februaru na kojima se ocenjuje kvalitet vina – rekao je Miladinski.

 

Grožđe od kog je vino napravljeno uzgaja  se u porodičnom vinogradu. Naš sagovornik napominje da ima pet sorti grožđa i da je od svih izrađeno grožđe.

-Reč je o kupaži pet sorti odnosno kuve. Moj vinograd je prilično mali. Prostire se na pet ari i ima 500 čokota grožđa. Ove godine raskrčio sam deo parcele tako da će od naredne godine grožđe biti zasnovano na većoj površini. Uzgajam kaberne sovinjon, kaberne fran, merlo, frankovku  i širaz. Ono što radim je kupaža u vinogradu koja podrazumeva da se sve sorte oberu i od njih se pravi vino – pojašnjava Nenad Miladinski.

Grožđe je brano 30. septembra i naš sagovornik napominje da je za njega godina bila ekstremno teška. Na početku je bilo puno padavina, a tokom leta vreme je bilo sušno.

-Imao sam i grad u vinogradu , ali sam i pored toga uspeo da oberem 600 kilograma grožđa, što je više u odnosu na ranije godine kada je prosek bio 400 kilograma. I pored svih nedaća imao sam rekordan prinos  – saznajemo od Miladinskog.

Novina koju je uveo u proizvodnju ovaj vinar hobista je ta što je  ove godine  kupio hrastovo paljeno bure.

-Sledeće godine u ovo vreme imaću vino iz hrastovog paljenog drveta. To su vrhunska vina i kvalitet proizvodnje podižem za još jednu lestvicu  – pohvalio se Nenad Miladinski.

Na istom festivalu nagrarađeno je i maldo vino burgundac vinarije „Kepul“ iz Iđoša.

sns vučić

Predsednik Aleksandar Vučić obratio se okupljenima na skupu liste „Srbija ne sme da stane” u beogradskoj Areni.

Vučić je pozvao građane da glasaju za listu „Srbija ne sme da stane” koja je jedini garant nastavka ekonomskog prosperiteta zemlje.

– Beskrajno vam hvala za sve ove godine, za ovo divno veče, i izvinite hiljade i hiljade vas koji ste ostali ispred Arene i niste mogli da prisustvujete. Hvala što podržavate listu “Srbija ne sme da stane”. Imamo čime da se pohvalimo. Ima stvari koje smo morali mnogo drugačije. Morali smo mnogo brige da pokažemo onima na koje se retko obraća pažnja – istakao je Vučić.

– Pre nekoliko dana posetio sam porodicu, sina i majku Dejana Pajovića i njegovu majku Slobodanku u Čačku. Majka je nepokretna, sin mora da joj da insulin 4 puta dnevno, a gde smo mi bili pa nismo videli u kakvim uslovima ljudi žive, u tih 10 kvadrata, i dva kreveta. Onda, gradonačelnik Čačka i drugi, rešili smo taj problem za 10 dana. Osetio sam grižu savesti, dozu krivice kada vidite da ste nešto mogli lako da uradite, a niste. To je nešto načemu moramo da radimo u budućnosti, da razgovaramo sa ljudima, da čujemo svakoga. Ja sam u svim problemima o kojima su govorili i Miloš i Toma, Kosovo, Evropa, pritisci, ekonomija, ponekad bih za sebe nekakvo malo opravdanje našao. Ali ne mogu da nađem opravdanje za one koji su imali malo više vremena  a živeli su za sebe, kacelariju, opštinski automobil i nisu ništa sem toga videli. Kada to vidimo, uradićemo mnogo više za Srbiju – rekao je Vučić.

On je, za one koje su se pitali gde je do sada bio Toma Nikolić, rekao da je on uvek bio tu, kao što će i on biti kada više ne bude bio predsednik. On je podetio da je sa pobedom Nikolića počela istorijska promena Srbije.

 – Nikada se u prethodnih 45 godina nije desilo da se isti broj vraća u Srbiju kao što iz nje odlazi. to su istorijske stvari. Čime možete da kažete da ste zaslužili poverenje naroda? Mi, za razliku od nekih, ne mrzimo nikoga. Ovde ni od jednog govornika niste čuli ni jednu tešku reč o političkim protivnicima. Pristojna Srbija, gleda u budućnost, zagledana je u sebe, roditelje, decu, a ne vraća se u vreme trvenja, mržnje i sukoba. po tome se razlikujemo – kazao je Vučić.

Predsednik je rekao da je zadovoljan što još neko vreme može da bude gromobran za sve napade.

– Srbija je jedna od retkih zemalja Evrope koja vodi nezavisnu, slobodarsku politiku. Građani donose odluke šta će Srbija da čini. Nama niko ne može da zabrani da govorimo o srpskim žrtvama u Jasenovcu, o herojima sa Košara, da ne poštujemo KiM i svoje nacionalne interese. Kada nam kažu, ma jedina smo zemlja u Evropi koja nije stajala u redu da ispunjava naloge nekog drugog. Onda kažu, pa niste se uskladili. Pa nije moj posao da se uskladim sa vama, nego sa mojim narodom. Dokle god je to moj posao, tako će i da bude. Srbija će da vodi računa o svom narodu, o Bošnjacima, Mađarima i svim narodima – kaže Vučić.

Predsednik je dodao da je dobro što se ne zna kakvi su sve pritisci izvršeni na Srbiju.

– Imamo svoje parče zemlje, svoj narod, za nas je to najlepše na svetu i nikome to nećemo da damo, to je slobodarska Srbija i po tome se razlikujemo! Kažu, kako će Srbija kada smo okuruženi sa NATO vojskom. Zato ne zaboravljamo 1999. godinu, ali se ne stidimo već smo ponosni na svoju prošlost i pamtimo svakog junaka koji je život položio na oltar otadžbine. I hoćemo da budemo vojno neutralni, i da nam vojska bude što snažnija, da nas niko više nikada ne bi napadao i da ono dete u kolevci zna da će moći da diše vazduh slobode, sigurnosti, stabilnosti – poručio je Vučić.

On je zatim govorio o delovanju opozicije.

– Za mene nije fotelja sve, za mene je Srbija sve i neću da vladam sa onima koji bi da unište Srbiju. Neću pljačku, neću katančenje fabrika, kako ne razumete ljudi? Baš me briga za fotelju. Njima je do fotelja i osim ovoga da mi tata nije tata i sin nije sin, kažu, mi smo se dogovorili, pravimo tehničku vladu. Pa da li su pitali narod da li hoće te tehničare? Izvolite, pokažite koliko ste sposobni, pa da vidi narod koliko brzo biste uništili Srbiju – poručio je Vučić.

Predsednik je podsetio da je nekada na računu Srbije bilo 70 miliona evra, a u ovom trenutku je 5 milijardi evra.

– Pogledajte ko je pravi domaćin. Otišli ste u inostranstvo, vratili se posle 5 godina, traže vam još para. Onda ste opet otišli, vratili se za 5 godina i dočekalo vas ozbiljno domaćinstvo. E tako se vodi Srbija, domaćinski, a ne lopovski kako su oni radili – podsetio je Vučić.

(Politika)

Screenshot_3

Predizborni skup liste „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane” održava se danas od 17 časova u beogradskoj Areni.

Veliki broj ljudi okupio se na mitingu kako bi dao podršku listi „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane” i čuo obraćanje predsednika Srbije, pa je Arena popunjena gotovo do poslednjeg mesta, a jedan deo pristalica ostao je i ispred dvorane.

MCPA-Amine-600-Herbicide-Agriculture-Crop-Protection

Pšenica u kikindskom ataru je nikla i u dobroj je kondiciji. Kasna setva, ali i solidne količine padavina doprinele su da „hlebno zrno“ uđe u fazu tri lista.

-Problem predstavljaju glodari kojih ima jako puno i koji uništavaju usev. Dok je moglo da se uđe u njive poljoprivrednici su postavljala mamke da ih suzbiju. Sada ne može da se uđe u atar zbog blata i glodare ne možemo ni da pratimo – istakao je Aleksandar Pap, savetodavac PSS.

Tractor agricultural machine cultivating field.

Setva je počela u optimalnom roku, ali se završila kasnije u odnosu na ranije godine.

-Na početku radova imali smo topolo vreme i savetovali smo poljoprivrednike da ne žure sa ovim poslom. Pored toplog vremena suša je doprinela da zemljište bude izuzetno suvo. Poslušali su nas tako da je većina setvenih radova obavljena u kasnim rokovima – napomenuo je Pap.

Pod pšenicom, kao najdominantnijom ozimom kulturom, zasnovano je oko 18.000 hektara.

-Značajno je istaći da je setva na najvećem delu parcela završena uglavnom bez upotrebe mineralnih đubriva. Niske otkupne cene poljoprivrednih proizvoda, nepovoljni pariteti, ali i visoka cena mineralnih đubriva opredelili su proizvođače na ovaj potez. Isto tako seme koje je zasnovano je uglavnom nedeklarisano odnosno „seme sa tavana“.  Zbog toga će prinosi biti smanjeni, a koliko, zavisiće od godine koja je pred nama  – dodao je naš sagovornik.

U punom jeku je i jesenje oranje i ono se polako privodi kraju.