Classic Layout

Hor “Sveti Josif Temišvarski” priredio je, u nedelju, koncert u Hramu Svetih Kozme i Damjana u Kikindi. Tradicionalno, svečanost se održava povodom slave i godišnjice, uz gostovanje crkvenih horova iz Vojvodine. Horom koji radi pri Hramu, od osnivanja diriguje Danica Mandić, profesorka muzičke kulture i solfeđa.

”Redovno učestvujemo na liturgijama, bdenjima, venčanjima i krštenjima, a nije nam strana ni koncertna delatnost. Po običaju, sada već sedam godina, naš hor svoju slavu Svetog Josifa Temišvarskog obeležava koncertom, i uvek imamo i goste”, rekla je  Mandićeva.

Svečanosti su prisustvovali Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika i Mladen Bogdan, predsednik Gradskog parlamenta.

”Kao predstavnici lokalne samouprave svojim prisustvom želeli smo da pokažemo koliko je važna saradnja Grada Kikinde i kikindskog namesništva Srpske pravoslavne crkve. To je osnova na kojoj počivamo i crkva je jedna od najvažnijih institucija našeg društva, kao čuvar tradicije i jedinstva srpskog naroda. Gradska vlast želi da im pruži podršku i da u budućnosti unapredi ovu saradnju”, istakao je Bogdan.

Na dan Svetog Josifa Temišvarskog, u sredu, 28. septembra, slava će biti obeležena svetom molitvom i liturgijom. U pravoslavlju, Sveti Josif smatran je svetiteljem i čudotvorcem još za života na zemlji. Kao mitropolit, Sveti Josif je razvio široku pastirsku delatnost: putovao je po eparhiji, rukopolagao sveštenike, propovedao i poučavao. Kod turskih vlasti, čiji je jezik znao, zauzimao se za svoju pastvu i za hrišćanski narod.

 

„Desa eko kesa“, nova, lutkarska predstava Dečijeg pozorišta ”Lane”, premijerno je izvedena u nedelju. Komad je rađen po tekstu Sanje Petkov i Aleksandra Maletina, glumaca Dečijeg pozorišta.

”Suština je da mališanima ostavljamo svet, ali da smo mi odrasli tu da ih usmerimo i motivišemo, kako bi više poveli računa o zaštiti životne sredine. Deci treba preneti direktnu poruku, što smo mi ovom predstavom i učinili, tako da očekujemo i odličnu povratnu informaciju”, rekla je Sanja Petkov.

Dečija publika, ali i roditelji, s pažnjom su pratili ovu edukativnu predstavu koja je, u potpunosti, autorsko delo ansambla „Laneta“. Glumci-animatori su: Zorana Zarić, Milan Vujić, Aleksandar Krulj i Aleksandar Maletin. Lutke su izradili Milan Vujić i Predrag Popović, songove je napisala saradnica Pozorišta, Svetlana Milić, a scenografiju potpisuje Filip Bajlo. Veliku pomoć i podršku u pripremi predstave omogućio je Grad Kikinda.

”Grad nastavlja da ulaže u podizanje ekološke svesti sugrađana. Pored obeležavanja ekološki značajnih datuma, podizanja školskih šuma, promovisanja vožnje bicikala i njihove nabavke, rešili smo da, i na ovaj način, podižemo ekološku svest najmađih”, objasnio je Stevan Iličić, član Gradskog veća zadužen za ekologiju.

Posle premijere, svako dete dobilo je na poklon biorazgradivi ranac. Dečije pozorište već ima jednu ekološku predstavu na repertoaru – “Zdravka prljavka”, kojeg uspešno igraju već 14 godina. Novi komad, „Desa eko kesa“, glumci „Laneta“ igraće u svojim redovnim terminima nedeljom, kao i na gostovanjima, svuda gde ih njihova verna publika već čeka.

U svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda u četvrtak će biti upriličen koncert solo pesama za glas i klavir “Srbija nas spaja”.  Nastupiće sopran Agota Vitkai Kučera u klavirskoj pratnji Jelene Simonović Kovačević.

Agota Vitkai Kučera redovna je profesorka na Akademiji umetnosti Univerziteta u Novom Sadu. Pored pedagoškog rada bavi se koncertnim i operskim pevanjem, aktivno izlaže na kongresima i konferencijama, vodi stručne seminare, bavi se glasovnim obrazovanjem elitnih vokalnih profesionalaca. Autorka je brojnih stručnih i naučnih radova i knjiga i dobitnica nekoliko priznanja i nagrada.

Koncert u Muzeju biće održan u četvrtak 29. septembra sa početkom u 19 sati. Ulazak je besplatan.

 

startup-g9479804fa-1280

U Srbiji u subotu počinje popis stanovništva, domaćinstava i stanova i trajaće do kraja oktobra. Od 8 časova popisivači izlaze na teren i intervjue sprovode od vrata do vrata.
Svako ima zakonsku obavezu da odgovori na postavljena pitanja tačno. Građani će odgovorati na 69 pitanja, a popis okvirno traje 30 minuta. Ako niste kod kuće, popisivač obilazi ponovo, a ukoliko ste i tada odsutni, stavlja obaveštenje u poštansko sanduče na kojem ostavlja svoje podatke i kontakt popisnog info-centra sa kojim zatim stupate u kontakt, a kasnije sa popisivačem ugovarate njegov dolazak.

Direktor Zavoda za statistiku Miladin Kovačević kaže za RTS da se popis sprovodi jednom u deset godina, ali da ovaj popis kasni jednu godinu zbog pandemije, budući da je bio planiran za april prošle godine. Dodaje da su sva pitanja bila postavljena i na popisu 2011. godine, pa i na ranijim.

“Najveća inovacija u ovom popisu je elektronsko popisivanje. Popisivači idu sa računarima i u laptopima je aplikacija koju je izradio sam Zavod, to je proizvod domaće pameti, i to će mnogo da ubrza postupak, jer se preskaču operacije koje slede nakon popisa, a to je unos podataka”, naglašava Kovačević.

Objašnjava da se to sada sve odigrava onlajn, jer popisivač svakog dana nakon obavljenog posla šalje sve podatke u centralnu bazu. Svi popisivači imaće legitimaciju Republičkog zavoda za statistiku i ovlašćenje. Postoje i pitanja na koja ne moramo da odgovorimo na popisu, a to su etnička pitanja – nacionalna pripadnost, veroispovest i maternji jezik.

Kazne od 20.000 do 50.000 dinara

Ukoliko odbijemo da učestvujemo u popisu, sledi kazna.

“Prema zakonu o popisu uvek se uvodi ta sankcija i ona je krajnji instrument – nešto što nikako nije cilj same operacije. Popisi su jedna tekovina i istorijska i kulturna, a pre svega državna i oni se sprovode u svim državama koje imaju statističke ustanove”, objašnjava Kovačević.

Kada je reč o visini kazne, ona je od 20.000 do 50.000 dinara.

“Nešto se odnosi i na popisivače ukoliko izađu izvan svojih uobičajenih ovlašćenja, a deo i na građane koji odbiju da učestvuju u popisu”, zaključio je Kovačević.

Gradsko vatrogasno takmičenje – godišnja smotra dobrovoljnih vatrogasnih društava, održana je u nedelju u Novim Kozarcima. Više od 200 takmičara, u nekoliko uzrasnih kategorija, nadmetalo se u disciplinama veština i pripremljenosti: korišćenju vatrogasnog aparata, upotrebi pumpi za gašenje požara, na poligonu. Za pruženu pomoć u dosadašnjem radu vatrogasnih društava, plaketa je uručena načelniku Severnobanatskog upravnog okruga, Milivoju Linjačkom.

”Situacija je, do 2012. godine bila veoma loša, vozila su bila u kvaru, vatrogasni domovi devastirani, ljudi su napuštali društva, posebno na selima, gde je biti dobrovoljni vatrogasac oduvek bila velika čast. Od tada se dosta promenilo, radili smo mnogo sa njima, izdvojili velika sredstva i vratili tim ljudima veru u ono što rade na dobrovoljnoj osnovi”, rekao je Linjački.

Grad Kikinda posebnu pažnju posvećuje radu s mladima u dobrovoljnim vatrogasnim društvima, izjavio je Miroslav Dučić, član Gradskog veća zadužen za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije.

„Nažalost, počelo je osipanje dece u ovoj oblasti. Želja nam je da što više mladih animiramo da se uključe u ovaj oblik saradnje sa Gradom jer na taj način i mi imamo veću sigurnost i zaštitu, ne samo ljudi, već i imovine. Mi izdvajamo određena sredstva za nesmetan rad svih društava na teritoriji Grada, ali ćemo, u narednom periodu, pronaći i nove modele finansiranja, istakao je Dučić.

Na području Grada danas funkcioniše devet dobrovoljnih vatrogasnih društava. Siniša Šavija, predsednik Vatrogasnog saveza Vojvodine, podsetio je da je, zbog novog zakona, određeni broj članova već završio obuke i preglede i da je u planu da se, do kraja 2024. godine, sva društva u Vojvodini preregistruju, kako bi imala vatrogasnu jedinicu treće kategorije.

Grad Kikinda raspolaže sa, za sada, zadovoljavajućim brojem članova u dobrovoljnim vatrogasnim društvima, a naglasak će biti na obuci mladih, zaključeno je na smotri na stadionu „Ilija Pantelić“ u Novim Kozarcima.

U Etno kući ”Torontal” u Ruskom Selu održan je, proteklog vikenda, deveti Festival gomboca. Tradicionalnu poslasticu vojvođanske kuhinje pravile su žene iz desetak udruženja i društava sa teritorije Grada.

Gosti manifestacije bili su gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski  i članica Gradskog veća, Ramona Tot.

”Rusko Selo je multinacionalna sredina, koja čuva tradiciju, kulturu i običaje svih naroda koji ovde žive. Uticaji različitih kuhinja daju i najbolje recepte za sve gurmanske poslastice, koje su sigurno očaravajuće za svakoga ko ih proba. Lepo je ovde videti i podmladak, koji će od majki i baka naučiti recepte i produžiti tradiciju pravljenja gomboca”, rekao je Lukač.

Predsednik Mađarskog kulturno–umetničkog i omladinskog centra ”Torontal” u Ruskom Selu i pomoćnik gradonačelnika, Šandor Talpai, zadovoljan je što je Festival, i ove godine, okupio veliki broj ekipa.

„Takmičenje je veoma interesantno jer se gomboce prave na različite načine i od različitog materijala, iako su najpoznatije sa šljivama. Na teritoriji našeg grada sve je više gastronomskih festivala, oseća se potreba za seoskim turizmom, a cilj je da ovakvih manifestacija bude što više i da budu što masovnije”, dodao je Talpai.

 

Zaposleni i menadžment Livnice ”Le Belier” zasadili su, proteklog vikenda, 30 stabala crnog bora kod restorana „Lovac“ u Kikindi. Akcija pod nazivom „Be green“ deo je Zelene strategije, kojom se fabrika obavezala da će, do 2030, smanjiti emisiju ugljen dioksida za 50 odsto. Direktor, Paskal Marmoa, saopštio je i dobre vesti za zaposlene i buduće radnike Livnice.

”Mi smo livnica aluminijuma, a potreba za delovima od ovog materijala u automobilskoj industriji raste na svetskom nivou. To su jako dobre vesti za Kikindu i naše zaposlene zato što ćemo, sa porastom potreba, otvarati i nova radna mesta. Upravo razvijamo projekte za velike kompanije, ‘Micubiši’, ‘Porše’ i ‘Audi’, za koje bi trebalo, upravo u Kikindi, da radimo livenje, mašinsku obradu i montažu. Sledeće godine nas očekuje proslava 20 godina rada naše kompanije u gradu. Smatram da smo dokazali da smo stabilan partner lokalnoj zajednici”, rekao je Marmoa.

Akciji ozelenjavanja prisustvovao je i član Gradskog veća zadužen za privredu i investicije, Saša Tanackov.

”Mi spadamo u red sredina sa najmanjim procentom pošumljenosti i svaka aktivnost radi smanjenja tog neslavnog rezultata, od velikog je značaja. U privredi će se, ne samo na globalnom nivou, već i kod nas, dogoditi tranzicija ekonomije, koja će napraviti veliki zaokret ka zelenoj ekonomiji. Već sada, mnogi veliki dobavljači, pogotovu u automobilskoj industriji, zahtevaju određene sertifikate. Energetska zavisnost je globalni problem i neminovno je da okretanje ka zelenoj ekonomiji uskoro osete i naši privrednici”, objasnio je Tanackov.

U sadnji u Kikindi učestvovalo je više od stotinu radnika fabrike „Le Belier“. Protelog meseca u Livnici je organizovan nagradni konkurs za najkreativnije slogane na temu zaštite životne sredine. Najuspešniji učesnici su nagrađeni, a pobednički slogani odštampani na ”Be green” majicama.

Milenko-Jovanov

Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Milenko Jovanov izjavio je da svaki građanin Srbije i svaki Srbin u svetu može da bude ponosan na način na koji je predsednik Aleksandar Vučić u Ujedinjenim nacijama preneo poziciju naše zemlje, ali i ukazao na politiku koja se vodi u svetu.

„Predsednik Vučić je pred celim svetom izneo argumente Srbije, i kada je u pitanju pozicija Srbije, ali i kada je u pitanju politika koja se trenutno vodi u svetu koji je obuzet krizama na različitim mestima, a te krize dalje prete da naruše čitav do sada poznat međunarodni poredak“, rekao je Jovanov novinarima u Skupštini Srbije.

Jovanov je istakao da je Vučić na vrlo jasan i direktan način, hrabro pred svima, rekao da svetom vladaju dvostruki aršini i da je Srbija vrlo često bila žrtva tih dvostrukih aršina, te pozvao svetske lidere da se vrate onome što je bio međunarodni pravni okvir koji je držao svet u miru svih ovih godina.

„Nadam se da su svi dobro razumeli poruku koju je predsednik rekao i da će bar razmisliti što je rečeno jer bi to bilo važno za budućnost čovečanstva“, rekao je Jovanov.

Etno-građansko društvo “Suvača” obeležilo je svoju slavu, Malu Gospojinu. Na manifestaciji pod nazivom “Gastronomsko očuvanje tradicije po receptima naših baka”, članice i njihove gošće iz čitave Vojvodine poslužile su kolače napravljene po starim receptima.

”Želimo da sačuvamo od zaborava recepte naših baka. Organizovale smo i takmičenje, a ocenjivali su se izgled, kvalitet i najstariji kolač”, objasnila je Radojka Vujadinov, predsednica “Suvače”.

Svečanosti su prisustvovali Mladen Bogdan, predsednik Gradskog parlamenta i Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe.

”Ovo udruženje ima veoma zapažen rad i trudi se da očuva tradiciju i kulturu našeg podneblja. Grad Kikinda će ih podržavati i u narednom periodu“, rekao je Tasovac.

Udruženje “Suvača” ima više desetina aktivnih članica i redovno se, već 18 godina, pojavljuje na gastonomskim takmičenjima i predstavljanjima tradicionalnih jela iz našeg kraja.

 

 

Narodna biblioteka ’’Jovan Popović’’ u Kikindi organizovala je konkurs za najbolji trejler za knjigu, na koji je pristiglo 18 radova iz čitave Srbije. Na svečanosti, održanoj u sredu, uručene su nagrade najuspešnijima.

U kategoriji mlađih osnovaca, prva nagrada pripala je Mariji i Kseniji Divljakov iz Osnovne škole ’’Gligorije Popov’’ iz Ruskog Sela, za trejler ’’Moj deka je bio trešnja“. Jovana Glidžić, učenica šestog razreda Osnovne škole ’’Stefan Nemanja“ iz Niša, s trejlerom ’’Zagrli mesec’’. i Teodor Balaž, učenik šestog razreda Osnovne škole ’’Tvrđava“ u Petrovaradinu, s trejlerom ’’Bokvica“, bili su najbolji među starijim osnovcima.

U konkurenciji srednjoškolaca, prvo mesto osvojio je Nikola Doroslovački, učenik četvrtog razreda Ekonomsko-trgovinske škole ’’Bečej’’, za trejler ’’Zov Ktulua“. Nagradu publike, na osnovu broja glasova posetilaca Fejsbuk stranice Biblioteke, dobili su Aleksa Zdravković, Natalija Krstić, Teodora Micić i Dorotea Micić, učenici sedmog razreda Osnovne škole ’’Stanimir Veljković Zele“ iz Bojnika, za trejler ’’Biblija za decu“.

Nagrađenima je čestitala članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski. ”Učesnici su imali priliku da razviju kreativnost, digitalne veštine, istraživačke sposobnosti i timski rad, a to su sve praktična znanja koja će im biti potrebna u daljem životu”, istakla je Valentina Mickovski.

O nagradama su odlučivali: Mirjana Nešić, Nenad Miladinski i Branko Stevanović, a konkurs je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.