децембар 6, 2025

Видео

jezero-svlacionice-(4)

Kompletna rekonstrukcija svlačionica za dvoranske sportove u Kulturno-sportskom centru „Jezero“ je u samom finišu. U to su se uverili Mladen Bogdan, gradonačelnik i Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća za sport i omladinu koji su u pratnji v.d. direktora Marka Rakina posetili „Jezero“.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Po završetku posla svlačionice će biti moderne i po standardima i sigurno će doprineti kvalitetnijem bavljenju sportom svima koji koriste halu Kulturno – sportskog centra. Osim naših sportista tu su i gostujući koji dolaze na razne sportske turnire i utakmice – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Temeljna rekonstrukcija prva je ovakve vrste od kada je izgrađen objekat.

-Važno je bilo da se svlačionice adaptiraju, prvenstveno zbog sportista koji treniraju u našim klubovima, ali će nam ova investicija omogućiti da možemo da se kandidujemo za ozbiljna takmičenja. Sada će i ovaj prostor biti uređen po najmodernijim standardima. U razgovoru sa izvođačem radova saznali smo da će posao vrlo brzo biti završen – naveo je Mladen Bogdan.

Sredstva je obezbedila Pokrajinska vlada.

-Investicija je vredna nešto više od 11 miliona dinara. Hvala našim partnerima u Pokrajini, ali i u Republici koji nas podržavaju i pomažu nam da unapredimo sve segmente života u gradu.

Rekonstrukcijom su obuhvaćene tri svlačionice. Radovi podrazumevaju postavljanje novih pločica, sanitarije i PVC stolarije.

A.Đ.

bombardovanje-venci-(1)

Vazdušni napadi NATO snaga na teritoriju tadašnje Savezne Republike Jugoslavije počeli su 24. marta 1999. I ove godine kod spomenika poginulim i nestalim borcima Kikinde od 1991 – 1999. godine „Tuga“ položeni su venaca u znak sećanja na sve koji su izgubili živote.

Vesna Pantović izgubila je brata Antala Šipoša.

-Moj brat nestao je 2. juna 1992. godine u okolini Mostara. Imao je 22 godine i bio je dobrovoljac . Vest o njegovom nestanku zatekla nas je. Najgore od svega je što mi već 34 godine ne znamo šta se desilo, i dalje se vodi kao nestao. Uzet nam je DNK, ali njegovi ostaci nikada nisu pronađeni. Živim u Novom Sadu i od kada je podignut spomenik svake godine dolazim da odam počast. Do pre nekoliko godina sa mnom je dolazila i majka koja je preminula, a da nikada nije saznala gde joj je sin izgubio život – rekla nam je Vesna Pantović.

Katica Kalačonji izgubila je supruga u ratovima devedesetih.

-Moj suprug Mihalj Karačonji poginuo je sa samo 39 godina. Poginuo je u selu Jelik u Bosni 1993. godine na svoj rođendan. Bio je zaposlen u fabrici „Toza Marković“ i na ratište je otišao kao dobrovoljac. Naši sinovi imali su 16 i 15 godina. Osetila sam da će se nešto desiti i kada sam čula vest pomišljala sam da sebi nešto uradim, ali onda sam pomislila na svoju decu, izgubili su oca, ne treba da ostanu i bez majke – navodi Katica Kalačonji.

Na spomen ploči je 37 imena ispred spomenika „Tuga“, a među prvima, koji su tog 24. marta izgubili život, je i sugrađanin Miodrag Gladišev, stariji vodnik prve klase, koji se nalazio u Kuršumliji. Josip Višnjica, član SUBNOR-a Koršumlije takođe je prisustvovao obeležavanju.

-Te noći bili smo na isturenom mestu treće armijske oblasti. Stradalo je 12 starešina i vojnika u toku tog napada i oni su prve žrtve agresije. Bili smo duboko pod zemljom, sedam, osam metara ispod zemlje. Skoro mrtvog sam iz skloništa te noći izneo pukovnika Milića i zahvaljujući Bogu i sreći mi smo danas ovde. Oko 19 sati sa nosača iz Napulja puštene su tri krstareće rakete jedna za drugom koje su pale tačno na tajno sklonište, za koga niko od nas koji smo bili tamo nije ni znao. Rakete su ga pogodile oko 20 časova i pet minuta. Pored 12 poginulih bilo je više desetina povređenih koji i sada trpimo posledice. Krstareće rakete imale su u sebi osiromašeni uranijum jer veliki broj njih bori sa raznim oblicima tumora. Svedoci smo teškog vremena za koje ne želimo da se ikada desi Taj 24. mart, svima nama, traje i danas i trajaće do kraja našeg života – priča Višnjica.

Moramo živeti dalje, ali ne treba oprostiti, kazao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Na nama je da sa dužnim poštovanjem, odamo počast i vojnicima i policajcima, ali i da se setimo svih nevinih žrtava ratova devedesetih. Poštujemo porodice poginulih, ali i lokalne samouprave koje nam pomažu da očuvamo kulturu sećanja. Kikinđani pamte, ne samo ovaj datum, nego i ratove devedesetih i svi zajedno pokazali smo da je naša zemlja i Kikinda iznad svih podela – kazao je Bogdan.

Vence su položili predstavnici lokalne samouprave, garnizona iz Kuršumlije i Bačke Topole, porodice poginulih, boračke organizacije. U programu su učestvovali učenici OŠ „Feješ Klara“.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

A.Đ.

gusani-finale-2025-(4)

Mistral, vlasnika Stevana Ognjanova Osvojio je titulu svetskog prvaka u kategoriji seniora. U finalu 39. Svetskog prvenstva u nadmetanju guskova u beg je naterao Spasoja vlasnika Milana Dražića. Borba je trajala duže od 20 minuta i ovo je rekord u dužini trajanja finalnih nadmetanja.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Nijedna borba koja nas je dovela do finala, pa ni ova poslednja nije bila laka. Ova pobeda bila je dugo očekivana i prvi put se takmičimo u seniorskom finalu. Mistral je star pet godina i spremali smo ga tako što smo davali kvalitetnu hranu, vitamine i trenirali ga. Pre pet godina u ligi mladih bio je treći, a ima i titulu prvaka u kategoriji dvogodaca. Da bi postao šampion potrebna mu je pažnja čitave godine, kupanje, ispaša i najviše sreća. Gusani su kućni ljubimci čitave porodice, a posebno sinova Stevana i Danijela, na čiji nagovor sam počeo ponovo da guščarim. Obojica puno učestvuju u odgoju čuvaju ih i šetaju na ispašu. Mistral će ići na pauzu dve godine i nastaviće posle toga da se takmiči. Za narednu godinu pripremamo novog finalistu u seniorima Groma, koji je prošle godine bio prvi u kategoriji dvogodišnjaka – saznajemo od Ognjanova.

U ligi dvogodaca u finalu su gusani Foks Miodraga Trnića i Tajson Bogdana Ristića.

-Guščarstvom se bavi više od trideset godina. Zadovoljan sam uspehom i borbom jer su oba guska pokazala da su spremna za naše takmičenje. Imam puno titula i svaka je podjednako drago. Šampion se stvara godinama. Priprema za prvenstvo traje čitave godine, a najvažnija je šetnja, ljubav i zdrava hrana: ovas, kukuruz i žito. Nijednog gusana nikada nisam odmarao, pa će i Tajson naredne godine u borbe, ali sada seniorske – saznajemo od Ristića.

Gusan Medonja Miloša Kovačića bio je bolji u ligi mladih. U borbi dugoj skoro 14 minuta u savladao je Kleja Bogdana Ristića.

-Nadmetanje je bilo jako teško, ali oba guska su to i zaslužila. Medonji je ovo šesta borba i u svakoj se borio dugo. Obojica finalista pokazali su da su zasluženo stigli do vrha. Čestitam protivniku, a nadmetanje je do kraja bilo fer i korektno. Ovakvog guska nisam imao poslednjih 30 godina jer šampion se teško stvara. Od svoje 13 godine bavim se guščarstvom, sada je to duže od četiri decenije i ova titula mi je nedostajala. Imao sam dva finala u ligi jednogodišnjaka i sada, treći put, imam pehar. U dve godine osvojio sam četiri titule, tako da sada imam osvojene sve pehare. Medonja će nastaviti takmičenje u seniorskoj ligi. Naredne godine neće se boriti. Pratim koridu u Bosni i Hercegovini i ime Medonja dobio je po biku prvaku Bosne i Hercegovine i Balkana – rekao je Kovačić koji nam je odao da je gusan nastao iz prijateljstva sa drugom iz Melenaca.

Finalu su prisustvovali i predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom koji je i uručio pehar svetskom prvaku, kao i predstavnici Severnobanatskog upravnog okruga

-Ne propuštamo priliku da podržimo tradicionalne manifestacije i da zajedno sa našim građanima porazgovaramo o svemu, da ih saslušamo i da čujemo šta je to što možemo da uradimo za njih. Svetsko prvenstvu nadmetanju guskova poznato je i van granica naše zemlje i na svima nama je da takmičenje unapredimo i još više promovišemo. Osim Mokrinčana, finalnim borbama prisustvovali su i stanovnici okolnih mesta, te nije čudo što ima epitet svetskog prvenstva – rekao je gradonačelnik Bogdan.

Živica Terzić, predsednik udruženja „Belo pero“, organizatora nadmetanja podsetio je da je bi ovo bila jubilarna godina manifestacije, četrdeseta, ali takmičenje nije održano 2006. zbog ptičijeg gripa.

-Ove godine imali smo 1Z3 guska u sve tri kategorije. Zadovoljni smo kompletnim nadmetanjem, kao i finalnim nadmetanjem – doda je Terzić.

 

Pored finalnih nadmetanja u sve tri kategorije prisutni su mogli da uživaju i u revijalnim takmičenjima.

A.Đ.

parking-mn-(3)

Završetkom ritejl parka „Nest“ u Mikronaselju dobijeno je i znatno više parking mesta. Pored toga i JP „Kikinda“ u proteklom periodu omogućilo je nova mesta za parkiranje, istakao je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je zajedno sa članom Gradskog veća Miroslavom Dučićem posetio ovaj deo grada.

-Sredstvima Javnog preduzeća „Kikinda“ izgrađeno je i 27 obeleženih parking mesta iza ritejl parka iz ulice Jovana Jovanovića Zmaja, a iz bočne ulice ima još desetak tako da je za više od 30 automobila obezbeđen adekvatan prostor za parkiranje. Rehabilitovan je i deo prostora oko tržnog centra koji je i ranije služio za parking. Sada je tu i pešačka staza i zatvorili smo krug oko ritejl parka – naveo je Mladen Bogdan.

Na zelenoj površini u narednom periodu biće postavljen i odgovarajući mobilijar.

-Ukupno je više od 150 parkinga izgrađeno samo u jednom delu Mikronaselja. Podsetiću i da je 90 miliona dinara izdvojeno za rekonstrukciju dela ulice Mihajla Pupina koja je proširena, kao i za asfaltiranje delova ulica Braće Tatić i Uglješe Terzina – dodao je prvi čovek grada.

Gradonačelnik Bogdan precizirao je da će lokalni čelnici nastaviti da slušaju svoje sugrađane i njihove potrebe.

-Planiramo još parkinga u gradu. Svedoci smo da ima sve više vozila, a pojedini delovi grada, poput Mikronaselja, nisu ni projektovani za toliko broj četvorotočkaša. Na nama je da pronađemo način da sugrađanima izađemo u susret. Želeo bih da apelujem na sve vozače da se ne parkiraju na zelenim površinama jer mesta ima dovoljno. Ujedno, izbeći će kažnjavanje za nepropisno parkiranje – zaključio je Mladen Bogdan.

default

 

A.Đ.

 

basaid-posumljavanje-(5)

Nakon što je u Bašaidu pre dve godine zasnovana Školska šuma o kojoj računa vode đaci OŠ „1. oktobar“, ovo mesto postalo je bogatije za još 200 sadnica. Sadnja je obavljena na potesu Dudarnica, oko stadiona, u centru sela, oko groblja, a parterno je uređen i kružni tok na ulazu u Bašaid iz pravca Zrenjanina.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Pored toga što biramo sadnice koje daju lep kolorit, sadimo stabla koja su otporna na vremenske prilike koje nas svake godine iznenađuju sa ekstremno visokim temperaturama i nedostatkom padavina. Plan sadnje pripremamo u skladu sa klimatskim promenama kojima smo svedoci, te smo se opredelili za sadnice crnog bora, keleuterije,srebrne smrče, sibirski brest koji će činiti vetrozaštitni pojas oko groblja, kao i drvenaste sadnice lišćara i četinara – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

Pošumljavanju je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan, kao i predsednik Saveta MZ Bašaid Bojan Mikalački.

-Dudarnica je mesto okupljanja stanovnika Bašaida i njihovo je omiljeno izletište. Prošle nedelje, tokom posete selu, upravo meštani su bili ti koji su izrazili želju da se ovaj prostor pošumi. Osluškujući njihove potrebe, ozelenjeno je, ne samo popularno izletište, nego i druge lokacije gde je postojala potreba za novim sadnicama. Ni loše i hladno vreme nije nas omelo u nameri da što pre ispunimo zahtev koji su nam uputili naši sugrađani iz Bašaida.Kako na teritoriji našeg grada ima najmanje šuma u čitavom regionu, na nama je da to promenimo i da na što bolji način iskoristimo priliku da zasadimo nove površine. Prioritet nam je zdrava životna sredina za sve naše sugrađane – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Jesenja sadnja započeta je u novembru u Ruskom Selu, i prema planu, u svim mesnim zajednicama zasnovane su nove površine pod šumama.

-Vodimo računa i o atarskom zelenilu. U proteklom periodu ono je uvećano za 10 hektara. Sadnice, njih 3.500, smo zamenili na sedam hektara u van građevinskom rejonu, a zamenili smo i sadni materijal u vetrozaštitnim pojasevima.

Na kružnom toku biće zastupljene ukrasne i žalosne forme.

-Odlučili smo se za kombinaciju lišćara, četinara i ukrasnih, žbunastih vrsta. Cilj nam je bezbednost učesnika u saobraćaju, kao i lakše održavanje kružnog toka koji je i ulaz na teritoriju našeg grada – navela je Miroslava Narančić.

Kikinda je najnepošumljenija sredina na teritoriji Vojvodine i duže od decenije lokalna samouprava čini sve da se to promeni.

-Osim sadnje puno pažnje posvećujemo i održavanju površina pod sadnicama. Nije retka pojava da se sadnice suše i razlog tome nije nesavesno održavanje s obzirom na to da smo u okviru Javnog preduzeća „Kikinda“ oformili službu koja se bavi zalivanjem. Tu je i gradska služba koja se bavi održavanjem zelenila i prvi smo grad u Srbiji koji sa lovačkim udruženjima ima dogovor o održavanju sadnog materijala. Zajedno sa lovcima planiramo sadne vrste koje će pomoći povećanju broja divljači u lovnim područjima – dodala je Miroslava Narančić.

A.Đ.

 

vucic-hala-(15)

Vladimira Radlovića, veterinara, koji se bavi vinogradarstvom i vinarstvom posetio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Sugrađanin koji u Mokrinu ima vinariju ima i značajan broj nagrada. Na pitanje ko mu je tehnolog Radlović je otkrio da sve sam radi i da je sve počelo sa jednim bureta vina 2006. godine.

Od 2020. kada je i zvanično vinarija registrovana, Radlović je osvojio više inostranih i domaćih nagrada. Crveno vino ocenjeno je kao najbolje na Balkanu, a dobio je i zlatne medalje za kaberne u Bergamu u Italiji.

-Sarađujem sa Tehnološkim fakultetom u Novom Sadu i zajedno pravimo lepe stvari. Proizvodim 15.000 litara vina godišnje i vrlo brzo moram da udvostručim količinu. Imam crna i bela vina, imam vinograd u zakupu i podižem novi na 1,5 hektara. Sadiću sortu „morava“. Grožđe kupujem u Levaču i na Fruškoj Gori za belo vino, a u Župi imam zakupljen vinograd. Drago mi je što sam imao priliku da ugostim predsednika Aleksandra Vučića u svojoj vinariji – kazao je Radlović.

Naša vina rastu, istakao je predsednik Vučić i dodao da je Kina veliko izvozno tržište pošto za četiri godine ističu dažbine koje se sada plaćaju pri izvozu.

-Nakon toga više neće biti naplate carine i u svim oblastima možemo da izvozimo naše proizvode. Drago mi je što postoji ovakva vinarija. Kako bi napredovali svi koji se bave ovom granom poljoprivrede mogu da računaju na subvencije kojih ima u različitim ministarstvima, fondovima i agencijama. Cilj nam je da imate dobro vino, ali i da imate degustacioni prostor gde mogu da vam dođu gosti i kupci. Imate jedan od najboljih kabernea, izuzetno je lepo balansiran i ne čudi što ste osvojili veliki broj nagrada – rekao je predsednik Vučić.

Predsednika Vučića dočekao je i sedmogodišnji Dragan Mićin, koji nekoliko godina ima žarku želju da upozna predsednika.

-Želim da budem kao on i životna želja mi je da se upoznam sa predsednikom Vučićem. Kad sam imao tri godine gledao sam ga kako priča na televiziji. Pitao sam mamu ko je to i ona mi je odgovorila budući predsednik. Konačno sam ga upoznao i mogao sam da mu se zahvalim na novogodišnjem poklonu koji mi je poslao. Dobio sam njegovu sliku, sa kojom spavam. Rekao sam mu da ga volim i da ću postati predsednik kao i on – rekao nam je Dragan.

Predsednik Srbije Vučić i sam je jedva čekao da upozna, kako je rekao, budućeg predsednika.

-Ovu sliku ću da čuvam. Sada mogu da kažem da sam upoznao budućeg predsednika. Dobio sam i odobrenje da objavim pismo koje mi poslao – sa osmehom je, predsednik Srbije, prokomentarisao susret sa Draganom.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

A.Đ.

vucic-hala-(6)

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Kikindu i Mokrin. Na skupu u Kulturno-sportskom centru „Jezero“, pred velikim brojem okupljenih, naveo je kakvi su planovi za razvoj Severnobanatskog okruga.

-Za Kikindu i Severnobanatski okrug od presudnog značaja je izgradnja brze saobraćajnice „Osmeh Vojvodine“ od Bačkog Brega, preko Sombora do Kikinde i Srpske Crnje i to ćemo ubrzati ove i naredne godine. Ovaj put je od suštinskog značaja za dovođenje novih investitora u Kikindi. Uradiće se i pruga od Pančeva i Beograda preko Opova, Zrenjanina, Novog Bečeja i Kikinde. Zaposlenima u Metanolsko sirćetnom kompleksu hoću da kažem da brinemo o svih 482 zaposlena i sami dajemo novac za svaku mesečnu isplatu. Razgovaramo sa investitorima iz Indije, Rumunije i drugih zemalja Evropske unije da i taj problem rešimo. Nećemo vas ostaviti na cedilu nijednog trenutka jer znamo koliko je ova firma važna za Kikindu, severni Banat i Srbiju – precizirao je predsednik Aleksandar Vučić.

Svedoci smo nastanka novih pokreta koji će se baviti otcepljenjem Vojvodine od Srbije.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Danas, ispod žita, gura se, nova, autonomaška, politika da Vojvodina bude Republika. Oni ne ruše mene, oni hoće da sruše Srbiju, da nam nestane čvrsta, jaka, stabilna zemlja. Spremam se da do Vidovdana napišem knjigu kako sam pobedio obojenu revoluciju u Srbiji, jer revolucije u Srbiji neće biti, u Srbiji će narod da se pita. Hoćete izbore, dobićete izbore, hoćete referendum, dobićete referendum, a nasiljem ništa i nikada nećete dobiti – istakao je predsednik Vučić.

Narod dobro zna ko radi u njegovom interesu, a ko protiv njega, rekao je predsednik Vučić.

-Mnoge od vas more iste brige, kao i mene, znam da želite da vidite Srbiju koja radi, a ne Srbiju koja ne radi i hvali se time. Znam da dišete i živite za našu jedinu otadžbinu i da vam je teško da gledate kada neko blokira puteve i mostove. Kao predsednik Srbije, a siguran sam da govorim i u vaše ime, da pružimo podršku našoj listi i našem narodu na Kosovu i Metohiji, da sačuvaju svoja ognjišta i svoju zemlju jer su oni jedini u stanju da se suprotstave Kurtijevoj bezobzirnosti, bezobrazluku i pokušaju proterivanja Srba sa vekovnih ognjišta – rekao je predsednik Aleksandar Vučić.

Stotine miliona evra uloženo je na rastakanje i uništavanje Srbije iznutra, želeći da je vrate u prošlost.

-Koriste se i mladi ljudi, o kojima nijednu lošu reč neću da izgovorim. Oni ne mogu da se sete kako je ova zemlja izgledala. Ne mogu da znaju da u Srbiji nikada naš dinar nije imao stabilan kurs prema jakim valutama, oni misle da je to normalno, jer je ako u poslednjih 12 godina. Misle da je normalno da se svake godine grade novi klinički centri i bolnice, da gradite pruge, kojih je nula kilometara izgrađeno od 2000.do 2012. godine, a na mapi nema ni autoputa koji je izgrađen u to vreme – podsetio je predsednik Srbije.

Predsednik Vučić zapitao je i kakva je poruka onih koji neće da razgovaraju, da traže rešenja.

-Zato je na nama da nastavimo da insistiramo na dijalogu i da pokažemo tu razliku, da želimo dijalog i razgovor. Niko nas neće pokolebati. Naše je da radimo i gradimo i ponosan sam na ono što smo u Srbiji uradili, kao i na ono što smo na međunarodnoj sceni izgradili kao slobodarska i zemlja koja ima svoju politiku, koja nije ničiji patrljak, kao zemlja kojoj niko ne može da naređuje. Jedini u Evropi nismo uveli sankcije Rusiji, a jedna smo od retkih država koja ima blisku saradnju sa Kinom. Posle Nikole Pašića, prvi sam Srbin koji je dobio odlikovanje Ruske federacije „Aleksandar Nevski“ i ne radim ja to zbog nagrada, nego zato što je to jedina politika časti i poštenja koja je moguća da sami biramo svoj put – zaključio je predsednik Srbije Vučić.

Skupu u Kikindi prisustvovali su i ministri, predstavnici Pokrajinske vlade, narodni i pokrajinski poslanici, predstavnici Grada, student medicine Miloš Pavlović, kao i otac Aleksandra Vučića, Anđelko Vučić.

A.Đ.

 

slika-2-coka

-Dragi prijatelji, drago mi je da vas vidim u ovolikom broju. Dugo nisam bio u Čoki, prošlo je više od 30 godina kada sam bio u Padeju – istakao je predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić prilikom posete Čoki, gde ga je dočekao veliki broj ljudi. – Zemlja nam je i spolja i iznutra napadnuta i pojedini misle da nam vrate zemlju u prošlost i da se vrate na vlast, iako su loše upravljali Srbijom od 2000. do 2012. godine. Hteli bi da otcepe Vojvodinu od Srbije i da se ovde govori vojvođanski, a ne srpski jezik. Naše je da zemlju sačuvamo i zaštitimo i to mirno, strpljivo i zato vas pozivam na miting koji ćemo održati u Vojvodini kako bi pokazali da je Vojvodina uvek bila, jeste i biće Srbija.

Važni su, naveo je predsednik, veliki projekti poput izgradnje brze saobraćajnice „Osmeh Vojvodine“ i autoputa Beograd-Zrenjanin – Novi Sad.
-Uskoro krećemo ovaj projekat i sva ulaganja pomoći će dolazak investitora u ovaj deo zemlje – istakao je Aleksandar Vučić.

Predsednik Vučić precizirao je i koje to investicije koje očekuju opštinu Čoka u narednom periodu:

-Uradiće se skoro 10,7 kilometara puta prema Crnoj Bari, tako da će put Čoka -Crna Bara biti pista. Investicija je oko tri miliona evra. Biće urađena i rekonstrukcija Doma zdravlja u Čoki, a u Padeju je neophodno urediti školu. Sve što sam nabrojao je oko devet miliona evra , samo za Čoku, što je 50 odsto više od celogodišnjeg čokanskog budžeta .

Predsedniku Srbije obratila se Ivana Pilić, lekar opšte prakse, ćerka Dejana Pantića, policajca koji je bio uhapšen na Kosovu.

-Porodica nije imala nikakve informacije o njemu 18 dana i zahvaljujući vama on se danas brani sa slobode i nalazi s u krugu svoje porodice – rekla je Ivana Pilić koja je nakon završenih studija u Beogradu došla da radi u Čoku. Trenutno je na četvrtoj godini specijalizacije i sa 32 godine postaće lekar specijalista:
-Želim da kažem svim mladim lekarima i svim ljudima da je to moguće i da se zahvalim što nam je država to omogućila.

Stanovnici Čoke apostrofirali su da je njihovoj opštini najneophodnija fabrika u kojoj će mladi moći da se zaposle i ostanu u mestu.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

A.Đ.

Casni-krst-(3)

Na Bogojavljenje, jedan od najvažnijih pravoslavnih praznika, tradicionalno plivanje za Časni krst održano je na dva lokaliteta u gradu i privuklo je brojne učesnike i posetioce.

Prvi događaj održan je na Jezeru Strelište u Novim Kozarcima, gde je nakon Svete liturgije u Hramu Svetog Proroka Ilije i osvećenja Bogojavljenske vodice, litija, koju je predvodio jerej Nikola Momirov, sa šestoricom učesnika stigla do jezera.

Do Časnog krsta prvi je stigao Branko Ugrinić (37) iz Banatskog Velikog Sela, diplomirani ekonomista i bivši reprezentativac Srbije u šaranskom ribolovu.

– Prvi put učestvujem, bila mi je to velika želja. Ovo posvećujem svojoj preminuloj sestri – rekao je Branko.

Bogojavljensko plivanje prvi put je održano u ovom mestu i ponovo je privuklo veliki broj vernika koji su bodrili i s radošću pratili hrabre učesnike.

Sat vremena kasnije, tačno u podne, obeležavanje Bogojavljenja odigralo se, jedanaesti put, u Kikindi, na Starom jezeru, gde je zabeležen rekordni broj učesnika, njih 47. Nadmetale su se i tri devojke, jedna cela porodica, kao i braća koja su plivala zajedno. Učesnike su blagosiljali sveštenici kikindske Srpske pravoslavne opštine.

Najbrži je bio osamnaestogodišnji Kikinđanin Veljko Karanović, učenik Tehničke škole „Mihajlo Pupin“, koji je, uz ovacije publike, osvojio Časni krst.

– Treniram plivanje i prvi put sam učestvovao. Bilo mi je hladno samo na početku. Osećaj je neverovatan,  mislim da svi koji to mogu, treba da ovo da iskuse – rekao je Veljko.

Nesvakidašnji odziv potvrdio je značaj ove tradicije u očuvanju duhovnih vrednosti, naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Ovaj običaj pokazuje koliko su ljudi privrženi veri i da joj se sve više vraćaju. Velika hrabrost učesnika pokazuje njihovu privrženost Bogu i veri, i mi ih podržavamo u tome. Ljudi se okreću pravim vrednostima koje treba da negujemo i to je sve što nam je potrebno – da čuvamo tradiciju i veru i da podstičemo mlade ljude da poštuju hrišćanske, pravoslavne vrednosti jer ko je na strani vere i srpstva, taj je na pravom putu. Važno nam je da pokažemo jedinstvo i zajedništvo koje nam je neophodno u ovim izazovnim vremenima jer ćemo na taj način iz svih teškoća koje su pred nama izaći kao pobednici – rekao je gradonačelnik Bogdan koji je najboljima, u ime Grada, uručio zlatnike.

Plivanje za Časni krst na Bogojavljenje nosi duboku simboliku i podseća na krštenje Isusa Hrista u reci Jordan, kada su se otvorila nebesa i čuo glas Boga Oca. Ovaj čin okuplja zajednicu, inspiriše učesnike i prenosi poruku vere, hrabrosti i zajedništva.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Organizatori, crkvene opštine, lokalna samouprava i Ronilački klub „Orka“ i Kulturni centar istakli su značaj ovakvih događaja u očuvanju duhovnog identiteta, izražavajući zahvalnost svima koji su učestvovali i podržali manifestaciju. Kako se običaj iz godine u godinu razvija i okuplja sve veći broj ljudi, jasno je da plivanje za Časni krst ostaje jedna od najsvetlijih i najvažnijih manifestacija koje spajaju veru, tradiciju i zajedništvo.

S. V. O.

Paketici-veterani-(10)

Uoči Srpske nove godine, Udruženje Srpski ratni veterani, po 11. put, organizovalo je danas podelu paketića deci svojih članova. Ove godine darivano je čak 150 mališana, a događaj je upriličen uz podršku Grada Kikinde, Turističke organizacije, Narodnog pozorišta i Predškolske ustanove.

– Ovo je jedna od naših najlepših akcija, jer deca treba da znaju i da budu ponosna što su njihovi roditelji bili na braniku otadžbine – istakao je predsednik Udruženja, Vladimir Radojčić.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Paketiće su dobila deca do 14 godina, kao i deca sa posebnim potrebama, bez obzira na uzrast. Pre same podele poklona, mališani su uživali u predstavi „Novogodišnje šumske želje,“ koju su pripremili vaspitači vrtića „Miki“. Publika je bila oduševljena, a osmaci poput Aleksandre Kljajić rado su podelili svoje utiske.

– Volim da dobijem paketić, uvek je lep, a predstave su svake godine jako zanimljive – kaže Aleksandra.

Među najmlađima bio je i šestogodišnji Stefan Poznan koji je u Pozorište došao s tatom Duškom. S nestrpljenjem je očekivao svoj poklon.

– Ovo mi je drugi put da dobijam paketić ovde. Radujem se jer sigurno ima slatkiša i igračaka, možda čak i autića na daljinski – rekao nam je Stefan.

Podršku ovoj humanitarnoj akciji pružila je, i ovoga puta, lokalna samouprava.

– Grad svake godine pomaže organizaciju obezbeđivanjem paketića. Ovo je najmanje što možemo da učinimo za ratne veterane i njihovu decu – naglasio je član Gradskog veća, Željko Radu.

Skupu je prisustvovao i predsednik Udruženja ratnih vojnih invalida i porodica poginulih Vojvodine i član Udruženja Srpski ratni veterani, Ivan Kljajić.

– Svake godine se trudimo da obradujemo što više dece – naveo je Kljajić. – Ovo nije samo podela poklona, već način da pokažemo zahvalnost i brigu prema porodicama ratnih veterana.

Predsednik Rezervnih vojnih starešina i, takođe, član Udruženja Srpski ratni veterani, Milan Vejin, istakao je važnost pažnje koju borci dobijaju.

– Ova akcija je dokaz da se vodi računa o borcima. Zahvaljujući državi, njihov status sada je znatno unapređen – ocenio je Vejin.

Ovakvi događaji nisu samo prilika za darivanje već i za podsećanje na vrednosti zajedništva i poštovanja prema onima koji su branili svoju zemlju. Uz radost dece, još jednom je potvrđeno da ovakve akcije imaju nemerljiv značaj za porodice i zajednicu.

S. V. O.

Don`t copy text!