Видео

Tribina u Pedagoskoj 2

U Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača (VŠSSOV) u Kikindi danas je održano poslednje predavanje, tribina o završenom nastavnom procesu za dobijanje licenci operativnih trenera i sportskih učitelja.

Obrazovanje trenera ostvareno je u saradnji profesora Fakulteta za sport i psihologiju TIMS iz Novog Sada, Gradske uprave, VŠSSOV i kikindskog Sportskog saveza.

– Tribina je epilog programa stručnog osposobljavanja. Zakonodavac je predvideo da oni koji rade u sportu, posebno sa decom, moraju da imaju obrazovanje. Danas sumiramo utiske o samom nastavnom procesu i njegovim rezultatima – rekao je prof. dr Zlatko Ahmetović, osnivač TIMS-a.

Tribini su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća zadužen za omladinu i sport, Dragan Pecarski.

– Svesrdno pomažemo da Kikinđanima, sportistima i mladim ljudima, bude dostupno adekvatno stručno usavršavanje. Nastavljamo već započete pregovore sa TIMS-om kako bimo u Kikindi otvorili odeljenje ovog fakulteta. Ujedno, to je i početak ostvarivanja plana da u naš grad dovedemo još nekoliko visokoškolskih ustanova – izjavio je gradonačelnik Nikola Lukač.

Fakultet za sport i psihologiju TIMS iz Novog Sada upisuje studente na dva smera: fizičko vaspitanje i sport, i psihologija. Ova ustanova ima akreditaciju nadležnog ministarstva, a osnovne studije traju četiri godine.

 

.JPG

U Kikindi je danas svečano obeleženo 40 godina od bratimljenja sa rumunskim Žomboljem i osam godina od trajnog otvaranja prelaza Nakovo-Lunga. U svečanoj sali Gradske kuće, gradonačelnik Nikola Lukač, i predsednik Opštine Žombolj Darius Postelniku, potpisali su novi protokol o saradnji, kao potvrdu i najavu nastavka partnerstva i prijateljstva žitelja dva grada.

-Prisni odnosi postoje više od sto godina, ali je saradnja intenzivirana u poslednjoj deceniji, učešćem u IPA projektima prekogranične saradnje čija realizacija je doprinela da uslovi za život i u Kikindi i Žombolju budu podignuti na viši nivo. Zeleni Banat, Eko-jezera, Banat 112, biciklističke staze, samo su neki od zajedničkih projekata – izjavio je Lukač.

Saradnja je, u prethodnom periodu, obuhvatila i oblasti kulture, sporta, vanrednih situacija i saradnju mladih.

– Mi smo bratski narodi i ova granica ne predstavlja nikakvu prepreku između nas – rekao je predsednik Opštine Žombolj, Darius Postelniku – Imamo u planu projekte za uređenje parkova u Kikindi i u Žombolju, ali i druge, nove projekte kojima želimo da podignemo životni standard stanovnika.

Svečanosti su prisustvovali članovi Gradskog veća i predstavnici Opštine Žombolj, kao i šefica Misije Ambasade Rumunije u Beogradu, Anka Popa. U programu su učestvovali hor „Floris“ iz Žombolja i hor kikindskog Kulturnog centra, „Atendite“.

Po završetku zvaničnog dela programa, gosti i domaćini posetili su Staro jezero i Veliki park. Sa skupa je poslata poruka da, iako ne govorimo istim jezikom, dobro se razumemo i spremni smo da pomognemo jedni drugima u duhu dobre komšijske i prijateljske saradnje.

 

Teremija

U Kikindi se ovih dana završavaju poslovi na uređenju putne infrastrukture i u pešačkim zonama na koje su, kao neophodne, ukazali građani. Gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća zadužen za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije, Miroslav Dučić, obišli su danas radove u Ulici Nikole Tesle u kojoj se saniraju udarne rupe na kolovozu, u dužini od 700 metara.

– Moji saradnici i ja osluškujemo potrebe sugrađana i trudimo se da realizujemo sve što je u našoj mogućnosti. Tako ćemo činiti i ubuduće. Međutim, imamo i u nastavku ove ulice, na Teremijskom drumu, ozbiljan problem. Ovuda prolaze teški kamioni i neophodni su radovi koje ćemo preduzimati uz  sufinansiranje sa svima koji koriste ovaj put – rekao je Lukač.

Radovi kod Teremijskog druma deo su poslednjih ovogodišnjih građevinskih intervencija. Javnom komunalnom preduzeću „Kikinda“, koje upravlja saobraćajnicama u gradu, u tu svrhu, opredeljena su dodatna sredstva septembarskim rebalansom budžeta.

– Zahtevi građana su bili da se postave parking mesta u Ulici Uglješe Terzina, između bivšeg Radničkog doma i Suda, i kod Bloka I u Mikronaselju – objasnio je Čedo Gvero, v.d. direktor JKP „Kikinda“. – Rekonstruisan je i deo pešačke zone kod Osnovne škole „Žarko Zrenjanin“.

Ukupna vrednost radova je 12,5 miliona dinara, a izvođač je „Eko gradnja“ iz Zrenjanina.

 

 

 

Zimska služba

U slučaju snega i leda u Kikindi će saobraćajnice prvog i drugog prioriteta biti očišćene u roku od četiri sata, rečeno je na današnjoj smotri mehanizacije Zimske službe kojoj je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

Zimsku službu u Kikindi danas su obišli gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća zadužen za vanredne situacije i komunalnu infrastrukturu, Miroslav Dučić. Za održavanje puteva u zimskom periodu prvi put je izabrana kompanija „Eko gradnja“ iz Zrenjanina. Grad je, u ovu svrhu, izdvojio 15 miliona dinara.

– Najvažnije je da se, ako bude potrebno, raščiste putevi do mesnih zajednica, prsten oko Kikinde, do bolnice, domova zdravlja, ambulanti, policije i svih najvažnijih institucija u prvom prioritetu. Drugi prioritet su vrtići i škole; ukupno imamo oko 130 kilometara u dva prioriteta. Izvođač je dužan da obezbedi normalno funkcionisanje ovih puteva u roku od četiri sata po prestanku padavina ili stvaranja leda – rekao je gradonačelnik Lukač.

„Eko gradnja“ predstavila je deo svoje mehanizacije kod Javnog preduzeća „Kikinda“. U pripravnosti imaju kamione, grejdere, buldožere, utovarivače, unimoge, kaže tehnički direktor ove kompanije, Zoran Bjelan.

– Imamo oko sto tona soli na lageru i izdali smo nalog za nabavku dodatnih količina. Takođe ima i dovoljno kamenih agregata, potpuno smo spremni – tvrdi Bjelan.

Na raščišćavanju puteva biće angažovani radnici iz Kikinde, kažu u „Eko gradnji“. Zimska služba sada je u nultom stepenu pripravnosti. Za brzo i efikasno čišćenje saobraćajnica i u najvišem, četvrtom stepenu, ima dovoljno mehanizacije i zaposlenih, rečeno je na današnjoj smotri Zimske službe.

 

 

IMG_0122

Kao i u mnogim drugim selima, i u Nakovu je sve manje stanovnika. Ali, ovde su rešili nešto i da preduzmu: prihvatili su se velikog posla koji će život u njihovom mestu učiniti lepšim i kvalitetnijim za sve. Nosioci radova su Mesna zajednica i Udruženje ribolovaca uz podršku Grada Kikinde.

Prvo su, još pre desetak godina, zasadili gustu šumu na obodu sela. Zatim su, pre tri godine, rešili da uklone divlju deponiju. Ubrzo, pored „Poletovog“ stadiona, postavljeni su dečije igralište i teren za balote. Zahvaljujući entizijastima, pored šume iskopano je i jezero za ribolovce. Radovi se nastavljaju – sada je u planu još nekoliko terena, zatim ugostiteljski objekti, kućice za ribolovce i turiste, i još mnogo toga.

U Nakovu planiraju hrabro, i rade neumorno. Ovo je ta priča za primer.

staša terzin

U Kikindi živi trogodišnja Staša koja ima retko urođeno oboljenje- ahondroplaziju.

Odnedavno za ovu bolest postoji lek koji košta 270 hiljada evra godišnje, a dete bi trebalo da ga uzima do završetka razvoja.

Zato je u našem gradu formirano udruženje čije aktivnosti su usmerene ka tome da se sva deca sa dijagnozom koju ima i Staša, leče u Srbiji, o trošku države.

 

predstava ljubavno pismo
Kako su nam naši pouzdani izvori javili (imena i adrese poznate redakciji), u kikindskom Pozorištu nešto se sprema. Odnosno, proba. Da ne kažemo – piše. I peva. I mnogo, mnogo se smeje. Jer je došlo do zabune, a u pitanju je ljubavno pismo. Znači, stvar je ozbiljna.
Bili smo na probi, snimali je, pitali prisutne o čemu se radi i – napravili emisiju. Njih smo ostavili da završe predstavu. U našoj emisiji videćete i kakvu. Stvar je ozbiljna koliko i ljubav u pismu.
ljubavno pismo
Kako su nam naši pouzdani izvori javili (imena i adrese poznate redakciji), u kikindskom Pozorištu nešto se sprema. Odnosno, proba. Da ne kažemo – piše. I peva. I mnogo, mnogo se smeje. Jer je došlo do zabune, a u pitanju je ljubavno pismo. Znači, stvar je ozbiljna.
Bili smo na probi, snimali je, pitali prisutne o čemu se radi i – napravili emisiju. Njih smo ostavili da završe predstavu. U našoj emisiji videćete i kakvu. Stvar je ozbiljna koliko i ljubav u pismu.
O „Ljubavnom pismu“ – na Kikindskom portalu! Vrlo uskoro! Već sutra!
Nikola-Lukac-i-Danka-Vasiljevic

Gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, i izvršna direktorica Javnog vodoprivrednog preduzeća “Vode Vojvodine”, Danka Vasiljević, obišli su danas završne radove na uređenju kanalske mreže na Starom jezeru.

– Uređuje se oko 30 kilometara kanala u trima katastarskim opštinama: Kikinda, Bašaid i Banatska Topola. Uklonjeno je više od 260 hiljada kvadratnih metara vegetacije i izmuljeno je preko 40 hiljada kubnih metara iz kanalske mreže. Deo se rasipa u okolini kanala, a tamo gde to nije moguće, transportuje se na pogodne lokacije. Osim toga, očišćeni su i propusti koji su se u prethodnom periodu začepili od mulja – izjavila je Vasiljevićeva.

U pitanju je završna faza uređenja kanalske mreže, koju sprovode Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Grad Kikinda i „Vode Vojvodine“. Ukupna vrednost radova je 40 miliona dinara, a izvođač je Vodoprivredno društvo „Srednji Banat“, koje je teritorijalno nadležno za ovo područje. Gradonačelnik Lukač podsetio je da ova saradnja traje već 15 godina.

– Nastavljamo dobru praksu. Sada se uređuje severni krak kanalske mreže, ali mi kontinuirano radimo na uređenju i održavanju Starog jezera. U narednom periodu biće još projekata za dodatno uređenje, kako bi ova oaza u centru grada dobila nove sadržaje i novu dimenziju. Planiramo da, s rumunskim partnerima, u okviru prekogranične saradnje, apliciramo sa projektima kojima bismo, možda, čak i oživeli reku Galadsku.

U izgradnju parkovskih površina, 700 metara staza, mobilijar, klupe i rasvetu s druge strane kanala, Kikinda je, ove godine, uložila 413 hiljada evra, od kojih je 85 odsto dobijeno na konkursu Intereg IPA programa prekogranične saradnje. Zasađene su 34 vrste zelenila i napravljeno brdo za sankanje.

Jedina prirodna vodena površina u Kikindi, Staro jezero, ukupne površine oko 5,1 hektar, ostatak je nekadašnje rečice Galadske koja je, kao ogranak reke Moriš, proticala kroz grad. Posle velikih poplava u 19. veku, izgradnjom nasipa radi zaštite stanovništva, Galadska je odsečena od Moriša i dotok vode je postepeno prestao.

Šezdesetih godina prošlog veka, Staro jezero ili Štefančeva bara, uređena je  kao gradsko kupalište. Problemi s dotokom tekuće vode bili su sve veći i, vremenom, samo jezero je zapušteno, kao i prostor oko njega. Prvo veće uređenje ovog prostora preduzeto je pre petnaestak godina. Mostići su napravljeni 2016. godine, a uređenjem površina preko kanala, proširen i ulepšan prostor postaje ekskluzivno mesto za šetnju i rekreaciju, kako za Kikinđane, tako i za turiste, goste grada.

gradsko veće

Sednica Gradskog veća održana danas u Etno kući „Torontal“ u Ruskom Selu bila je prilika da gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima obiđe novoizgrađeni objekat ovog atraktivnog kompleksa. Izgradnjom gostinske kuće sa šest trokrevetnih soba, sa restoranom i pratećim prostorijama prošireni su smeštajni kapaciteti u „Torontalu“ i dat novi zamajac razvoju seoskog turizma.

-Udruženje „Torontal“ je osnovano 2004.godine i praktično na 18. rođendan možemo da se pohvalimo novim sadržajem- konkretan je Šandor Talpai, predsednik ovog udruženja.

-Objekat je veoma značajan, pogotovo zbog toga što u selima nema objekata za smeštaj turista,a postoji potreba. Vreme je da na pravi način krenemo sa seoskim turizmom. Do sada smo imali dve trokrevetne sobe, ali to nije bilo dovoljno. Pored dosadašnjeg cilja –očuvanja tradicije, običaja i kulture mađarskog naroda, želimo da razvijamo seoski turizam i budemo oslonac razvoju preduzetništva. Mogu da obećam da će Rusko Selo biti jedno od najrazvijenijih u narednom periodu- poručuje Talpai.

U idiličnom ambijentu etno-kuće posetiocima se nude brojni sadržaji. Tu je jezero, teniski tereni, radionice grnčarije, veza i tkanja, suvenirnica, restoran… Izgradnju gostinske sobe finansirao je Mađarski nacionalni savet i Vlada Mađarske sa 18 miliona dinara, a pomoć je pružio i Grad.

-Izuzetno nam je drago da vidimo da se započeti projekti uspešno završavaju, da Grad i Mesna zajednica zajedno sa nacionalnim manjinama i udruženjem „Torontal“ dobro sarađuju što rezultira novim sadržajima i napretkom- kaže gradonačelnik Nikola Lukač.

-Ulaganja u sela su od posebnog značaja. Siguran sam da će turisti koji rado dolaze u Kikindu i naša sela, biti zadovoljni. Ovde vidimo da i drugi izvori finansiranja, kada postoje dobre reference, kao što ih ima „Torontal“ ulažu u razvojne projekte. Vodićemo računa o građanima koji žive u mesnim zajednicama i uveren sam da će ovaj dobar primer preuzeti i druge mesne zajednice- ističe Lukač.

Današnja sednica Gradskog veća održana u Ruskom Selu nastavak je prakse da se sednice održavaju i u mesnim zajednicama kako bi se zajednički sumirali rezultati i definisali dalji planovi.

-Mi se borimo za svakog stanovnika sela, da selo održimo u životu. Saradnja sa gradom i sa „Torontalom“ je vrlo značajna. Na sednici Veća želimo i da razmotrimo dalju saradnju, i perspektive razvoja Ruskog Sela, ukazuje Vedran Đurasović, potpredsednik Saveta Mesne zajednice.

error: Content is protected !!