Kako su nam naši pouzdani izvori javili (imena i adrese poznate redakciji), u kikindskom Pozorištu nešto se sprema. Odnosno, proba. Da ne kažemo – piše. I peva. I mnogo, mnogo se smeje. Jer je došlo do zabune, a u pitanju je ljubavno pismo. Znači, stvar je ozbiljna.
Bili smo na probi, snimali je, pitali prisutne o čemu se radi i – napravili emisiju. Njih smo ostavili da završe predstavu. U našoj emisiji videćete i kakvu. Stvar je ozbiljna koliko i ljubav u pismu.
O „Ljubavnom pismu“ – na Kikindskom portalu! Vrlo uskoro! Već sutra!
Gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, i izvršna direktorica Javnog vodoprivrednog preduzeća „Vode Vojvodine“, Danka Vasiljević, obišli su danas završne radove na uređenju kanalske mreže na Starom jezeru.
– Uređuje se oko 30 kilometara kanala u trima katastarskim opštinama: Kikinda, Bašaid i Banatska Topola. Uklonjeno je više od 260 hiljada kvadratnih metara vegetacije i izmuljeno je preko 40 hiljada kubnih metara iz kanalske mreže. Deo se rasipa u okolini kanala, a tamo gde to nije moguće, transportuje se na pogodne lokacije. Osim toga, očišćeni su i propusti koji su se u prethodnom periodu začepili od mulja – izjavila je Vasiljevićeva.
U pitanju je završna faza uređenja kanalske mreže, koju sprovode Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, Grad Kikinda i „Vode Vojvodine“. Ukupna vrednost radova je 40 miliona dinara, a izvođač je Vodoprivredno društvo „Srednji Banat“, koje je teritorijalno nadležno za ovo područje. Gradonačelnik Lukač podsetio je da ova saradnja traje već 15 godina.
– Nastavljamo dobru praksu. Sada se uređuje severni krak kanalske mreže, ali mi kontinuirano radimo na uređenju i održavanju Starog jezera. U narednom periodu biće još projekata za dodatno uređenje, kako bi ova oaza u centru grada dobila nove sadržaje i novu dimenziju. Planiramo da, s rumunskim partnerima, u okviru prekogranične saradnje, apliciramo sa projektima kojima bismo, možda, čak i oživeli reku Galadsku.
U izgradnju parkovskih površina, 700 metara staza, mobilijar, klupe i rasvetu s druge strane kanala, Kikinda je, ove godine, uložila 413 hiljada evra, od kojih je 85 odsto dobijeno na konkursu Intereg IPA programa prekogranične saradnje. Zasađene su 34 vrste zelenila i napravljeno brdo za sankanje.
Jedina prirodna vodena površina u Kikindi, Staro jezero, ukupne površine oko 5,1 hektar, ostatak je nekadašnje rečice Galadske koja je, kao ogranak reke Moriš, proticala kroz grad. Posle velikih poplava u 19. veku, izgradnjom nasipa radi zaštite stanovništva, Galadska je odsečena od Moriša i dotok vode je postepeno prestao.
Šezdesetih godina prošlog veka, Staro jezero ili Štefančeva bara, uređena je kao gradsko kupalište. Problemi s dotokom tekuće vode bili su sve veći i, vremenom, samo jezero je zapušteno, kao i prostor oko njega. Prvo veće uređenje ovog prostora preduzeto je pre petnaestak godina. Mostići su napravljeni 2016. godine, a uređenjem površina preko kanala, proširen i ulepšan prostor postaje ekskluzivno mesto za šetnju i rekreaciju, kako za Kikinđane, tako i za turiste, goste grada.
Sednica Gradskog veća održana danas u Etno kući „Torontal“ u Ruskom Selu bila je prilika da gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima obiđe novoizgrađeni objekat ovog atraktivnog kompleksa. Izgradnjom gostinske kuće sa šest trokrevetnih soba, sa restoranom i pratećim prostorijama prošireni su smeštajni kapaciteti u „Torontalu“ i dat novi zamajac razvoju seoskog turizma.
-Udruženje „Torontal“ je osnovano 2004.godine i praktično na 18. rođendan možemo da se pohvalimo novim sadržajem- konkretan je Šandor Talpai, predsednik ovog udruženja.
-Objekat je veoma značajan, pogotovo zbog toga što u selima nema objekata za smeštaj turista,a postoji potreba. Vreme je da na pravi način krenemo sa seoskim turizmom. Do sada smo imali dve trokrevetne sobe, ali to nije bilo dovoljno. Pored dosadašnjeg cilja –očuvanja tradicije, običaja i kulture mađarskog naroda, želimo da razvijamo seoski turizam i budemo oslonac razvoju preduzetništva. Mogu da obećam da će Rusko Selo biti jedno od najrazvijenijih u narednom periodu- poručuje Talpai.
U idiličnom ambijentu etno-kuće posetiocima se nude brojni sadržaji. Tu je jezero, teniski tereni, radionice grnčarije, veza i tkanja, suvenirnica, restoran… Izgradnju gostinske sobe finansirao je Mađarski nacionalni savet i Vlada Mađarske sa 18 miliona dinara, a pomoć je pružio i Grad.
-Izuzetno nam je drago da vidimo da se započeti projekti uspešno završavaju, da Grad i Mesna zajednica zajedno sa nacionalnim manjinama i udruženjem „Torontal“ dobro sarađuju što rezultira novim sadržajima i napretkom- kaže gradonačelnik Nikola Lukač.
-Ulaganja u sela su od posebnog značaja. Siguran sam da će turisti koji rado dolaze u Kikindu i naša sela, biti zadovoljni. Ovde vidimo da i drugi izvori finansiranja, kada postoje dobre reference, kao što ih ima „Torontal“ ulažu u razvojne projekte. Vodićemo računa o građanima koji žive u mesnim zajednicama i uveren sam da će ovaj dobar primer preuzeti i druge mesne zajednice- ističe Lukač.
Današnja sednica Gradskog veća održana u Ruskom Selu nastavak je prakse da se sednice održavaju i u mesnim zajednicama kako bi se zajednički sumirali rezultati i definisali dalji planovi.
-Mi se borimo za svakog stanovnika sela, da selo održimo u životu. Saradnja sa gradom i sa „Torontalom“ je vrlo značajna. Na sednici Veća želimo i da razmotrimo dalju saradnju, i perspektive razvoja Ruskog Sela, ukazuje Vedran Đurasović, potpredsednik Saveta Mesne zajednice.
Za pravoslavne vernike danas je praznik posvećen Svetim Vračima, a u Hramu Svetih Kozme i Damjana u Kikindi obeležava se crkvena slava. U prisustvu velikog broja vernika, liturgiju je služio episkop banatski, Nikanor. U ime lokalne samouprave, hramovnoj slavi prisustvovali su gradonačelnik, Nikola Lukač, i predsednik Skupštine Grada, Mladen Bogdan.
Posle liturgije, vernici su pozvani na trpezu ljubavi koju su pripremili ovogodišnji kumovi slave, porodica Kanalas, i Crkvenoopštinski upravni odbor.
Praznik Svetih Kozme i Damjana – Svete Vrače, Srpska pravoslavna crkva molitveno slavi 14. novembra po novom, odnosno 1. novembra po starom kalendaru, na dan smrti ovih svetitelja. Braća Kozma i Damjan bili su lekari i čudotvorci. Rođeni su u Aziji i veruje se da su imali isceliteljski dar. Lečili su besplatno jer im je Bog dao zapovest: „Zabadava ste dobili, zabadava i dajte”, zato su i prozvani „bezmedni“, besplatni lekari, odnosno besrebrenici.
Sahranjeni su u Feremanu na prostoru Mesopotamije i, prema verovanjima, isceljivali su i posle smrti. Poslednjih decenija lekari ih slave kao zaštitnike svoje profesije, a Lekarska komora Srbije je, 2007. godine, i zvanično taj dan proglasila svojom slavom.
Vernici danas Svetim Vračima upućuju molitve za ozdravljenje, travari i narodni iscelitelji spremaju lekovite trave i meleme. Prema verovanju, na ovaj dan ne bi trebalo da se rade teški poslovi, ni da se izlazi iz kuće bez preke potrebe.
Za Kikinđanina Slađana Janjića kovački zanat je, ne samo posao koji donosi izvor prihoda, već i umetnost. Od usijanog gvožđa pravi sve što mušterije požele, ali izazove najčešće sam sebi postavlja.
Po zanimanju je automehaničar, radio je i kao varilac, a činjenica da se kovački zanat smatra najtežim, nije ga odvratila od namere da se lati čekića i nakovnja.
Mašine u radionici sam je pravio. Njegovih ruku impozantno delo je i zmaj težak 150 kilograma koji vas „dočeka“ na ulazu u kovačku radionicu.
Na svečanosti u Gradskoj kući podeljeno je 157 paketa za bebe rođene u julu, avgustu i septembru ove godine. Darivanje mališana deo je akcije „Kikindskog bebi kluba“ koju Grad sprovodi od 2014.godine.
Prisutne je pozdravio gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.
-Ovi osmesi nas motivišu da radimo još više. Skromni pokloni, siguran sam da će vam pomoći u prvim mesecima nakon rođenja deteta- rekao je gradonačelnik Lukač.
Paketi sadrže multifunkcionalnu stolicu, peškir, torbu, ćebe i radosnicu. Njihova vrednost je 8.700 dinara.
-Grad još jednom pokazuje da smo orijentisani ka porodici i deci. Ovo je jedna od mera iz populacione politike i dečije zaštite. Želimo da pomognemo roditeljima i da razvijamo grad da bude lepo mesto za život. Imali smo široka izdvajanja iz socijalne zaštite, 92 miliona dinara. Za bebi pakete opredeljeno je 4,7 miliona dinara- precizirao je Mladen Bogdan, predsednik gradske skupštine.
Marija i Branislav Markov iz Mokrina ističu da je svaka pomoć, nakon dolaska prinove, dobrodošla.
-Aleksa nam je prvo dete. Paket je koristan, a roditeljima je značajna svaka podrška- kažu.
Sonja Stupar na prijem je došla sa sinom Matejom.
– Ovo nam je treće dete. Paketi su praktična pomoć za roditelje- iskrena je Sonja.
Akcijom „Kikindskog bebi kluba“ oduševljeni su u Fondaciji „Humana srca“.
-Želimo da budemo malo prepisivači pa da ovaj divan događaj proširimo na celu Srbiju. Uz stručnu pomoć Grada Kikinde, želimo to da uradimo i u drugim gradovima. Nadam se da će nam gradonačelnik Lukač izaći u susret sa sugestijama- kaže Nikolina Đujić iz ove fondacije.
Izgradnja postrojenja za preradu pijaće vode, najveća investicija u Kikindi u proteklih nekoliko decenija, teče planiranom dinamikom, pa će higijenski ispravna voda poteći iz slavina do kraja naredne godine. To je konstatovano prilikom današnje posete ministra građevinarstva, infrastrukture i saobraćaja Tomislava Momirovića koji je zajedno sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem i njegovim saradnicima obišao gradilište.
– Budite uvereni da ćemo za građane Kikinde obezbediti čistu pijaću vodu, po najvišim standardima Evropske unije i Republike Srbije. Iz tehnološkog ugla, ovo je jako složen projekat, zato smo uključili najkvalitetnije stručnjake iz Nemačke, radimo sa KWF bankom i pažljivo sprovodimo ovaj projekat koji je u početku koštao 9,6 miliona evra, a vremenom i naročito posle početka rata na istoku, cene svih sirovina su porasle. Mi smo u Vladi doneli odluku da, kada je ovaj projekat u pitanju, automatski izlazimo u susret kako bismo ubrzali realizaciju projekta i kako ne bi ni u jednom segmentu bio doveden u pitanje. Moramo da rešimo višedecenijski problem grada Kikinde i posvećeni smo da ovaj projekat dovedemo do kraja, da sledećeg oktobra građani dobiju kvalitetnu pijaću vodu, i da posle toga ovaj uspešan projekat implementiramo i u drugim lokalnim samoupravama- naglasio je ministar Momirović.
Investicija je vredna 11,4 miliona evra i najveća je u proteklih nekoliko decenija u Kikindi, precizirao je gradonačelnik Lukač.
-Vlada Republike Srbije i Ministarstvo građevinarstva imali su mnogo razumevanja prema ovom problemu i siguran sam da ćemo zajedničkim radom ovaj projekat realizovati i krajem sledeće godine dobiti kvalitetnu pijaću vodu koja zadovoljava Pravilnik o higijenskoj ispravnosti. Odabir tehnologije je dobar, izgradnju fabrike prati i izgradnja vodovodne mreže, a uradićemo i magistalni vod u narednom periodu. Zahvaljujem se Vladi i resornom Ministarstvu, kao i Pokrajinskoj vladi na značajnoj podršci – naglasio je gradonačelnik Lukač.
Najprepoznatljiviji ambasador srpske trube Dejan Petrović i njegov Big Bend zaokružiće raznovrsnu muzičku ponudu 37. „Dana ludaje“. Jedinstvenim kombinovanjem srpske izvorne muzike sa poznatim svetskim hitovima, ovi muzičari sa sobom donose posebnu magiju, a njihove nastupe, gde god bili, prati oduševljenje i ovacije publike.
Sin poznatog majstora trube Miće Petrovića, na pozornici je prvi put zasvirao još kao šestogodišnjak. Sa 12 je već imao svoj orkestar, a 2006. godine, na Saboru trubača u Guči, dobija najprestižnije priznanje i postaje najmlađi dobitnik „Majstorskog pisma“.
Širom sveta nastupa i postaje poznat po izvođenju srpske tradicionalne muzike koju kombinuje sa modernim elementima. Sarađivao je sa brojnim slavnim umetnicima. Osvojio niz prestižnih nagrada. Da Dejan Petrović i Big Bend nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, uveriće se publika u nedelju na gradskom trgu.
-U Kikindu dolazimo sa velikim srcem, punim ljubavi i dobre muzike. Publici bismo poručili da dođu u što većem broju i lepom raspoloženju i da zajedno napravimo jedno prelepo veče za pamćenje- kaže Dejan Petrović.
Uz mnogo posvećenosti i rada, uspesi su se nizali, pa ne čudi da je vrsnom muzičaru koji je u prepoznatljivom maniru uspeo da spoji „starke i opanke“, teško da izdvoji najdraže trenutke u karijeri.
-Iskren da budem, to je jedno od težih pitanja za mene, baš iz tog razloga što je bilo dosta lepih trenutaka i što često neki sledeći nadmaši onaj prethodni. Tako mi je, na primer, pre 12 godina, kada sam proglašen za „Prvu trubu“ na prvom međunarodnom takmičenju trubača u Guči, to bio jedan takav trenutak. Godinu dana nakon toga usledio je prvi solistički koncert u Sava Centru, pa par godina nakon toga prvi nastup na Egzitu, i uvek se ti najdraži trenuci smenjuju, a karijera, hvala Bogu još traje, pa ni sad ne bih mogao izdvojiti i odlučiti se za neki poseban trenutak, ali ću ih nekada sigurno rezimirati.
Dejan je četvrta generacija trubača u svojoj porodici. Vlasnik titule „Prva truba sveta“ voli da sluša različite žanrove, u zavisnosti od raspoloženja ili okruženja.
-Volim podjednako i domaću tradicionalnu, a i stranu muziku, često i samo instrumentalnu.
Potvrđuje da trubači nisu imuni ni na tamburaški štimung i vojvođanski melos.
-Iako nisam iz ravničarskih krajeva, veoma mi se sviđa tamburaški melos i muzika, jer svi ti tamburaški orkestri imaju neku posebnu energiju isto kao sto trubački orkestri imaju neki „vajb“ koji ljude ne ostavlja ravnodušnim.
Kikinda zauzima posebno mesto u srcu pevača, gitariste i frontmena legendarnog rok benda „Van Gog“. Zvonimira Đukića Đuleta za naš grad vežu vojnički dani. Tih „Zlatnih osamdesetih“ počinje i uspešna muzička karijera jednog od najpopularnijih rok sastava koji će susret sa kikindskom publikom imati 16. septembra na 37. Danima ludaje. U noći visokog napona, emocija i energije očekuju nas stari hitovi, ali i naslovi sa poslednjeg albuma „More bez obala“.
-Miris grada, miris jabuka, osmesi ljudi je nešto što se ne nikad zaboravlja. Rado se vraćam u Kikindu, emocije me stignu, sećanja ne blede, a slike imaju posebno mesto u mom srcu. Radujem se koncertu , verujem da će i starija i mlađa publika naći mesto ispred bine i da ćemo zajedno u sat i po vremena nastupa zatresti grad rokenrolom. Dođite da zajedno slavimo život. Van Gog će svirati kao da je prvi i poslednji put- kaže Đule u razgovoru za Kikindski portal.
Iako se „Van Gog“ odavno velikim slovima upisao u rokenrol istoriju na ovim prostorima, elan i zanos ih ne napuštaju. Od „Tragova prošlosti“ do „Mora bez obala“ inspiracija su, otkriva Đule, svakodnevne slike iz života.
-Stekli smo puno prijatelja, obišli svet, upili nova iskustva, dosta toga naučili. Svaka nota i svaki stih slikaju neki trenutak za sva vremena. Rokenrol ne može da dosadi. Susret sa ljudima je uvek novo iskustvo, od grada do grada, tu je uvek osmeh, raširene ruke, zagrljaj, po koja domaća da se nazdravi. Sve to zajedno sa ciljem da uz muziku, osmehe i pozitivno raspoloženje slavimo život- ističe Đule.
U vremenu kada prevladavaju drugačiji muzički apetiti, vođa popularnog benda, ipak, nema dilemu da li je rokenrol propao.
-Rokenrol je u srcu svakog mladog čoveka jer postoji bunt. Rokenrol je način i stil života i on nikako ne bledi. Pokreće i mlado i staro. Pesme koje je iznedrio od šezdesetih, sedamdesetih, osamdesetih godina ostaju. U srcu je rokenrol nepokoljebljiv i nepotkupljiv, samo napredak tehnologije čini da neke stvari danas zvuče malo drugačije. Ali čuvamo iskru. Kad neko kaže da je RnR umro ili se predao, to nije istina. On se samo u pravom trenutku sačuva i povuče malo u sebi, prikrije da bi se dao nekim novim generacijama punog srca.
Adrenalinske nastupe ovog rok sastava odlično oslikava naziv aktuelne turneje „Visoki napon“.
– Verujem da će dosta ljudi doći i iz drugih gradova, ovo je prilika da se na ovoj turneji vidimo, zaigramo i zapevamo svi u glas. Ne propustite noć visokog napona, emocija i energije- poziva frontmen „Van Goga“.
„Bolje da sam druge ljubio“, „Svetlana“, „Ratne igre“, „Svet se brzo okreće“ samo su neke od legendarnih pesama grupe „Kerber“ koje će se oriti kikindskim trgom u petak uveče. Ljubitelji kvalitetnog rok zvuka nemaju nijedan razlog da sumnjaju da će Nišlije vrelim nastupom zapaliti kikindsku publiku koja poodavno nije bila u prilici da ih čuje i vidi u svom gradu.
-Stvarno je prošlo mnogo vremena od kada smo svirali u Kikindi. Zadnjih godina smo pitali i menadžere zašto je to tako. Nismo imali neki valjan odgovor. Sećanja na Kikindu nisu izbledela jer smo imali baš jake fanove i veliku podršku publike. Nadam se, da će ta uzajamna energija biti i sada- kaže frontmen i pevač benda Goran Šepa Gale za Portal Kikindski.
Hard rok sastav „Kerber“ pojavio se na muzičkoj sceni bivše Jugoslavije 1981. godine. Publika, ali i kritiku ubrzo osvaja sjajnim autorskim numerama i prepoznatljivim Galetovim vokalom. Nastupali su širom bivše zemlje, ali i u Grčkoj, Velikoj Britaniji, SSSR-u.
. Publika je ,svakako, razlog našeg dugog postojanja. Bez fanova, ništa nema smisla. Tu je i stalna glad za svirkama, putovanjem. A pesme su same našle svoju dugovečnost- odgovara Gale na pitanje o tajni dugovečnosti „Kerbera“.
Deli naše uverenje da rokenrol publika svuda ume da prepozna kvalitet i emocije.
-Pa to i jeste srž svega. U raznim zemljama, gde ljudi ne znaju naš jezik, nekako vrlo brzo uspostavimo kontakt. Pa to je ta melodičnost, energija, neposrednost i nešto što spaja. To je ta naša moć. Vi možete očekivati nadahnut bend, a radi se o bendu koji se uželeo Kikinde – poručuje frontmen grupe „Kerber“ pred nastup u Kikindi 16. septembra na 37. Danima ludaje.