Најновије

Korica-knjige-Liber-amicorum

Nova knjiga prof. dr Jovice Trkulje „Album Amicorum- Knjiga prijateljstva generacije kikindske gimnazije 1967-1971″ biće predstavljena u ponedeljak 15. decembra u velikoj sali kikindskog Kulturnog centra, sa početkom u 18 sati.

Pored autora, učestvovaće prof. Smiljana Mirkov, Milana Bajkin i Marija Miljković.

Kako u prikazu ovog dela navodi prof. Smiljana Mirkov, „postoje knjige koje ne čitamo samo očima, već srcem, knjige koje postanu ogledalo jednog doba, jedne škole, jednog grada”.

-„Album Amicorum“ pripada upravo tom retkom krugu – delu koje je istovremeno dokument, uspomena, sociološka studija i emotivna mapa jedne generacije koja je svoje srednjoškolske dane provela u gimnaziji „Dušan Vasiljev“ u Kikindi, između 1967. i 1971. godine. Publikacija broji više od 330 strana, a sadrži preko 300 fotografija, spomenica, školskih dokumenata, arhivskih priloga i svedočenja, pažljivo prikupljenih iz privatnih i institucionalnih zbirki grada.

Iako je reč o generaciji koja se odavno razišla, njihove priče, pisma, anegdote i fotografije u ovoj knjizi deluju kao da su nastale u jednom jedinstvenom dahu. Svaka stranica nosi nešto što se danas sve ređe sreće – toplinu zajedništva, duboku ukorenjenost u vrednostima i doslednost pamćenju. Zato ova knjiga nije samo „album prijateljstva“, već svedočanstvo o trajanju, o onome što nikada nije prestalo  da živi u ljudima koji su je ispisivali.

Jedna od najznačajnijih vrednosti knjige, jeste u tome što ona generaciju ne prikazuje kao rasuti niz biografija, već kao „kohezivnu mikrozajednicu“, kao grupu koja deli iste obrasce odrastanja i vrednosni okvir jednog vremena. U epohi današnjeg ubrzanog života, gde se prijateljstva razgrađuju brže nego što se grade, ova generacija postaje primer postojanosti – sposobnosti da se stane, da se oslušne, da se podseti i da se ostavi trag- navodi između ostalog, profesorka Smiljana Mirkov.

premijera-baka-mraz-lane-(3)

U dečijem pozorištu „Lane“ danas (nedelja) nu 17 i 19 sati premijerno će biti izvedena predstava „Novogodišnja čarolija Bake Mraz“. U komadu igraju Aleksandar Maletin, Milan Važić, Aleksandar Krulj i Tanja Dimić.

-Pored Bake Mraz u predstavi imamo i Deda Mraza, irvasa i vešticu – saznajemo od Aleksandra Maletina. – Reč je o komediji koju je režirao ansambl. Svi smo doprineli da ova predstava bude pravi porodični ugođaj za decu i odrasle.

Već 21. decembra takođe će, u 17 i 19 časova, biti prvi put odigran komad „Poklon za Deda Mraza“.

-Ovo je i treći je deo predstava iz ranijih godina „Novogodišnji ukras“ i „Vecin novogodišnji kolačić“ . Radnja se odigrava u kući patuljka Svetozara gde mu dolaze najbolje prijateljice vila i njena sestra Veca. Našoj publici predstavićemo šta se dešava Deda Mrazu kada nije Nova godina – dodao je naš sagovornik.

Iz „Laneta“ ističu da za prvu premijeru više nema mesta, a svi koji žele da odgledaju drugu treba što pre da rezervišu ulaznice. Čitav decembar je u znaku novogodišnjih praznika, tako da je 28. decembra na repertoaru „Novogodišnji kolačić“ u 17 i 19 sati, 31. decembra u 11.30 sati, glumci dečijeg pozorišta ulepšaće deci doček Nove godine na Gradskom trgu, dok će u 14 časova u svojim prostorijama, zajedno sa horićem „Čuperak“ i vernom publikom takođe prirediti novogodišnji program.

A.Đ.

vasalici-2

Na „Danima Krajine” u Lincu srpska zajednica predstavila je svoj kulturološki identitet široj javnosti Austrije, kroz prizmu tradicionalne muzike, pesme, instrumenata, nošnje i zdravica. Milanu i Vidu Vašaliću pripala je čast i zadovoljstvo da budu nosioci programa i, na poziv organizatora Danka Delića, predstave segment folklornog nasleđa Krajiških Srba.

-Čarobna zemlja i drevna kultura, upoznali smo se na pravi način- podelio je svoje utiske gradonačelnik Linca Ditmar Pramer.

„Dani Krajine” održaju se u više gradova Austrije, kroz razne sadržaje. Manifestacija donosi širok prikaz kulture, običaja i muzike.

-Ponosni na svoje pretke, zagledani u svet, počastvovani smo što smo bili deo manifestacije koja slavi bogatstvo srpskog naroda. Ovo je i podsećanje koliko je važno da se neguje tradicija, čuva nasleđe i prenosi priča Krajine novim generacijama. Reakcije na naš nastup najbolje ilustruju da smo u tome i uspeli- ocenio je Milan Vašalić.

Pored gradonačelnika Linca, među prisutnim zvanicama bili su i ambasador Bosne i Hercegovine Siniša Bencun, konzul Republike Srbije Vera Vukičević, konzul Aleksandar Čenić, predstavnik Republike Srpske, Mladen Filipović, predsednik zajednice Srba u Austriji Slavoljub Mlađanović.

 

melodianum-15

Međunarodni festival „Melodianum“ održava se šesti put uz učešće horova iz naše zemlje i iz Mađarske. Organizator je Kulturni centar u Kikindi, pokrovitelj je lokalna samouprava, a podrška je stigla i od Pokrajinskog sekretarijata za za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama.

U sali Narodnog muzeja, tokom centralne večeri nastupilo je oko 200 pevača, a čast da budu prvi pripao je  Gradskom dečijem horu „Mali liceum“, nakon kojih su nastupili i članovi Gradskog kamernog hora „Liceum“  iz Kragujevca. Publici su se predstavili i kamerni hor „Emanueli“ iz Valjeva, vokalni kvartet „Vita brevis“ iz Zrenjanina, Etno grupa Pedagoškog fakulteta iz Sombora, mešoviti hor KUD-a „Svetozar Marković“ iz Novog Sada i domaćini, hor Kulturnog centra „Atendite“.

-Od samog početka sam deo „Melodianuma“, prošle godine sam bio u žiriju, a ove je hor koji vodim deo samog festivala – Vuk Milanović, kompozitor i dirigent horske muzike, ujedno vodi hor KUD-a „Svetozar Marković“. – Horska muzika, iako nije popularna među širom  publikom, spaja ljude u plemenitoj misiji. Ovaj događaj je odlična prilika da se i mi, dirigenti, ali i pevači međusobno upoznamo i razmenimo iskustva, pa čak i da dogovorimo buduću saradnju.

Odabir učesnika pripao je stručnom žiriju na čelu sa dr Biljanom Jeremić, dirigentkinjom hora „Atendite“.

-Horovi koji su nastupili, svako u svojim kategorijama, su najbolji su u okruženju. Prateći njihova dostignuća i nagrade koje su osvajali na takmičenjima na kojima su učestvovali, bili su kriterijumi za nastup u Kikindi. Dirigenti su imali slobodu da odaberu numere kojima će se predstaviti na „Melodianumu“ i zaista je veliko zadovoljstvo ugostiti sve ove vrsne horove koji su, sigurna sam, sugrađanima priredili uživanje u muzici – dodala je dr Jeremić.

Sve goste, na samom početku programa, pozdravio je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je rekao:

-„Melodianum“ raste iz godinu u godinu i prepoznat je u stručnim krugovima. Muzika i umetnost su dar za dušu, zbližava ljude i upotpunjuje ih. Nadam se da ćemo narednih godina festival organizovati u bogatijem prostoru i da ćemo ugostiti još više horova.

Pored mnogobrojne publike koncertnoj večeri je prisustvovale su pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

– „Melodianum“ je svake godine sve bolji i sve zapaženiji i za mene je on praznik duše. Kroz njega slavimo muziku, umetnost i zajedništvo. Svi učesnici, iako su iz različitih gradova, govore istim, horskim jezikom – navela je Marijana Mirkov.

Festival „Melodianum“ počeo je kada je sve stalo, što ga čini drugačijim od ostalih, rekao je v.d. direktor Kulturnog centra Marko Markovljev.

-Kikinda je, drugog vikenda u decembru kada se obeležava Svetski dan horske muzike, horska prestonica Srbije. Prema tom datumu određujemo i kada će festival biti organizovan. Naš cilj je da popularizujemo horsku muziku, da predstavimo hor kao veliku porodicu, kao i koliko je rada i truda neophodno za neki nastup. Drago nam je što svake godine rastemo i nadamo se da ćemo i narednih godina ugostiti mnoštvo odličnih horova – naveo je Markovljev.

Prve večeri nastupio je Dečiji operski studio Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, dok je drugi dan bio posvećen duhovnoj muzici, tako da su u Hramu Svetih Kozme i Damjana nastupili Gradski kamerni hor „Liceum“  iz Kragujevca i kamerni hor „Emanueli“ iz Valjeva Kragujevca. Sutra (nedelja) od 18 sati u sali Narodnog muzeja, festival će zatvoriti gosti iz Pečuja.

A.Đ.

 

 

 

posadi-drvo

Akcija „Posadi stablo u svom komšiluku“, koju su pokrenuli i organizovali sami građani,  uz podršku grada i  Eko inicijative građana,  realizovana je u parku vrtića „Kolibri“.

-Naš cilj je da zasnujemo 30.000 stabala na različitim lokalitetima – istakao je Mladen Vilovski iz Eko inicijative građana. – Planiramo da obuhvatimo različite lokacije i da nam u ovom značajnom poslu pomognu najmlađi. Smatram da je to najbolji način da shvate koliko su nam šume važne i na koji način treba da ih čuvamo.

Ozelenjavanju su se, pored meštana ovog dela grada, priključili i osnovci škole “Vuk Karadžić” i predškolci, kao i član Gradskog veća Đorđe Tešin i sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslava Narančić.

-Grad će podržati svaku akciju koja će doprineti da naša sredina bude zelenija i bolja za život – naveo je Tešin. – Pozivam sve da nam se priključe i da već u februaru učinimo da naša Kikinda ne bude više na začelju kada je pošumljenost u pitanju. Ujedno ova stabla su zalog za buduća pokolenja.

Na pomenutom potesu zasađeno je 80 stabala i to 50 crnog bora, 20 srebrne smrče i 10 kuglenog bagrema. Iz Eko građanske in icijative pozvali su sugrađane da im se priključe i tokom prolećne sadnje kada je u planu ozelenjavanje prilaza ka gradu i selima.

A.Đ.

I-njima-ide-zima-1

Učenici Osnovne škole „Jovan Popović“ pokrenuli su humanitarnu akciju prikupljanja granula za napuštene pse i mačke pod nazivom „I njima ide zima“, koja je već u prvim danima naišla na izuzetno dobar odziv.

Pokretači ove plemenite ideje su učenici osmog razreda, uz podršku nastavnika i škole. Kako ističe Jelena Grbić, učiteljica u OŠ „Jovan Popović“, ova akcija ima dublje korene i nastavlja tradiciju negovanja humanosti i građanske odgovornosti među mladima.

–Pre pet godina, kada je obeleženo 25 godina od uvođenja građanskog vaspitanja kao obaveznog izbornog predmeta, organizovali smo sličnu akciju i tada smo sve prikupljene granule poklonili Zoohigijeni. Naša škola je tada osvojila prvo mesto kod Zavoda za unapređivanje obrazovanja za najbolji projekat, u konkurenciji od oko 500 projekata – podseća Grbić.

Škola je i pre dve godine realizovala akciju pod istim nazivom, kada su granule donirane udruženju za zaštitu životinja. Ove godine, pomoć će biti usmerena udruženju „Vaska“.

– Do sada imamo isključivo pozitivne reakcije. Želeli smo da pošaljemo poruku da nije važno koliko neko može da donese – dovoljno je i šaka hrane od svog ljubimca. Već posle nekoliko dana u kutiji ima oko 15 kilograma hrane, a nadamo se da ćemo do ponedeljka prikupiti između 50 i 60 kilograma – kaže učiteljica.

Pored granula, učenici i roditelji doniraju i druge potrepštine – prostirke, šampone za pse i mačke, kao i sitnu opremu neophodnu za brigu o životinjama. Akciji su se priključili i gimnazijalci, čija je profesorica Ivana Bogosav osnivačica udruženja „Vaska“.

Akcija traje do 22. decembra, a kutija za donacije nalazi se u holu škole, na spratu. Granule je moguće predati i učiteljici Jeleni Grbić.

 

novogodisnji-koncert

U Narodnom pozorištu u Kikindi održan je jubilarni, deseti po redu, novogodišnji koncert Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“, koji je i ove godine okupio veliki broj ljubitelja muzike i podario publici veče ispunjeno prazničnom atmosferom i iskrenim emocijama.

Na sceni su se predstavili solo pevači – učenici škole zajedno sa svojim nastavnicima, prateći vokali i hor, a koncert je otvorio mali horiić. U programu su izvedene poznate novogodišnje i božićne numere, od „Silent Night“ i „Carol of the Bells“, do zajedničkog finala uz „Jingle Bells“, koje je izazvalo snažan aplauz publike.

Članica Gradskog veća Marijana Mirkov istakla je značaj ovakvih događaja i ulogu muzičke škole u razvoju mladih talenata.

-Ovo je kruna njihovog godišnjeg rada, ali i podsetnik da obratimo pažnju na ono što nam je najbitnije – a to su deca, i to talentovana deca. Posmatrajući ih na sceni, vidim njihovu istrajnost, želju da daju sve od sebe, ali i tremu. Iza svake note koju smo čuli krije se veliki trud, rad učenika i svih zaposlenih u muzičkoj školi. A šta je lepše za novogodišnji poklon od čiste emocije – istakla je Mirkov.

Direktorka Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“, Margita Detari, naglasila je da je ovogodišnji koncert poseban po svom konceptu.

-Deseti tradicionalni novogodišnji koncert je ove godine koncert solo pevača, učenika i nastavnika, pratećih vokala i hora. Večeras je nastupilo oko šezdeset učenika, koji su se pripremali mesec dana i više. Ukupno imamo 384 učenika u školi, zajedno sa pripremnom grupom, a u planu nam je da od septembra naredne godine otvorimo i odsek za bubnjeve – izjavila je Detari.

 

vakcina-grip

Zavod za javno zdravlje, danas (petak) potvrdio je grip u Kikindi. Prvi laboratorijski potvrđen grip je tip A, a nakon što se uzorak pošalje Institutu „Torlak“ znaće se i da li je reč o H1 ili H3 gripu saznajemo od epidemiologa dr Tatjane Pecarski, načelnice Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Zavoda za javno zdravlje.

-Grip je izolovan kod muškarca starog 73 godine iz Kikinde. On je hospitalizovan na Infektivnom odeljenju Opšte bolnice – navela je naša sagovornica.

Nadzor u domovima zdravlja traje od septembra i do sada je na grip testirano 108 osoba.

-Raste broj sugrađana kod kojih registrujemo oboljenja sličnih gripu i akutnih respiratornih infekcija – dodala je dr Tatjana Pecarski.

Ambulante imaju na raspolaganju trovalentnu vakcinu „torlak flu“ za odrasle, koju je proizveo Institut „Torlak“ i četvorovalentna „vaksigrip tetra“ proizvođača „Sanofi Paster“ za decu uzrasta od šest meseci do 18 godina.

-Još uvek nije kasno za vakcinaciju i ovim putem pozivam sugrađane da se vakcinišu, a posebno hronične bolesnike, dijabetičare, starije od 65 godina, kao i one koji na svojim radnim mestima dolaze u kontakt sa velikim brojem ljudi poput šalterskih radnika, trgovaca, zaposleni u bankama – kazala je dr Pecarski.

Imunitet se stiče dve do tri nedelje nakon imunizacije, dok postvakcinalni imunitet varira od šest do 12 meseci

A.Đ.

elektricni-1

Električni bicikli i trotineti postali su svakodnevica na ulicama Kikinde. Brzi, pristupačni i ekološki prihvatljivi, mnogima su praktično prevozno sredstvo, ali sve češće i izvor opasnosti – naročito zbog neodgovorne vožnje i nedovoljnog poštovanja pravila.

Prema procenama, u Srbiji električne trotinete koristi između 250.000 i 400.000 ljudi, dok je zvanično registrovan daleko manji broj vozila. Prodavci potvrđuju da je potražnja u stalnom porastu, a da ova prevozna sredstva koriste svi – od tinejdžera do penzionera.

Ipak, podaci Agencije za bezbednost saobraćaja upozoravaju: u prvoj polovini 2025. godine povređeno je 39 osoba u nezgodama sa lakim električnim vozilima, među njima i devetoro dece. Upravo su deca i stariji najugroženije kategorije – deca zbog neiskustva i nedostatka nadzora, a stariji jer brzine često prevazilaze njihove reakcione i motoričke sposobnosti.

Sugrađani sve češće ukazuju na problem vožnje po trotoarima i pešačkim zonama, bez signalizacije i zaštitne opreme, što dovodi u opasnost pešake.

-O električnim biciklovima i trotinetima nemam baš pozitivno mišljenje zato što voze i trotoarom. Kako dete ili starija osoba, bilo ko zapravo, izađe iz kuće, realna je pretnja da neko naleti na njih biciklom. I deca i odrasli jure, i to pogotovo ovom ulicom, Generala Drapšina – kazala je naša sugrađanka, Olga Janić.

-Idu prebrzo, pogotovo kada se vozaju po trgu. Trebalo bi da imaju obaveznu univerzalnu signalizaciju, poput zvonca na biciklu, jer sve češće izleću iza ćoška a ne čuju se uopšte. Takođe, trebalo bi uvesti i malu dozvolu, kao što je nekad postojala za male motore, ona zahteva barem osnovno poznavanje saobraćaja – smatra Dušan Periz, saobraćajni inženjer u penziji.

Stručnjaci smatraju da propisi ne prate brz razvoj tržišta i da su neophodne dodatne mere – od jasnije regulacije, preko obavezne zaštitne opreme, do uvođenja osnovne obuke ili dozvole za upravljanje snažnijim modelima.

Nadležne službe apeluju na roditelje da ne dozvole deci samostalnu vožnju bez nadzora i kacige, kao i na sve vozače da prilagode brzinu uslovima i prostoru u kom se kreću. Istovremeno, ukazuje se i na potrebu ulaganja u infrastrukturu – pre svega u bezbedne biciklističke staze.

Električna vozila mogu biti koristan deo savremenog saobraćaja, ali samo ako se koriste odgovorno. Zakon i infrastruktura jesu važni, ali ključna ostaje lična odgovornost svakog pojedinca.