Најновије

predstava-basaid

U Velikoj sali Doma kulture u Bašaidu, u subotu 21. februara, gostovaće glumci Amaterskog pozorišta „Jovica Jelić” iz Banatskog Karađorđeva s komadom „Tajno oružje”.

– Predstava je nastala po tekstu Miroslava Momčilovića i ova angažovana komedija ispituje stereotipe i duhovito, iz psihološkog ugla, preispituje navike i ubeđenja našeg čoveka. Bašaici generalno vole naše predstave i uvek smo imali punu salu. Nismo u ovom mestu odavno bili gosti, pa se nadamo da će se i ovog puta publika u velikom broju odazvati. Za sat i dvadeset minuta, koliko ova predstava traje, mislim da će se gledaoci i nasmejati i zamisliti- navodi reditelj Milan Martinović.

U glumačkoj podeli su: Zoran Jovanović, Nikola Knežević, Nemanja Svilengaćin, Jelena  Milenković, Marija Knežević i Petar Škundrić.

Predstava počinje u 20 časova, a ulaz će biti besplatan.

kozarci-motel-radovi-(6)

Rekonstrukcija Motela u centru sela je na samom kraju, u šta su se, prilikom posete Novim Kozarcima, uverili i gradonačelnik Mladen Bogdan i Bojan Mikalački, član Gradskog veća. Objekat, izgrađen osamdesetih godina prošlog veka, bio je mesto stecišta meštana, ali i svih koji bi dolazili u ovo mesto. Krajem 20. veka, u popularnoj „Kotarci“, izbio je manji požar, nakon čega je minimalno uređena. Upravo su meštani ti koji su potencirali da sala ponovo bude u funkciji, istakao je ovom prilikom Marko Čavka, potpredsednik Saveta Mesne zajednice.

 

-Lokalna samouprava je uvek tu da nam pomogne da realizujemo investicije važne za našeg mesta. Nedostatak mesta za okupljanje je dugogodišnji problem u Novim Kozarcima i siguran sam da će svi biti više nego zadovoljni onim što je urađeno. Ovo nije ulaganje samo u objekat nego i u kvalitet života. Prošle godine u Novim Kozarcima imali smo značajna ulaganja, koja smo nastavili i u ovoj. Ono što sledi je uređenje parkinga ispred trgovinskih objekata i adaptacija Doma kulture – naveo je Čavka.

Prošle godine na Motelu je  zamenjen je krov koji je prokišnjavao i umesto crepa postavljen je lim, što je bio preduslov za unutrašnje uređenje, podsetio je gradonačelnik Mladen Bogdan:

-U razgovoru sa Kozarčanima istaknut je nedostatak prostora za proslave, okupljanja i druge događaje, tako da smo u gradskom budžetu opredelili sredstva kako bi potpuno uredili unutrašnjost popularne „Kotarke“.  Za radove je izdvojeno 8,8 miliona dinara i ono što predstoji je da se obezbedi novac za kupovinu nameštaja o čemu smo već razgovarali sa predstavnicima Mesne zajednice.

Prvi čovek grada najavio je još jednu investiciju.

-Čim vreme dozvoli počinje i izgradnja dečijeg igrališta u centru sela. Ovaj projekat realizovaćemo u saradnji sa kompanijom NIS. Izvesno je da će do kraja godini biti adaptirana i prostorija nekadašnjeg Udruženja vozača. Ovu salu, prvenstveno, će koristiti udruženja žena jer je neophodno da imaju svoj prostor u kojem će se okupljati – dodao je gradonačelnik Bogdan

A.Đ.

dobrovoljni-davaoci
Crveni krst Kikinda u saradnji sa Institutom za transfuziju krvi Vojvodine sutra, 17. februara, od 8.30 do 13 sati organizuje akciju dobrovoljnog davalaštva krvi.
Ovo je četvrta akcija darivanja dragocene tečnosti od početka godine, a naredna je najavljena za 1. mart.
pravoslavlje-2

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas, 17. februara, molitveno se sećaju prepodobnih svetitelja Isidora Pelusiota i Nikolaja Studita, duhovnih podvižnika čiji su život i delo ostavili dubok trag u istoriji hrišćanstva.

Sveti Isidor Pelusiot – učitelj vrlinskog života i zaštitnik pisane reči

Sveti Isidor Pelusiot bio je jedan od najobrazovanijih ljudi svoga vremena. Rođen u bogatoj aleksandrijskoj porodici u Egiptu, napustio je svetovni život i posvetio se molitvi, podvižništvu i duhovnom poučavanju.

Poznat je po obimnoj prepisci – istorijski izvori navode da je napisao više hiljada pisama, u kojima je savetovao, tešio, ukorevao i duhovno poučavao savremenike. Njegove poruke naglašavale su da je važnije živeti vrlinski nego samo govoriti o vrlinama.

Zbog svog duhovnog i književnog nasleđa, smatra se zaštitnikom pisaca i svih koji se bave pisanom rečju, a njegove pouke i danas predstavljaju putokaz za duhovni razvoj i moralni život.

Sveti Nikolaj Studit – iguman, podvižnik i čudotvorac

Sveti Nikolaj Studit rođen je 793. godine na Kritu. Već u detinjstvu izučavao je Sveto pismo, a kasnije je stupio u čuveni Studitski manastir u Carigradu, gde je primio monaški čin i sveštenstvo.

Crkveno predanje beleži da je svojim molitvama isceljivao bolesne i pomagao siromašnima, ostavljajući primer milosrđa i duhovne predanosti. Upokojio se u 75. godini života, ostavivši za sobom svedočanstvo pobožnosti, mudrosti i nesebične službe Bogu i bližnjima.

Duhovna poruka praznika

Spomen ova dva svetitelja podseća vernike na značaj molitve, obrazovanja, duhovne mudrosti i dela milosrđa. Njihovi životi svedoče da vera nije samo reč, već život ispunjen ljubavlju, vrlinom i služenjem drugima.

U pravoslavnoj tradiciji, ovakvi praznici pozivaju na duhovno preispitivanje i podsećaju da su istinske vrednosti neprolazne – baš kao i nasleđe svetitelja koji su svojim podvigom osvetlili put generacijama vernih.

 

kosarka

Velika Kikinda zabeležila je 11. pobedu u sezoni četvrtog ranga takmičenja, drugog vojvođanskog, u Bačkoj Palanci savladala je 77:112 (20:21,23:28,19:38,15:25) Marinu i, uz jedan poraz, čvrsto drži čelnu poziciju grupe „A”, dok u „B” grupi sedmoplasirana, treća odozdo, Sloboda (Novi Kozarci), sada ima skoro 4-9, pošto je poražena u Zrenjaninu od Zadrugara iz Lazareva, rezultatom 99:85 (22:25, 29:26, 28:21, 20:13). „Radivoj Korać”, iz Rumenke, biće u „Jezeru” sledeći protivnik košarakašima Velike Kikinda, a Sloboda će čekati Čelarevo.
D. P. 

16.2.-in-memoriam-ilic

Posle kratke i teške bolesti, 5. februara, preminuo je Dušan Ilić, proslavljeni kikindski kuglaš. Rođen je 4. marta 1959. i jedan od naših najboljih kuglaša, a 16 godina nastupao je za reprezentaciju tadašnjih SR Jugoslavije odnosno Srbije i Crne Gore. U periodu od 1992. do 2004. godine, pet puta bio je učesnik svetskih prvenstava,
kao najbolji igrač, a nekoliko godina bivao je i kao kapiten seniorske reprezentacije. Godine 1996, na Svetskom prvenstvu u Pragu, Ilić je ušao u istoriju ovog našeg, najtrofejnijeg – neolimpijskog, sporta,
osvojio je dve zlatne medalje za tadašnju državu, u pojedinačnoj konkurenciji i u paru sa Zdenkom Pavlicem. Te godine proglašen je i za najboljeg sportistu Vojvodine. U 2000. godini na svetskom prvenstvu u Poznanju odnosno 2004. u Brašovu, naša reprezentacija, predvođena Ilićem, osvajila je bronzanu medalju.
Ilić je kuglašku karijeru započeo 1978 godine kikindskom Radničkom, na tada novoj, četvorostaznoj kuglani „Radničkog doma”. Godine 1986. prešao je novosonovani KK Naftagas Kikinda, a potom u KK „Toza Marković”. S porodicom je 1997. odselio u Novi Sad i tamo igrao za KK ,,13. maj”, a karijeru nastavio u Apatinu, Kljaićevu, Segedinu (Mađarska) i Epelhajmu (Nemačka), a na kraju kuglao je i za novosadsku Vojvodinu. Osvojio je nekoliko titula prvaka države s klubovima za koje je nastupao i veliki broj pojedinačnih i parovnih trofeja, a isto tako i internacionalnih pehara na svetskim i evropskim kupovima.
Tekst i FOTO: KK Radnički, Kikinda 

dzudo

Džudo klub Okami, iz Novog Sada, bio je u Futogu organizator turnira na kojem su se nadmetale male džudoke u tri najmlađe uzrasne kategorije, nastupilo je 58. klubova, a kikindski Partizan bio je u ukupnom pretku 45.
Nastupili su Kikinđani s devetoricom boraca, a jedan od njih Stevan Čakarmiš, u konkurenciji još petorice mlađih pionira, u kategoriji do 66kg, podelivši treće mesto, stigao je do bronze.
Partizani sa severa Banata imali su još i dve podele petih mesta. Tu su se pozicionirali stariji poletarac Filip Vukašinović u kategoriji do 34kg, u kojoj je bila jača konkurencija, odnosno stariji pionir Siniša Popeskov u kategoriji do 55kg, koja je brojala šestoricu džudoka.
D. P. 

basaid-atarski-putevi

Privrednim društvima u Kikindi, Čoki i Novom Kneževcu od januara do kraja novembra 2025. izvoz je bio 180,4, a uvoz 120,6 miliona evra, podaci su Regionalne privredne komore u Kikindi. Spoljnotrgovinsko poslovanje bilo je u plusu za 142 miliona evra.

-Kikinda je i dalje nosilac. Spoljnotrgovinsko poslovanje u našem gradu bilo je 236 miliona evra. Izvoz je bio 172,2 miliona evra, a uvoz 112, 9 miliona evra. Naš grad je u suficitu, odnosno plusu 53,9 miliona evra i pored toga što je izvoz blago opao – istakao je Tibor Horvat, direktor Regionalne privredne komore.

Firma „Banini Jafa“ je dobro poslovala, u prošloj godini povećala je broj radnika za desetak odsto, a u planu im je da to urade i u ovoj godini. I dalje su dominanti izvoznici oni koji se bave metalskom industrijom poput „Mekafora“, „Le Beliera“, „Livnice“, „Zopasa“.

-Najznačajnije tržište privrednicima u Kikindi, Čoki i Novom Kneževcu je Evropska unija. Od  prvih deset  država, sedam je iz Evropske unije, a preostale tri su Bosna i Hercegovina, Turska i Kina gde je izvoz porastao za 75,4 procenta. Najviše izvozimo u Mađarsku gde je za 11 meseci izvezeno dobara u iznosu od 51,7 miliona evra što je 30 odsto ukupnog izvoza. Najviše se izvoze delovi za automobilsku industriju – precizira naš sagovornik.

I kada je reč o uvozu privredna društva okrenuta su ka Evropskoj uniji, Velikoj Britaniji, Kini.

U Kikindi, Čoki i Novom Kneževcu radi i posluje 1.267 privrednih društava, a 2024. bilo ih je osam više. U Kikindi je najviše – 450.

-Nekoliko godina unazad raste broj preduzetnika i svake godine imamo ih pet odsto više u odnosu na prethodnu. U Kikindi je trenutno 1.703 preduzetničke radnje, a zajedno sa Čokom i Novim Kneževcem ima ih 3.764. Najvećim delom one su orijentisane na usluge – zaključio je Horvat.

Najuspešnije su poslovale firme koje se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, posebno one koje su fokusirane na obnovljive izvore energije, solarne panele i biogas, kao i one koje su uložile sredstva na sistema za navodnjavanje i odvodnjavanje.

U čitavom okrugu 31. decembra 2025. bilo 4.768, od kojih je u Kikindi 1.858 što je slično u odnosu  na 2024. Najviše je nekvalifikovane radne snage. Čak 45 odsto ljudi bez posla u našem gradu je bez ili samo sa osnovnom školom. U okrugu ih je 63 procenta.

-Zaposlenost je u blagom opadanju. U Severnobanatskom okrugu prošlu godinu završili smo sa 37.144 zaposlena, od kojih je najveći broj u Kikindi 17.394. Zaposlenih u privrednim društvima ima najviše – saznajemo od Tibora Horvata.

Zarade u Severnobanatskom okrugu za 11 meseci 2025, veće su u odnosu na isti period prošle godine, podaci su Regionalne privredne komore. U okrugu je za pomenuti period ona iznosila u 93.471, a  u Kikindi su plate bile 90.555. U Senti su primanja bila 92.259, dok je u Čoki sa 85.620 dinara i dalje najniža zarada.

-U Severnobanatskom okrugu zarada je od januara do kraja novembra prošle, u odnosu na isti period pretprošle godine,veća za 11,5, a u Kikindi za 11, 6 procenata. Prosečna zarada u Kikindi veća je 3.200 dinara u odnosu na Sombor, ali je za isti iznos manja u odnosu na Suboticu i Sremsku Mitrovicu  – napominje Horvat.

A.Đ.

struja-brojilo

“Elektroprivreda Srbije” (EPS) omogućila je redovnim platišama i u februaru dodatno vreme za ostvarivanje popusta od sedam odsto za sve januarske račune plaćene do 24. februara.

“Domaćinstva koja koriste isključivo elektronski račun za električnu energiju mogu ostvariti popust od sedam odsto ako januarski račun plate do 24. februara”, navodi se u saopštenju EPS-a i dodaje da isto važi i za potrošače koji sami očitavaju brojila.

Naglašavaju da i ti građani umesto do 20. februara, račun mogu da plate do 24. februara i time ostvaruju popust od šest odsto.

 “Pozivamo kupce da iskoriste pogodnosti zamene papirnog računa elektronskim. Građani to mogu da urade na jednostavan i brz način na tri načina, jednim klikom na portalu ili aplikaciji ‘EPS Uvid u račun’, na šalterima u poslovnicama EPS ili popunjavanjem zahteva koji se nalazi na sajtu EPS-a”, navodi se u saopštenju.

error: Content is protected !!