September 3, 2026

Најновије

Područna liga„Zrenjanin”. Polet posustaje, novi neuspeh Delije

Nakovački Polet u derbiju za drugo mesto u Područnoj ligi „Zrenjanin”, u Melencima je ubedljivo poražen 4:1 od Rusande dok je mokrinski Delija izgubio 2:0 u Srpskoj Crnji od Budućnosti.

Melenčani su već na odmoru vodili 4:0, a nakon četvrt sata igre jedini pogodak za Polet postigao je Kristian Draganov iz kaznenog udarca.

Polet: Gajinov, Nadlački (Mićin), Zorić, Šćepanović (Radlović), Draganov (Cvijan), Bucalo (Uzelac), Marković, Kenjalo, Krasin, Vukobrat, Nešić (Inđić).

Vodeći Srpskocrnjani rano su poveli protiv Mokrinčana bez rezervnih igrača, a bliže kraju utakmice i overili trijumf kojih ih, devet kola pre kraja nadmetanja, čvrsto održava na liderskoj poziciji.

Delija: Kovač, Tot, Vukobrat, De. Miladinov, D. Simić, Perišić, Fišakov, Nedeljkov, Tolmač, Monoštori, Čeleketić.

Polet je pao na četvrto mesto, ima 10 bodova manje od lidera iz Srpske Crnje, a tri od drugoplasirane Rusande. Delija pak treći je odozdo sa 16 bodova.

Mokrinčani će u narednom 22. kolu čekati Melenčane, a u Nakovo dolazi ASK iz Aradca.

Druga liga Vojvodine. Mokrinčani pred ciljem

Rukometaši mokrinske Crvene zvezde u 21. kolu Druge lige Vojvodine zabeležili su 20. pobedu u sezoni i bod ih deli od overe prvoga mesta i plasmana u naš treći stepen nadmetanja. Mokrinčani su danas u Pančevu 30:27 pobedili RA Dinamo, a u narednom kolu dočekaće ŽSK iz Žablja koji je drugi na lestvici sa 10 bodova zaostatka.

Crvena zvezda: Krstić, Almaši 2, Gavrilov, Ivetić, Dukatarov 8(6), Markuš 2, Domazet, Vekić 3, Golić 5, Trnić 4, Kovač 4, Blažić, Ladičorbić 2, Maluckov.

Igrale su u istom rangu i devojke ŽRK Mokrina, pretposlednje na tabeli, koje su poražene 37:35 u 15. kolu na svom terenu od Vrbasa, a sledeći protivnik biće im Naftagas u Elemiru.

ŽRK Mokrin: Brkin 15(5), Stojšić 1, Vukobrat 3, Kecić, Popadić 3, Knežev 4, Reljin, Bajkin 6, Ladičorbić 3. 

Muška ARKUS liga. Ogroman ulog, mala dobit za tanku nadu u spas

Unapred se znalo, poraženi iz večerašnjeg duela u „Jezeru”, Kikinda – Šamot (Aranđelovac), mogu smatrati tri kola pre kraja da su ispali, a i eventualni remi obe ekipe ostavio bi, gotovo je sigurno, zacementirane ispod crte spasa. Sa tim saznanjem rivali za opstanak ušli su u duel, koji je na kraju, pred stotinak gledalaca, pripao Kikinđanima – 39:34.

Prvi deo već doneo je mnogo golova uz minimalne razlike za rivale, 18:17 bilo je za Kikinđane. I u nastavku preslikano, sve do polovine toga dela igre. Tada se pucački raspoloženija Kikinda rezultatski odlepila, doduše zahvaljujući istovremeno i svom golmanu Gaćinoviću koji je na suprotnoj strani terena baš u tom periodu bio odličan. Videlo se već tada da našima drugi vezani uspeh neće izmaći. Kako bilo, ulog i napor Kikinđana bio je  ogroman, a dobit mala tek tolika da produži tanku nadu u spas.

– Teška utakmica, posle dva meseca uspeli smo da pobedimo kod kuće. Znamo kakva je situacija na tabeli i ovo je bitna pobeda za nas. Bilo smo borbeni i požrtvovani, nadamo se opstanku – rekao je naš Marko Trninić, proglašen za igrača utakmice.

Vladimir Mitreski, prvi trener Kikinđana redovno u ovakvim situacijama kada glavni šef struke, najčešće „sa strane”, dobije od „Grindeksovaca” kartu u jednom pravcu, dodao je:

– Nervozno smo ušli u meč, ali smo pametno igrali u napadu, a kada su se naši golmani razbranili sve je došlo na mesto. Trninić je igrač utakmice, ali bilo ih je još nekoliko koji su zaslužili taj epitet. Prezadovoljan sam, borićemo se do kraja.

Narednog vikenda neće biti rukometa, predstojeće 24. kolo na rasporedu je za devet odnosno 10 dana, a Kikinđani će 19. aprila igrati u Beogradu protiv Partizana. Tri kola pre kraja, Kikinda je prva ispod crte opstanka, ali sada sa 13 bodova, dva manje od Proletera i tri od Jugovića.

MRK Kikinda: Balaban, Kukić, Stojanović 7, Bosančić, Lisica 4(2), Trninić 1, Đukić, Miškov (odbrana, 2 sedmerca), Šijan 8, Vrgović 8, Panić 2, Rakić 2, Komarek 4(2), Ilijin 3, Gaćinović (7 odbrana, dva sedmerca).

Dan Roma 11

Povodom Svetskog dana Roma, 8. aprila, danas je održan program u Narodnom pozorištu. Pripremila su ga dva udruženja iz Kikinde – Romski oblak mašte i KI ROT.

Svečanosti su prisustvovali gradski, okružni, i pokrajinski funkcioneri.

– Grad Kikinda čini ogromne napore da se poboljša položaj romske nacionalne zajednice. Lokalnim akcionim planom obuhvaćene su mere i aktivnosti u oblastima obrazovanja, poboljšanja stanovanja, kulture. Kikinda je grad u kojem najviše dece uči romski jezik sa elementima nacionalne kulture, što nam je veoma važno radi očuvanja nacionalnog identiteta – rekla je poslanica u Skupštini AP Vojvodine, Jelena Jovanović.

Kulturne manifestacije radi promocije kulturnog identiteta Roma bile su lokalno ograničene na same romske zajednice. Ustanove kulture nisu prepoznavale značaj aktivnosti za romsku nacionalnu manjinu, što u Kikindi nikada nije bio slučaj, istakla je direktorica pokrajinske Kancelarije za inkluziju Roma, Ljiljana Mihajlović.

– Kikinda aktivno sprovodi programe predstavljanja kulture i tradicije romske nacionalne manjine, što je nama veoma važno jer smatramo da, na taj način, upoznajemo jedni druge, razbijamo predrasude jedni prema drugima i stvaramo tolerantnije društvo u kojem su svi građani ravnopravni.

Programu su prisustvovali i načelnik Severnobanatskog upravnog okruga, Miroslav Dučić, i članice Gradskog veća, Valentina Mickovski i Melita Gombar.

– Program nosi posebnu poruku, a to je podizanje svesti među našim sugrađanima o problemima sa kojima se nose pripradnici romske nacionalnosti. U Gradu se trudimo da sarađujemo sa njima, da im pomognemo u suzbijanju siromaštva, obrazovanju i suzbijanju diskriminacije – rekla je Valentina Mickovski.

Nažalost, Romi su još uvek na marginama društva, ali napori u oblasti inkluzije daju rezultate, kaže Željko Radu, koordinator za romska pitanja u Gradskoj upravi i predsednik Udruženja građana „Romski oblak mašte“.

– Ostvarili smo napredak u socijalnom stanovanju i u ekonomskom osnaživanju Roma. Borimo se za to da se mladi Romi obrazuju jer je to jedini put za izlazak iz začaranog kruga siromaštva i jer jedino obrazovani Romi mogu da nas predstavljaju u pravom svetlu. Na taj način ćemo i ostvariti integraciju o kojoj  stalno govorimo – kaže Radu. – Već je vidljiv veliki pomak. Upravo veliki broj dece koja uče romski jezik i tradiciju dovešće do boljeg obrazovanja, do toga da što više Roma ima zanat, srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje.

U šarolikom programu učestvovali su recitatori i folklor „Romskog oblaka mašte“ kao i „KI ROT-a“, pevač „Zvezda granda“ Boris Petrović, Ženska pevačka grupa „Melizmi“ i najmlađi bubnjar, Lukijan.

– Imam osam godina i idem u drugi razred. Moja škola se zove „Feješ Klara“. Sviram bubnjeve od šeste godine, deda me je to naučio, on je moj idol – kaže Lukijan.

Svetski dan Roma ustanovljen je 1990. godine u Serocku u Poljskoj, u znak sećanja na Prvi međunarodni kongres Roma koji je održan u Londonu od 4. do 8. aprila 1971. godine.

Na prvom internacionalnom okupljanju predstavnika romske zajednice iz četrnaest zemalja sveta, koji su inicirali jugoslovenski Romi, usvojen je međunarodni naziv Rom, što na romskom znači čovek, a za himnu je izabrana pesma „Đelem, đelem”, koja govori o stradanju Roma tokom Drugog svetskog rata.

Obeležavanje Dana Roma ima za cilj da ukaže na činjenicu da se Romi u čitavom svetu nalaze u znatno nepovoljnijem položaju u odnosu na većinsko stanovništvo, u gotovo svim oblastima društvenog života, kao i na njihovu diskriminaciju.

deca jaja

Uskršnju misu u Rimokatoličkoj crkvi „Svetog Franje Asiškog” u Kikindi služio je župnik Laslo Beviz. Prisustvovali su joj i gradski čelnici -Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada, Melita Gombar, članica Gradskog veća kao i Ramona Tot, članica Izvršnog odbora Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, koji su čestitali Uskrs svim sugrađanima koji danas proslavljaju najveći hrišćanski praznik.

 

Lokalna samouprava organizovala je podelu uskršnjih jaja koja su farbale sugrađanke iz Udruženja žena Kikinda, a sugrađanima ih, uz najlepše želje, posle mise, delili najmlađi glumci Dečijeg pozorišta „Lane” i zaposleni iz kikindskog Kulturnog centra.

Čestitke uz podelu farbanih jaja, sugrađanima su uputili i aktivisti Gradskog odbora Srpske napredne stranke na svojim štandovima.

Najveći hrišćanski praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću danas proslavljaju katolici, protestanti, anglikanci, neke pravoslavne crkve i brojne manje crkve.

Uskršnje slavlje je za vernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja se, prema običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove. Jaje je simbol obnavljanja prirode i života. Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Uskrsa i zove „čuvarkuća”. Deca najviše vole ovaj praznik zbog šarenih jaja koja im donose veliku radost kao i svim ukućanima.

U nekim krajevima se čuvaju običaji da ponedeljkom, na drugi dan Uskrsa, momci polivaju devojke, kako bi bile zdrave i lepe, a one ih daruju farbanim jajima i drugim poklonima.

voz

O značaju rekonstrukcije dve regionalne pruge važne za građane Srbije i Rumunije, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić razgovarao je sa ambasadorkom Rumunije u Srbiji Silvijom Davidoju. Reč je o prugama Pančevo-Vršac-rumunska granica i Pančevo-Zrenjanin-Kikinda-rumunska granica.

Ministar je istakao važnost ponovnog uspostavljanja voza između Srbije i Rumunije, koji je ukinut zbog neslaganja oko dugova. Predložio je osnivanje Radne grupe nadležnih ministarstava dve zemlje, koja bi započela i pratila realizaciju zajedničkih projekata, a za koje bi finansijska pomoć mogla da se zatraži i od Evropske unije.

– Želimo da rešimo taj problem i da ponovo uspostavimo voz između Srbije i Rumunije – naglasio je Vesić.

Istakao je i da će se graditi autoput Beograd-Zrenjanin-Novi Sad i brza saobraćajnica od Bačkog Brega, na granici sa Mađarskom, do Nakova na rumunskoj granici, što će biti najbrži put od Rumunije ka zapadnoj Evropi.

-Banat je bio zapostavljen u dosadašnjem razvoju zemlje, ali će se to promeniti, značajno ćemo ulagati u infrastrukturu u tom delu zemlje, a to će značiti i građanima Rumunije, i boljoj vezi dve zemlje- naglasio je ministar.

 

Uskrs 2

Katolici, protestanti, anglikanci, neke pravoslavne i brojne manje crkve, proslavljaju danas Vaskrsenje Isusa Hrista, praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću.

Uskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih.

Za katoličke zajednice središte je čitave liturgijske godine. Kako se slavi u proleće, i samo novo godišnje doba simbol je ponovnog stvaranja, a svrha mu je da ljudima donese hrabrost i nadu za još jednu godinu.

Povodom ovog praznika neguju se brojni običaji, od uskršnjih vatri, procesija s pokorničkim karakterom na veliki petak, do bojenja i ukrašavanja jaja i darivanja jajima uz uskršnja veselja i igre.

Rimokatolička crkva je najveća hrišćanska crkvena zajednica na svetu, a takođe i jedna od najstarijih crkvenih institucija. Otuda i raznolikost običaja, mada su oni u suštini slični i kod pravoslavnih i kod katolika.

Bogastvo običaja i njihova isprepletanost među različitim kulturama daju celom obredu još jedno, posebno obeležje. Na Uskrs je običaj u mnogim krajevima da se hrana, koja će se jesti na praznik, nosi na blagoslov, što lepše i bogatije ukrasi sto, i pripremi što više raznovrsnih jela.

Cveti (ulazak Hrista u Jerusalim)

Cveti su pokretni hrišćanski praznik kojim se obeležava Hristov ulazak u Jerusalim. Slavi se u nedelju, dan posle Lazareve subote, i sedmicu pre Uskrsa.

Praznik je ustanovljen u Jerusalimu krajem IV veka, kao uspomena na poslednji, carski i svečani ulazak Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim i na njegovu poslednju nedelju života.

Prema hrišćanskom predanju, Hristos je, praćen svojim učenicima, krenuo iz Vitanije u Jerusalim. Glas o dolasku Spasitelja i vaskrsenju Lazara Četvorodnevnog brzo se širio, pa su mu se na putu mnogi pridružili.

Na ulazu u Svetu zemlju, narod je Isusa dočekao prostirući haljine na put kojim će proći i mašući granama palme, što je predstavljalo iskaz dubokog poštovanja i visoke počasti.

Isus je u Jerusalim ušao na magarcu. Simbolika magarca je mir, za razliku od konja, koji simboliše rat. Stoga ulazak Hristov u Jerusalim predstavlja dolazak princa mira, ne dolazak kralja, ratnog zavojevača.

Među pravoslavcima Cveti važe za jedan od najradosnijih praznika. U narodu je vezan i za buđenje prirode i njeno cvetanje. Uoči Cveti devojke i deca odlaze u polja i beru cveće koje se ne unosi u kuću, već se ostavlja u posude sa vodom u dvorištu da prenoći. Običaj je da se tog dana mladi međusobno daruju cvećem.

vrbica

Lazareva subota u narodu poznata kao Vrbica  posvećena je najmlađima i označava se kao dečiji praznik.

Vrbica je praznik dečije radosti, jer je Hristos, polazeći u Jerusalim rekao: „Pustite decu k meni, jer takvih je Carstvo nebesko”. U tom činu je i simbolika vrbe, po kojoj i praznik nosi ime. Ona simbolizuje palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim.

Običaj u našem narodu jeste da se deca dovedu u crkvu. Roditelji ih lepo obuku, kupuju im zvončiće vezane za trobijku i stavljaju ih oko vrata. Deca trče po portu i raduju se, a mlade vrbine grančice nose, potom, kućama i stavljaju se pored ikone i kandila
Zvončići koje deca nose su simbol pobede nad smrti jer je na taj dan Isus oživeo Lazara.

Pored vrbe i zvončića, običaji nalažu i da se danas nabere cveće, a potom ostavi da prenoći u vodi. Sutradan, na Cveti, svi ukućani treba da se umiju tom vodom kako bi bili zdravi.

Tradicija u Kikindi je da Vrbicu prati i vašar, koji ni ovoga nije izostao, na radost dece.

kamion

Muškarac  D. V. star 39 godina, rodom iz Iđoša, koji je radio kao vozač kamiona za jednu firmu, izvršio je samoubistvo vešanjem u Mađarskoj.

Ništa nije ukazivalo da muškarac ima nekih problema, a najmanje da će podići ruku na sebe. Strašna vest šokirala je sve koji su ga poznavali, kaže izvor upućen u ovaj slučaj, prenosi Informer.

– Radio je kao vozač kamiona, prevoznik za jednu firmu i često je bio na putu. Kao grom iz vedra neba pogodila nas je vest da je sebi oduzeo život. Koliko znamo, nije imao problema, bar ništa nije ukazivalo na to, tužna vest nas je rastužila i zatečeni smo saznanjem da je to uradio- kaže izvor.

Muškarac koji je počinio samoubistvo putovao je u Mađarsku. Parkirao je kamion kod jednog uzvišenja, popeo se na taj breg i u blizini pronašao banderu na koju se obesio.

D. V. je rodom iz Iđoša, ali je već duže vreme živeo u Bašaidu. Iza sebe je ostavio suprugu i dvoje dece.