Најновије

IMG_4857

Kada je nakon završene osnovne škole i gimnazije u rodnom Bosanskom Grahovu upisivao studije u Beogradu, dileme nije bilo. Odlikaš naklonjen prirodnim naukama, školovanje je nastavio na Medicinskom fakultetu gde je, prvi susret sa hirurgijom odredio njegov dalji profesionalni put.

– Još kao student, hteo sam da budem hirurg. Kada su nas prvi put uveli u operacionu salu, bilo je to na Prvoj hirurškoj klinici u Beogradu, to me je fasciniralo. Istog momenta, virus hirurgije ušao je u mene-  priča za Kikindski portal dr Gojko Ljuboja, poznati kikindski hirurg.

Posle završenog Medicinskog fakulteta, usledilo je služenje vojnog roka. I ponovo jedan sudbonosan susret koji ga dovodi baš u Kikindu.

-Nikad nisam ni pomislio da dođem u Kikindu, premda imam rođake ovde. Ali, kada sam bio u vojsci, sa mnom u Sremskoj Mitrovici je bio jedan stomatolog. Tri meseca je bio na otkomandi u Kikindi, pa se vratio. Toliko fantastičnih stvari mi je ispričao o Kikindi. Bila je to 1983. godina, izgrađena je nova bolnica, trg, „Narvik“… Bio je oduševljen Kikindom. Meni je bilo najvažnije da budem relativno blizu Beograda, ali da ne čekam u Beogradu posao, već da što pre počnem da radim, to sam želeo. Tako sam i rekao ocu. I zaista, ukazala se prilika ovde. Prvo sam radio u službi Hitne pomoći, a posle, od 1988. godine u bolnici- evocira sećanja dr Ljuboja.

Kada je došao u kikindsku bolnicu, mlad i ambiciozan lekar, veliki zaljubljenik u svoj poziv, želeo je da ide u korak sa vremenom, da se usavršava i primenjuje savremene metode i dostignuća. Sve operacije koje se danas rade na hirurgiji, na izvestan način u ovu ustanovu doneo je upravo dr Ljuboja.

– Imao sam sjajne učitelje kad sam došao u kikindsku bolnicu, prema kojima gajim veliko poštovanje. Ipak, bila je to hirurgija na izmaku. Kad sam video da tapkam u mestu, da ne napredujem, krenuo sam po našim najvećim ustanovama kao što je Prva hirurška klinika, sa najeminentnijim hirurzima. Onda sam počeo da napredujem, da uvodim operacije koje se nisu do tada radile. Bilo je mnogo doktora od kojih sam učio. Dr Zoran Krivokapić, vodeći kolorektalni hirurg je dolazio ovde i radio, mnogo sam naučio od njega. Niz imena je bilo. Ko god je dolazio, ulazio sam u salu i gledao kako rade. Uvek sam govorio i mlađim kolegama, treba uvek gledati druge, naći ćete sitnicu koju ćete ugraditi u svoj rad- napominje poznati hirurg.

Imati tuđ život u svojim rukama-ima li šta odgovornije od toga? Koliko se čovek vremenom na to navikne, pa i ogugla?

-Nikada nisam oguglao. Komplikacije sam teško podnosio, to svi znaju u bolnici. U početku sam mislio da je to zbog toga što nemam dovoljno iskustva, smatrao sam da će to postati rutina i lakše, međutim, nije. Desilo se da se ništa nije promenilo, čak se odnos i pogoršao –iskren je dr Ljuboja.

Za značajan doprinos u oblasti zdravstva, krajem prošle godine nagrađen je gradskim priznanjem „Dr Ranko Petrović“. Iskreno i skromno priznaje da ga nije očekivao. Najvišu opštinsku nagradu dobio je i pre petnaestak godina.

Šta je najvažnije za dobrog hirurga, pitamo ga.

-Da je manuelno sposoban, a drugi uslov, možda i važniji je da budete posvećeni hirurgiji. Jer hirurgija traži 100 posto posvećenosti. To je velika žrtva, ako ste spremni na to, možete se njom baviti. Ako mislite da radite od 7 do 3 i da idete kući i zaboravite šta se dešava, onda bolje se nemojte baviti hirurgijom. Vi ležete sa hirurgijom i budite se sa njom- nedvosmislen je naš sagovornik.

Deset hiljada operacija

Tokom radnog veka u kikindskoj bolnici, dr Gojko Ljuboja obavio je oko deset hiljada operativnih zahvata- od opšte i kompletne abdominalne hirurgije osim jetre, pa do zahtevne Viplove operacije.

-Kad vratim film unazad, analiziram, prosto se nekad čudim kako sam sve to izdržao. Dugo vremena sam ovde u bolnici, bio najstariji i najkompetentniji za neke operacije, pa sam morao da budem angažovan kod mnogih operacija. Kad god je problem, tu sam, bilo to tri popodne ili tri noću. Veliki je to napor, ogromna energija. Mnogo puta sam došao na poziv, a mnogo puta i sam. Svakog vikenda kad nisam radio, dolazio sam u bolnicu da obiđem moje pacijent- kaže dr Ljuboja u razgovoru za Kikindski portal.

Odušak u sportu

Odušak od stresne svakodnevice i zahtevne profesije, dr Ljuboja pronalazio je u sportu.

-Jedini hobi mi je sport. Nekada sam rado igrao fudbal, a već dvadesetak godina igram tenis- kaže ugledni hirurg.

„Vojvodina kup” u streljaštvu. Petrov dodao i pojedinačni pištoljaški naslov

Drugoga dana streljačkog „Vojvodina kupa” u Novom Sadu, član SD Kikinda Duško Petrov zlatu iz konkurencije pištoljaških miks dublova, osvojenu prvoga dana nadmetanja zajedno s članicom Novog Sada Brankicom Zarić, dodao je i pojedinačni naslov pucajući iz vazdušnog pištolja. Za prvo mesto borio se u finalu s pobednikom u juniorskoj konkurenciji Markom Ninkovićem (Pančevo 1813) savladavši ga 16:4.

Pao i Singidunum. Kuglašice Kike u borbi za drugo mesto u Superligi

Kuglašice kikindske Kike 0230, trijumfom od 6:2 (3.167:3.290) u Beogradu nad šestoplasiranim Singidunumom, ostvarile su 11. pobedu u sezoni Superlige. Uz tri poraza, zauzimaju i dalje treće mesto na tabeli, ali su od ovoga kola i bodovno poravnate s drugoplasiranim zrenjaninskim Kristalom koji je poražen ovoga vikenda u Novom Sadu od Radničkog. Kapitenka Nada Komanov veli:

– Sjajna igra u Beogradu, borile smo se do poslednjeg hica i zasluženo stigle do trijmfa koji nam otvara mogućnost da se na kraju radujemo osvajanju druge pozicije u državi. 

U narednom kolu, koje je na rasporedu za dve sedmice, Kikinđanke će gostovati novosadskoj Alimenti, vodećoj na lestvici i to s maksimalnim učinkom od 14 pobeda.

Kika 0230: Kresoja 545, Francuski 561, Santo 520, Komanov 552, Draganov 556, Šibul 556. 

kikinda-panorama-1929_slika_O_88082149

Prva beleženja naziva ulica u Kikindi nalazimo u mapama grada iz druge polovine 19. veka. Ubeleženi su nazivi tri ulice -Nagy utcza (Veliki sokak), Mokrini utcza (Mokrinska ulica) i Vasa utcza (Vašarska). Imenovanje većine ulica usledilo je 1898. godine, nakon što je Kikinda dobila status grada sa uređenim senatom.

Menjanje naziva ulica zavisilo je od istorijskih okolnosti, ideoloških prilika, političkih promena. Pojedini nazivi su opstajali prkoseći turbulentnim događajima, dok su drugi bespovratno odlazili u prošlost, neretko i bez opravdanih razloga.

Svima nam je prva asocijacija na pomen Knez Mihailove ulice Beograd i popularno šetalište nezaobilazno na turističkoj mapi glavnog grada. Manje je poznato da je i Kikinda imala ulicu nazvanu po knezu Mihajlu Obrenoviću. To je današnja ulica Miloša Velikog, koja se prvobitno, sve do 1918. godine zvala Vašarska. Od 1919. do 1941. nosila je ime Kneza Mihaila, da bi posle Drugog svetskog rata bila preimenovana. Prvo je ponela ime 6. oktobra, a potom je nazvana u čast narodnog heroja i jednog od tvoraca ideje radničkog samoupravljanja- Borisa Kidriča. Devedesetih godina prošlog veka, kada mnogi nazivi, ideološki nepodobni, odlaze u prošlost, Kidriča „smenjuje” Miloš Veliki.

Naš grad je imao i ulicu Bana Jelačića. Njen prvi naziv bio je Rodina. Ime generala, grofa i hrvatskog bana, jedne od najistaknutijih ličnosti hrvatske istorije, ova ulica ponela je 1919. godine, da bi u socijalističkoj Jugoslaviji prvo bila nazvana po Aleksandru Rankoviću, a potom po jednom od viđenijih skojevaca i revolucionaru Nikoli Francuskom. To ime nosi i danas.

Nazive je menjala i najlepša ulica- Generala Drapšina. Do Prvog svetskog rata zvala se Staropoštanska i Srpska. Između dva rata nosila je ime američkog predsednika, dobitnika Nobelove nagrade za mir- Vilsonova, da bi posle Drugog svetskog rata ponela ime narodnog heroja i učesnika španskog građanskog rata rodom iz Turije, generala Petra Drapšina.

 

Nastaviće se

jezero vetar 4

Nije Jadran, nije bura. Severac je i Števančeva bara. Jedna od omiljenih destinacija za odmor i šetnju Kikinđana, opustela je. U vreme fotografisanja, nismo zatekli ni jednog prolaznika niti rekreativca. Samo par labudova. Ne čudi jer jer je ova subota u Kikindi veoma hladna i vetrovita.

Iako je u našem gradu i dalje temperatura iznad nule (u 17 časova izmereno je 1 stepen), severozapadni vetar sa olujnim udarima jačine i do 21 metar u sekundi (76 km/sat) daje osećaj da je znatno hladnije.

U celoj Srbiji na snazi je narandžasti meteo alarm koji označava da su prognozirane opasne vremenske pojave koje mogu prouzrokovati materijalnu štetu i biti opasne po ljude i životinje. Jak vetar srušio je zid na uglu ulica Jaše Tomića i Dositejeve.

Meteorolozi najavljuju dalji pad temperature i ledene dane. Od četvrtka postepeno otopljavanje.

 

 

 

 

 

 

 

paketomat

Poštin paketomat odnedavno je dostupan i u Kikindi. Nalazi se ispred ulaza u glavnu poštu u ulici Generala Drapšina. Da je ova novina zaista brzo, jednostavno i praktično rešenje za korisnike usluga, ukazuju čitaoci Kikindskog portala koji su koristili usluge paketomata i prenose nam svoje utiske.

-Vrlo sam zadovoljna novim paketomatom. Zaista pruža mogućnost da uštedimo vreme jer nema dugog čekanja na šalteru za preuzimanje paketa. Omogućava i da pošiljku preuzmemo u vreme kada nam najviše odgovara. Takođe je interesantno što možemo dobiti više paketa odjednom- zadovoljna sugrađanka podelila je sa nama svoje korisničko iskustvo.

-Preko viber poruke dobila sam link na telefonu koji sam klikom aktivirala, a odmah nakon toga, pojavio mi se sms kod koji je bio prihvaćen od strane aplikacije paketomata. Telefon je signalizirao da prislonim ekran uz displej paketomata, što sam i uradila, nakon čega sam na ekranu pritisnula potvrdu gde mi se pokazalo koja vratanca na paketomatu će mi se otvoriti. Kada sam potvrdila na ok, vratanca su se otvorila i uspešno sam preuzela svoje prispele pakete.

Na paketomatu se mogu isporučiti pošiljke za koje je unapred plaćena poštarina (Post ekspres, Novi paket, Post ekspres Boks) na zahtev pošiljaoca prilikom predaje pošiljke na šalteru pošta ili prilikom preuzimanja od strane dostavljača. Druga mogućnost je da primalac preusmeri pošiljku na paketomat odgovorom na sms ili viber poruku od Pošte Srbije.

Pošiljka primaoca čeka u paketomatu 48 sati. Poštini paketomati raspoređeni su na, za sada, 36 lokacija u našoj zemlji, među kojima je i Kikinda.

Možete nam pisati na kikindskiportal@gmail.com ili nas kontaktirati putem društvenih mreža Instagram i Fejbuk. 

image_2023-02-03_095935950

Gradski odbor Srpske napredne stranke u Kikindi sa užasom je ispratio necivilizacijske slike pokušaja napada na predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića u Skupštini Srbije predvođenim lažnim patriotama takozvane “demokratske” opozicije.

Kako je moguće da u 21. veku postoje ljudi koji misle da fizičkim obračunom mogu da se domognu vlasti i preotmu je legalno izabranom predstavniku naroda kao što je Aleksandar Vučić?

Ustima punim laži, zaboravljaju svoja nedela, svoje grehe iz prošlosti. Zaboravili su da su 2008. bez reči i makar pokušaja diplomatske borbe takoreći predali deo sopstvene države, da se u njihovo vreme desio stravičan pogrom nad našim narodom i da su mnoge svetinje do temelja uništene.

Pred narodom Srbije, ali i celim svetom, pokazali su svoje pravo lice, divljačku želju da silom napadnu čoveka koji se, za razliku od njih, svakodnevno bori za svakog građanina Srbije, za interese naše zemlje bilo gde u svetu.

Gospodo draga, dok god je Aleksandra Vučića vi ste potpuno nemoćni i ogoljeni u svojoj zlobi, a čitav narod Srbije je tu da mu omogući da nastavi da vodi borbu za naše zajedničko bolje sutra i budućnost naše dece, ističe se u saopštenju Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Kikindi.

gradski pas

Prepoznaćete ih po zelenoj ogrlici. Na njoj će pisati „Gradski pas“. To znači da je pas vakcinisan, sterilisan i da nije agresivan, pa je nakon što je prošao takozvani tretman CNR (Catch and release) vraćen na ulicu. Ako želite da dobijete društvo novog četvoronožnog ljubimca- možete i da učinite dobro i humano delo i udomite ga.

Naime, služba zoohigijene Javnog preduzeća „Kikinda“ od 14. februara započinje akciju obeležavanja pasa zelenim ogrlicama na kojima piše „Gradski pas“. Cilj akcije je da se, na janhumaniji način, smanji broj pasa lutalica- kaže za Kikindski portal Branka Živaljević, rukovodilac službe zoohigijene i groblja u JP „Kikinda“.

– Mi smo i do sad hvatali pse lutalice i vraćali na lice hvatanja, ali ti psi nisu bili obeleženi. Sada ćemo te pse dodatno obeležiti zelenim ogrlicama na kojima piše „Gradski pas“. Svi psi koji budu vraćeni su prošli kroz program CNR što znači da smo ga uhvatili, sterilisali, vakcinisali, čipovali i kao psa koji nije agresivan, vratili na lokaciju na kojoj smo ga pronašli. Ti psi se neće puštati na mesta na kojima se nalaze predškolske ustanove, školska dvorišta, bolnica, nego će biti po mirnijim delovima grada da ne bi izazvali reakciju građana. Program ima veoma dobre rezultate u evropskim zemljama, pa smo i mi krenuli sa tim- ukazuje Branka Živaljević.

U planu za naredni period je i postavljanje kućica za pse na određenoj lokaciji u gradu.

-Da bi taj pas imao što humaniji tretman, mi ćemo obezbediti kućice za pse, gde će naši radnici da ih hrane i poje. Pozivamo i građane koji vole životinje, da mogu slobodno da ih hrane i poje. Pojenje će posebno važno biti u letnjim mesecima, kada su visoke temperature.

Udomite gradskog psa

Svi zainteresovani građani koji žele da udome gradske pse mogu da se obrate službi zoohigijene, koja se nalazi na adresi Topolski put broj 10, kontakt telefon 404-631.

-Ako im se svidi, mogu da uzmu psa, dođu u zoohigijenu i mi ćemo da promenimo vlasništvo u čipu. Apelujemo na građane da ne skidaju ogrlice psima jer ovom akcijom želimo da ukažemo na značaj udomljavanja kao i da ovako obeležene pse ne prijavljuju službi zoohigijene jer su vaksinisani, sterilisani i nisu agresivni. Naš krajnji cilj nije da napunimo kapacitet prihvatilišta, nego da pokušamo da svakom psu nađemo novi dom- ističe naša sagovornica.

Princip 4

Potomak Gavrila Principa, Gavrilo Mile Princip, danas je imao susret sa đacima Osnovne škole „Petar Kočić“ u Nakovu, a u večernjim satima, u prepunoj sali Kulturnog centra, održao je književno veče na kojem je predstavio dela posvećena svom rođaku.

Događaju su, u ime lokalne samouprave, prisustvovali Mladen Bogdan, predsednik Gradskog parlamenta i Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje.

– Velika je čast što imamo priliku da budemo domaćini potomku porodice Gavrila Principa, jedne od najznačajnijih ličnosti srpskog naroda – rekao je Bogdan. – Nije slučajno što je grad Kikinda domaćin, mnogo naših sugrađana vodi poreklo iz kraja Gavrila Principa, iz Bosanske Krajine, iz Bosanskog Grahova. Želimo još jednom da pokažemo koliko je važno da ljudi koji ovde žive mogu da dođu da vide sve što ih podseća na njihov kraj, sve što ih veže, i kulturno- istorijski i zavičajno. Grad Kikinda se odavno odužio Gavrilu Principu, mi imamo ulicu sa njegovim imenom. Nastavljamo saradnju sa opštinom Bosansko Grahovo, uspostavljamo sve jače veze, trudimo se da, kao grad, utičemo da se toj opštini pomogne. Ovakvi događaji još više zbližavaju Kikinđane poreklom iz tih krajeva i ljude koji tamo žive, a srcem su vezani za Kikindu, pre svega zbog familijarne povezanosti. Svima koji su došli iz tih krajeva nekim nesrećnim putevima i događajima želim da kažem da je Kikinda njihov grad, da su oni koji su došli u Kikindu naši sugrađani i da uvek treba tako da se osećaju.

Gavrilo Mile Princip objasnio je da je on iz iste porodice Principovih, tačnije da je njegov direktni predak brat od strica Gavrilovog oca Pepe.

– Nisam mu blizak rođak, ali sam mu najbliži po shvatanju, zbog njega sam bio u  zatvoru, ali sam bio i nagrađivan. Pokojni Mitropolit Amfilohije me je odlikovao Zlatnim likom Svetog Petra II Lovćenskog Tajnovidca za ukupnu zaslugu u očuvanju lika i dela Gavrila Principa.

Gavrilo Mile objasnio je i zašto je njegova misija da osvetljava život i dela svog rođaka.

– Od ona dva sudbonosna metka Gavrilova na obali Miljacke, počela je mitska i mitomanska priča o njemu. Skoro nikada nije napisana istina. Pričalo se i pisalo kako je on bio bolešljivo dete, kako je bolovao od raznih stvari, kako je kao dečak bio tuberkulozan, da je znao da će umreti, pa je pucao. Odavde, iz Srbije, dolaze glasovi kako „da nije bilo tog malog, rošavog Gavrila, bilo bi milion Srba više“. Ljudi ne znaju da su, tri godine pre atentata, ministar finansija Austorugarske, Leo Bilinski i austorugarski general, Oskar Poćorek, napravili pakt napada na Srbiju. Tri meseca pre nego što je Gavrilo pucao i parafirali su pakt o tome da se 28. jula napadne Srbija. Sada pišem roman „Gavrilov gavran“ i u njemu će biti sve o istinitim događajima za koje sam saznao od šestoro ljudi koji su tačno znali šta se dogodilo. Neću prestati da širim istinu sve dok Gavrilovo ime ne vratim tamo gde zaslužuje da bude: među sto znamenitih Srba, odakle mu je ime izbrisano.

Gavrilo Mile Princip rekao je i da je insistirao da dođe u Kikindu jer ovde živi mnogo ljudi iz Bosanskog Grahova i oseća je kao svoje Grahovo.

– I u Nakovu sam doživeo nešto što nisam ni sanjao da će se dogoditi. Imao sam divne susrete sa potomcima Grahovčana. Puno mi je srce i sa punim pijetetom sam došao.

Gost je govorio o svojim zbirkama pesama „Gavrilo“ i „Kožun i druge pjesme“. Ukupno je izdao pet knjiga, a na promocijma predstavlja i porodične fotografije i dokumenta koja osvetljavaju život njegovog rođaka, kao i predmete iz porodične kuće Principovih u selu Obljaj, u kojem je osnovao i Kulturno-istorijski centar Gavrilo Princip“ za Srbiju i BiH.

U programu je nastupila je i Pevačka grupa „Zvuci s kamena“. Događaj su organizovali Narodna biblioteka „Jovan Popović“ i Kulturni centar Kikinda.

Milenko Jovanov 7

Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe naprednjaka u Skupštini Srbije i jedini narodni poslanik iz našeg grada u aktuelnom skupštinskom sazivu, otvorio je kancelariju narodnog poslanika u Kikindi. Sugrađani su od juče u prilici da u direktnoj komunikaciji sa svojim predstavnikom u Narodnoj skupštini i visokim funkcionerom Srpske napredne stranke iznesu mišljenje, probleme, sugestije. Vrata kancelarije otvorena su za sve građane, bez obzira na stranačku pripadnost i političko opredeljenje.

– Davno sam naumio da ovo uradim, ali nije se moglo zbog korone. Posle su usledili izbori. Konačno sada povlačim ovaj potez, za šta imam podršku Narodne skupštine. To je i stav predsednika Aleksandra Vučića, sa zahtevom da mi poslanici budemo što bliže narodu. Takav angažman je u delokrugu Srpske napredne stranke, sa prevashodnim ciljem da građanima u kontinuitetu budemo na usluzi. Da ih saslušamo, saznamo šta ih tišti, kao i da čujemo njihove sugestije i mišljenje, pa i kritiku, zašto da ne- rekao je Jovanov.

Zbog obaveza u Beogradu, Jovanov u Kancelariji narodnog poslanika na Trgu srpskih dobrovoljaca, neće imati stalno radno vreme. Sastajaće se sa građanima u skladu s dogovorom putem elektronske pošte www.milenkojovanov.com i posta@milenkojovanov.com i telefona 0230/ 309-361 i 065/491-5016.

Kikinda u srcu

-Volim svako mesto u našoj Srbiji, ali mi je Kikinda, moram priznati, na posebnom mestu u srcu. U ovom gradu sam rođen, ovde sam rastao školujući se i igrajući fudbal. Posle studija vratio sam se u Kikindu, stasavao u struci i politici, kalio se, sticao brojne prijatelje. Imam stalnu obavezu prema rodnom gradu. Zavičaju se nikada ne možeš odužiti- iskren je Jovanov.