Најновије

Bolnica zgrada - Copy

U kikindskoj Opštoj bolnici poštuju se standardi i definisane procedure i uputstva za rad u skladu sa propisima, zaključak je Agencije za akreditaciju zdravstvenih ustanova (AZUS) čija je komisija bila u redovnoj poseti Bolnici.

„Rukovodstvo Bolnice na čelu sa direktorom, ulaže veliki trud u afirmaciji pozitivnih tekovina akreditacionog procesa i to je vidljivo u svakom segmentu rada ove ustanove. U ustanovi se obavljaju medicinski postupci sa velikom posvećenošću pacijentima i brigom o obolelima. Unapređene su aktivnosti kojima se akcenat stavlja na bezbednost pacijenata i zaposlenih“, navodi se u izveštaju Komisije.

Dalje se zaključuje da se u Bolnici koriste svi raspoloživi resursi, savremena medicinska tehnologija, edukovan kadar i timski rad sa željom da se unapredi kvalitet zdravstvene zaštite i da bi pružili bezbednu, dostupnu i sveobuhvatnu zdravstvenu zaštitu.

U izveštaju se navodi i da je, u proteklih godinu dana, fokus bio na bezbednosti kako pacijenata, tako i zaposlenih, kroz mnoge aktivnosti: angažman službe za fizičko-tehničko obezbeđenje, definisanje rizika, prevencija, praćenje, prijavljivanje i analiza intrahospitalnih infekcija i neželjenih događaja, psihološka podrška pacijentima i zaposlenima, edukacija kroz lekarske sastanke, stručne kolegijume, kliničke konfrontacije kroz prikaz slučaja, kontinuiranu medicinsku edukaciju, akcije skrining pregleda, nove metode i tehnike lečenja, nabavku nove opreme, rekonstrukciju bolničkog prostora.

Napravljen je informator za pacijente. Takođe je, u cilju što kvalitetnije ishrane pacijenata, imenovan i XASAP tim koji je zadužen za sistem bezbednosti u oblasti ishrane, ocenjeno je u Agenciji.

„Bez obzira na to što je Opšta bolnica Kikinda još uvek u rekonstrukciji, primenjuju se savremene tehnologije u dijagnostici i lečenju pacijenata. U proteklih godinu dana ustanova je nabavila: EKG aparat, monitor, aparat za gasne analize, dermatoskop, projektor, digitalnu vagu za bebe, EEG aparat, inhalator, RTG, CT, UZ, mamograf, injektor, strečer, i sanitetsko vozilo. Bolnica je dobila specijalistu palijativne medicine i, za naredni period, planirano je da se Jedinica za palijativno zbrinjavanje organizuje i radi kao stacionar za palijativnu medicinu sa ambulantom“, zaključuje se u izveštaju komisije Agencije za akreditaciju zdravstvenih ustanova.

Dodaje se i da Bolnica u kontinuitetu sarađuje sa ustanovama sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite,što, u značajnoj meri, čini zdravstvenu zaštitu dostupnom i kvalitetnijom, kao i da je naglašena saradnja sa Ministarstvom zdravlja, Pokrajinskom Vladom, lokalnom samoupravom, humanitarnim organizacijama, kao i sa odgovornim kompanijama i lokalnim privrednicima.

Redovna godišnja poseta Agencije sprovodi se radi provere načina na koji zdravstvene ustanove održavaju utvrđeni nivo kvaliteta na osnovu koga su  stekle sertifikat o akreditaciji.

Veca 1 (2)

Naš sugrađanin, Vjećeslav Berar upravo je objavio svoju četvrtu knjigu proze, „Plišani imaginarijum“, u izdanju novosadskog „Prometeja“.

Počeo je da piše posle srednje škole, ali je godinama, kaže, samo pisao i uništavao napisano, započinjao i odustajao.

– U stvari sam gradio svoj stil, a nisam ni bio svestan toga. Pripremajući se da upišem književnost, išao sam na časove kod profesora književnosti, Spasoja Grahovca – priča Berar. – On mi je zadao da pišem stilske vežbe i oduševio se kako sam to radio. Zatim je počeo da me nagovara da pišem pesme, što se meni nije sviđalo. Prešao sam na prozu i u tome sam se pronašao. Profesor Grahovac me je podstakao da pišem, svideo mu se moj stil, to je bilo na njegovu inicijativu.

Iako je već pisao, ali samo za svoje čitaoce, oca i majku, da bi njegova proza bila dostupna i široj čitalačkoj publici, bila mu je neophodna podrška još jednog pisca.

– Roditelji su me podržavali, ali sam još uvek sumnjao u to da treba da objavim knjigu. Onda su oni rekli: Hajde da pozovemo Milutina Ž. Pavlova, književnika, tatinog druga iz detinjstva, neka on kaže svoje mišljenje. Pavlov je rekao da to treba da se objavi i tako sam skupio hrabrost.

Berarovu prvu knjigu proze, „Moto Perpetuo“, objavio je „Prometej“ 2013. godine i ovo delo odmah je nominovano za „Ninovu“ nagradu za najbolju knjigu godine. Priča „U ritmu Marangone“ objavljena je u časopisu „Argus Books Online Magazine“ i u časopisu „Bdenje“, kao i na raznim književnim sajtovima; takođe je uvrštena u antologiju „Reči u vremenu“ i prevedena je na italijanski i engleski jezik.

Sledi zbirka „Varijacije neizrecivog“ 2014. godine, u kojoj se Berar odmah upušta u eksperiment: jednu priču napisao je u 11 varijacija. Zbirke kratke proze „Za šaku snova“ i „Plišani imaginarijum“ pojavljuju se 2022. i 2023. godine, sve u izdanju „Prometeja“, Berarove matične kuće.

– Više mi leži kratka forma, iz tehničkih razloga. Imao sam želju da pišem romane od 200-300 strana i to sam i pokušao, ali sam gubio interesovanje. Shvatio sam da mi kratka forma odgovara jer uspevam da je završim u dahu.

U međuvremenu, Berar se bavio i komponovanjem – objavio je dva albuma autorske instrumentalne muzike: „Fantasma Fortissima“ (2012) i „Fantasma Fortissima II“ (2013). Ljubav prema muzici, bar u stvaranju, zamenjuje fotografijom, kojom se bavi poslednjih godina.

– Sve umetnosti su kao jedna, samo je drukčiji vid izražavanja. Kada pišem, u glavi imam slike, scene iz kojih proističe radnja. Fotografije i pisanje su kompatibilni, imaju paralele na umetničkom nivou.  Inspirišu me umetnost i život, podsvesno i stvari iz života – kaže Berar.

Fotografije je do sada izlagao na samostalnoj izložbi u Galeriji „Tera“ i na više grupnih postavki, od kojih je poslednja, „Vanzemljaci“, nedavno bila izložena u zgradi nekadašnjeg „Radničkog bioskopa“.

Berar živi i stvara u Kikindi koja je, kaže, za njega idealan grad. Odgovara njegovom senzibilitetu, ali u njoj pronalazi i inspiraciju.

– Kikindu volim više od svih ostalih gradova, i za mene je ona izvor inspiracije. Taj stereotip malog grada, to me privlači, posebno u pričama koje za osnovu imaju neku misteriju. Senzibilitet ljudi, atmosfera, sve mi je to veoma zanimljivo. I u filmovima se misterije dešavaju u malim gradovima, sve je nekako dopola skriveno, tišina je i bukvalna i simbolična, a ispod površine je nešto drugo – kaže Berar.

Iako veoma uspešan, ovaj umetnik nije sklon promocijama.

– Nisam planirao promociju ni najnovije knjige. Nema mi to mnogo smisla, dođe 10-15 poznanika, ne vidim neku svrhu – zaključuje.

Ovaj mladi pisac koji se pronašao u fahu priča, kratkih i malo dužih, u tom svetu smelo ispreda narative kombinujući potpuno realističan sled događaja sa opsenama koje nose njegovi junaci, razmaštano i živo, do te mere da je čitalac, ne primenjujući metaforu, u „opasnosti“ da počne da veruje. Da prigrli Berarov svet imaginacije i da, takođe iz svoje svakodnevice, počne da plete mrežu paralelnog doživljaja stvarnosti.

Mašti Vjećeslava Berara teško je odoleti. A nije ni potrebno, jer je to čitav jedan novi svet, često sasvim neophodan.

Toplana radovi 1

U JP „Toplana“ i ovo leto iskoristili su za remont i radove kako bi obezbedili kvalitetno grejanje u narednoj sezoni. Tri lokacije u gradu bile su najvažnije za saniranje, kaže direktor, Dušan Marjanović.

– Radove smo započeli odmah po završetku grejne sezone, 10. maja, na mestima koje smo označili kao kritična u prethodnoj sezoni – kaže Marjanović. – Radimo koliko smo u mogućnosti, sopstvenim sredstvima. U Bloku A u Mikronaselju smo rekonstruisali 70 metara toplovoda, a to znači dva puta više jer toplovodi imaju dva smera. Zatim smo, na uglu ulica Uglješe Terzina i Miloša Velikog završili posao od prošle godine i uradili 30 metara, i za kraj smo, na Trgu ispred Katoličke crkve, imali najzahtevniji posao – zamenili smo 90 metara magistralnog voda. Ovde smo imali mnogo nepredviđenih problema sa drugim instalacijama koje se ukrštaju sa našom magistralom, što je otežalo izvođenje radova i dovelo do pomeranja rokova.

Saniranjem delova toplovoda završen je prvi deo remonta, objašnjava Marjanović. U drugom delu planirane su zamena dotrajale opreme i automatizacija.

– U nameri da poboljšamo kvalitet usluge, ove godine ćemo uraditi automatizaciju tri podstanice, zamenjujemo i smart-pumpe, kao i jedan izmenjivač toplote. Unapređujemo opremu kako bismo izbalansirali sistem, što će doprineti kvalitetnijem grejanju. Automatizacija nam omogućava da imamo sve informacije koje su nam neophodne: o pritisku, temperaturi, kubikaži vode koja ide prema zgradama, da bismo bili sigurni da je toplota koja stiže u stanove adekvatna – objašnjava Marjanović.

On dodaje da će svi radovi biti završeni do 1. oktobra, kako bi u ovom preduzeću spremno dočekali početak grejne sezone. Cilj je, kaže, da isporuka toplotne energije bude sigurna, sa što manje havarija i zaustavljanja.

– U prošloj grejnoj sezoni imali smo samo četiri havarije, što je bio minimum, i  nadamo se da ih u narednoj neće biti više. Naša tendencija je da se taj broj smanji – napominje Marjanović. – Ekipe za održavanje su spremne, sada imamo više radnika sa sertifikatima zavarivača koji mogu adekvatno i brzo da reaguju.

JP „Toplana“ trenutno ima 3.142 korisnika, što je više nego prošle godine, jer je bilo više priključenih nego korisnika koji su se isključili sa sistema, i to je trend prethodnih godina.

– Nemamo ni problema sa naplatom, iako smo ih očekivali. Zato želim da pohvalim naše korisnike jer redovno izmiruju svoje obaveze, što je od velikog značaja za naše ukupno poslovanje – zaključuje direktor Marjanović.

CDA_2228-w1024

J.Š. (1948) iz Novog Sada preminuo je u poslepodnevnima satima u svom automobilu. Zajedno sa suprugom bio je u Kikindi i pozlilo mu je u vožnji. Skrenuo je sa puta i počeo da usporava automobil koji je udario u drvo u ulici Žarka Zrenjanina ispred kućnog broja 64.

Na lice mesta ubrzo je stigla Hitna pomoć, a lekarima je preostalo samo da konstatuju smrt. Na automobilu je, kako saznajemo pričinjena neznatna materijalna šteta, a telo preminulog poslato je na Institut za sudsku medicinu u Novi Sad kako bi se utvrdio uzrok smrti.

IMG-d82967b83df5e252613fbae12a925622-V

Obeležavanje „Dana sela“ u Iđošu počelo je Fijakerijadom, na stadionu FK „Borac“, u organizaciji udruženja ljubitelja konja i kuvara „Bistrica“. Najmasovnija manifestacija okupila 70 takmičara u jednopregu, dvopregu, četvoropregu i višepregu, u programu su učestvovale posebne rase konja, mladi konji, kao i jahači.

 

-Drago mi je što smo oborili rekord i u Iđoš doveli veliki broj ljubitelja konja i konjičkog sporta. Na trećoj Fijakerijadi oborili smo dosadašnji rekord. To je dokaz da nas drugi cene, a mi im uzvratimo tako što redovno učestvujemo na svim manifestacijama na kojima nas pozovu. Na nama je da ljubav prema ovim plemenitim životinjama prenesemo na decu i mlade – rekao je Dušan Sivčev, predsednik udruženja „Bistrica“.

Manifestaciju su posetili gradonačenik Nikola Lukač, koji je i otvorio, i presednik Skupštine Grada Mladen Bogdan. Prvi čovek Grada poželeo je dobrodošlicu svim gostima i iskoristo je priliku da svim Iđošanima čestita Dan sela i crkvenu slavu.

-Hvala vam što čuvate običaje ovih krajeva i promovište konjički sport. Fijakerijada je važna manifestacija za svako selo jer okupi veliki vroj gostiju i oživi ga. Pored druženja i čuvanja tradicije ovo je pravi način da se sela povežu i pomognu jedni drugima u napredovanju – istakao je Lukač.

Fijakerijadu u Iđošu pomogli su lokalna samouprava i Mesna zajednica Iđoš.

CDA_7612-w1024

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu raspisao je novi konkurs za dodelu sredstava za sufinansiranje nabavke novih pčelinjih društava i nabavku opreme za pčelarstvo, košnica i kontejnera u Vojvodini u 2023. godini, radi  unapređivanja pčelarske proizvodnje i proizvodnje meda. Predviđeno je ukupno 10 miliona dinara, a rok za predaju prijava je 24. avgust.

Pravo na podsticaje imaju registrovana poljoprivredna gazdinstava koja su u aktivnom statusu, i to fizičko lice koje je nosilac registrovanog komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, kao i preduzetnik koji je nosilac registrovanog komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva. Pravo imaju i pravno lice, odnosno privredno društvo nosilac registrovanog komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva, zemljoradnička zadruga nosilac registrovanog komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva i složena zadruga nosilac registrovanog komercijalnog poljoprivrednog gazdinstva. Za bespovratna sredstva na ovom konkursu mogu da apliciraju fizička lica, preduzetnici i pravna lica čije je gazdinstvo registrovano na području sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, kao i žene nosioci registrovanog poljoprivrednog gazdinstva ili fizičko lice i osnivač pravnog lica koji je mlađi od 40 godina.

Maksimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi ne može biti veći od 300.000 dinara, odnosno 350.000 dinara za podnosioce prijava. Minimalan iznos bespovratnih sredstava po jednoj prijavi iznosi 50.000 dinara.

Na drugom konkursu nemaju pravo da apliciraju korisnici koji su u prvom konkursu potpisali ugovor sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo.

300511437_3195724570685918_1125743085359716226_n

Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“ organizuje treći dečiji etno-kamp. Petodnevne radionice, od 21. do 25. avgusta, namenjene su deci uzrasta od šest do 12 godina, a prijavljivanje je u toku.

– Prošle godine kamp je okupio 120 mališana, ne samo članove „Gusala“, već i decu iz osnovnih škola i vrtića. Radimo na  očuvanju narodne tradicije i ulozi dece u tom zahtevnom poduhvatu. Na nama je da ih upoznamo sa kulturom i običajima, a sve to uz zanimljive radionice – istakla je Magdalena Popov, umetnički rukovodilac.

U okviru radionice slikanja učesnici će imati priliku da nauče neobično slikanje jutenih džakova tehnikom pranja, da rade gipsom, crnim pastelom i upoznaju se sa drugim zanimljivim načinima slikanja. U pevačkim radionicama učiće da pevaju dečije, pop-rok hitove i tradicionalne pesme. U folklornoj radionici naučiće tradicionalne igre, a u tradicionalnoj kuhinji spremaće stara, zaboravljena jela našeg podneblja. Biće tu i tradicionalne društvene takmičarske igre, poput bacanja kamena s ramena i još mnogo toga, poručuju iz „Gusala“.

Radionice su besplatne, a brojevi telefona za prijavu su 063/808- 71 – 81 i 064/818 – 31 – 91.

Uspenje presvete bogorodice

Za pravoslavne vernike sutra počinje Gospojinski ili Bogorodičin post, koji će trajati četrnaest dana, sve do praznika Uspenja Presvete Bogorodice, 28. avgusta.

Gospojinski post je po strogosti odmah iza Vaskršnjeg posta. Posti se na vodi, osim subotom i nedeljom, kada se dozvoljava upotreba ulja i vina u prehrani, kao i na praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, kada je u ishrani dozvoljena riba.

Crkva Hristova ustanovila je ovaj post po primeru Presvete Bogorodice koja je vreme pre upokojenja provodila u stalnom postu i molitvi. Prvi put se spominje u spisima Teodora Studita, 826. godine.

Sveti Jovan Zlatousti pita: „Kažeš da postiš. Uveri me u to svojim delima. A koja su to dela? Ako vidiš siromaha, udeli mu milostinju. Ako se nađeš sa neprijateljem svojim, izmiri se s njim. Vidiš li na ulici neko lepo lice, odvrati svoj pogled od njega. Dakle, ne samo da postiš stomakom, već i očima i sluhom, i rukama i nogama i svim udovima tela. Ruke neka poste uzdržavajući se od svake gramzivosti i krađe. Noge neka poste tako što neće hoditi putevima greha. Oči neka poste tako što strasno neće posmatrati lepa lica niti u zavisti gledati na dobra drugih ljudi. Kažeš da ne jedeš meso?! Ali, čuvaj se da ne gutaš pohotljivo očima ono što vidiš oko sebe. Posti i sluhom svojim ne slušajući ogovaranja i spletke. Ustima i jezikom svojim posti i uzdržavaj se od ružnih reči i šala. Kakva nam je korist ako ne jedemo meso i ribu, a ujedamo i proždiremo svoje bližnje.“

Gospojinski post pravoslavni vernici završavaju Svetim Pričešćem na praznik Bogorodičinog Uspenja.

366327143_670504111773904_4497281229743014516_n

U Vladi Republike Srbije potpisani su ugovori o sufinansiranju projekata za realizaciju izrade razvojnih dokumenata regionalnog razvoja. Gradu Kikindi odobreno je milion dinara za  finansiranja Strategije razvoja sporta. Ugovor su potpisali Dragan Pecarski, član Gradskog veća, i Edin Đerlek, ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije, zadužen za ravnomerni regionalni razvoj. On je podsetio na to da je Vlada Srbije u aprilu usvojila Program o podsticaju regionalnog rasta za 2023. godinu, na predlog kabineta na čijem je čelu.

Prema njegovim rečima, u okviru tog programa, dve ključne mere su sufinansiranje izrade strateških razvojnih dokumenata i sufinansiranje infrastrukturnih i razvojnih projekata za podsticanje regionalnalnog razvoja.

– Sa ovim poslednjim, potpisali smo ugovore vredne 299 miliona dinara. Država je do sada puno uradila na ravnomernom regionalnom razvoju, pri čemu je, u prethodnih deset godina, uloženo tri hiljade milijardi dinara za te namene. Mudrom i odgovornom politikom uspeli smo da, posle toliko vremena, smanjimo trend rasta disproporcija, odnosno razlika između regiona, što je ogroman uspeh – zaključio je Edin Đerlek

Svet magije

Program pod nazivom „Svet magije i đuske“ održaće se u nedelju, 13. avgusta, u dvorištu Kurije, od 19 sati. U interaktivnom programu nastupiće mađioničar, a deca će imati priliku da učestvuju u igrama.

Početak je u 19 sati, ulazak je besplatan. Ukoliko bude loše vreme, predstava će se igrati u Narodnom pozorištu.

Program je deo “Kikindskog leta”.

error: Content is protected !!