Најновије

373022054_848061693104956_2764602635761874773_n

Narandžasti karavan nastavio je svoju misiju, da obiđe što više gradova i pozove što više gostiju na 38. „Dane ludaje“. Danas su pozivnicu u vidu pesme, igre i pite od ludaje dobili Somborci. Zdenka Mitić, predsednica Turističke organizacije Sombora izrazila je zadovoljstvo što su na odabranoj mapi gradova u kojima se promoviše kikindska manifestacija.

-„Dani ludaje“ na pravi način promovišu i predstavljaju Vojvodinu. Sadržaj je bogat i raznovrstan, a sigurna sam da će povorka mališana, muzika i igra podstaći Somborce da posete Kikindu. Ostaje mi da poželim da manifestacija bude uspešna i da se obore rekordi u najtežoj i najdužoj tikvi, čemu se teži svake godine – rekla je Zdenka Mitić.

Marijana Mirkov iz Turističke organizacije našeg grada podsetila je da vesela povorka treći put zove Somborce u Kikindu.

-Kikinda je grad dobrih ljudi i dobrih domaćina i mi pozivamo Somborce da budu naši gosti i uvere se u naše tvrdnje. Od 14. do 17. septembra bićemo najlepša gostinska soba Evrope. Manifestacija koja je pre 38 godina počela stidljivo, prerasla je u jednu od najzapaženijih i najprepoznatljivijih  u našoj zemlji i regionu – napomenula je Marijana Mirkov.

Promocija je održana u Gradskoj kući, a ovom događaju prisustvovao je i sekretar Skupštine grada Kikinde Živa Knežević. Na somborskom trgu program su izveli mališani vrtića „Lastavica“ iz Banatskog Velikog Sela, a članovi ADZNM „Gusle“ delili su pite od ludaje.

 

305578748_492957952838879_3691990733236097055_n

Mamutica Kika narednog vikenda proslaviće 17. rođendan. Ovom prilikom biće organizovan „Mamut fest“ festival namenjen deci.  U petak, 8. septembra, najmlađi će u dvorištu Narodnog muzeja izrađivati čestitke za  rođendan, a u subotu u 11 sati program manifestacije počinje u 11 sati otvaranjem izložbe Muzeja nauke i tehnike iz Beograda „Leta pre neta“, najavila je direktorica Lidija Milašinović.

-Reč je o izložbi koja prikazuje kako smo provodili leta pre interneta i sigurna sam da će svako naći nešto što će ga podsetiti na detinjstvo, a današnjoj deci približićemo šta bi mogli da rade, a to nije vezano za moderne tehnologije. Ova izložba ostaje u našem gradu naredna dva meseca – istakla je Lidija Milašinović.

Od 11 do 15 sati biće upriličen Bazar muzeja i ideja koji se realizuje u saradnji sa gostujućim muzejima.

-Ovom prilikom biće otvorena izložba naše koleginice Katarine Dragin nastala uz pomoć desetak mališana. Narodni muzej Srbije gostuje sa programom „Oživimo prirodu“, Galerija slika „Sava Šumanović“ iz Šida predstaviće „Priče o slikarima i modelima“, sa „Uskršnjim kravajčćima“ dolazi Narodni muzej iz Leskovca, Narodni muzej Vojvodine predstaviće se programom „U zdravom telu, zdrav duh – smešne igre“. Muzej nauke i tehnike iz Beograda organizuje „Ispiranje zlata“, Istorijski muzej Srbije imaće „Vladarske krune“, Muzej naivne umetnosti „Ilijanum“ iz Šida predstaviće „Ilijanopolis“, Galerija „Matice srpske“ dolazi sa programom „Zaigrajmo! Umetnička društvena igra Galeum“, dok će PTT Muzej iz Beograda imati „Poštanski satić – napiši pismo voljenima“ – dodao je Dragan Kiurski, kustos pedagog.

Od 15 časova je su poslepodnevne rođendanske radionice streličarskog kluba „Apolo“,  a u 16 sati je „Koncert za bebe“ na kom nastupaju violinistkinja Milijana Zolotić Simić i Boris Škapik na klaviru. Edukativna lutkarska predstava „Plivajte sa nama“  dečijeg pozorišta „Teatrilo“ počinje u 18 sati. Reč je o projektu Kikinđanina Vladimira Anušića koji promoviše plivanje. Rođendanski dan završava se plesnom radionicom za decu.

0ad613ca-c79f-4d2e-9dd0-a2f4fee2fd2d_1920x1080

Ruskoselac star 63 godine nastradao je kada je automobilom“opel astra“ sleteo sa puta, udario u banderu i prevrnuo se na krov. Nesreća se dogodila u Ruskom Selu u ulici Mladena Stojanovića u utorak posle ponoći. Kako smo saznali u Policijskoj upravi Kikinda sumnja se da je vozaču pozlilo neposredno pre sletanja automobila, te da je smrt izazvana usled zdravstvenog stanja.

 

Iako su na licu mesta vrlo brzo došli lekari Hitne pomoći, policija i vatrogasci, meštanin Ruskog Sela je preminuo. Osnovno javno tužilaštvo naložilo je obdukciju u Zavodu za sudsku medicinu u Novom Sadu nakon koje će se ustanoviti uzrok smrti.

 

U automobilu je bila i žena, koleginica preminulog, koja nije povređena.

oprema

Organizacija žena Saveza Srba u Švedskoj na čelu sa predsednicom Brankicom Pušić uručila je  opremu Domu zdravlja Kikinda za potrebe ambulante u Banatskom Velikom Selu.

Zahvaljujući Gojku i Savki Sljepčević koji su aktivni članovi Saveza Srba u Švedskoj i udruženju žena „Velikoselke” koje su domaćini ovim humanim ženama organizovana je još jedna u nizu, humanitarna akcija u ambulanti Banatsko Veliko Selo.

Predsednica Saveta Mesne zajednice Banatsko Veliko Selo i glavna medicinska sestra Doma zdravlja Kikinda Mira Pećanac zahvalila se na donaciji u ime meštana sela i zaposlenih u ambulanti Banatsko Veliko Selo i istakla da će oprema mnogo značiti u svakodnevnom radu.

Donacija se sastoji od dva aparata za merenje pritiska, inhalatora, otoskopa i vage za merenje viscelarne masnoće.

IMG_1518 izdvojena

Već po tradiciji, narandžasti karavan obilazi gradove i poziva na „Dane ludaje“. Prva promocija naše najveće i najstarije manifestacije organizovana je u Subotici, a najslađi i najmlađi promoteri bili su mališani  iz vrtića „Šilja“ iz Novih Kozaraca. Obučeni u plodove jeseni uz pesmu i igru, u pratnji gajdaša i uz neizbežne kolače od ludaje pozvali su Subotičane da budu naši gosti od 14. do 17. septembra.

-Pozivam sve Subotičane da budu naši dragi gosti i da se uvere da su Kikinđani dobri domaćini, a da je naša manifestacija jedna od najlepših u Srbiji. Bogat program pratiće „Banatski fruštuk“, „Evropski kutak“, merenje najteže i najduže bundeve, koncerti na Gradskom trgu, niz kulturnih, ali i sportskih sadržaja koji će okupiti veliki broj sportista iz naše i okolnih zemalja. Kikinda će tokom četiri dana sa pravom nositi naziv najveće gostinske sobe Evrope – rekao je Dragan Pecarski, član Gradskog veća na promociji u Subotici.

Milanka Tutić, članica Gradskog veća Subotice napomenula je da Subotičani i Kikinđani imaju dugogodišnju odličnu saradnju.

– Ove godine manifestacija „Pogačijada“, koja se organizuje u Ljutovu, prvi put će se predstaviti u Kikindi. Na „Banatskom fruštuku“ promovisaćemo tradicionalnu domaću pogaču sa naših prostora. Pozivam Subotičane da dođu u Kikindu i uvere se u gostoprimstvo naših dragih prijatelja – rekla je Milanka Tutić.

Gastronomski, kulturni, sportski, zabavni i mnogi drugi sadržaji biće dostupni svim gostima na 38. „Danima ludaje“.

foto

Predstavnice organizacije žena Saveza Srba u Švedskoj u poseti su našem gradu, a ugostile su ih članice udruženja žena „Velikoselke“ iz Banatskog Velikog Sela. Saradnja koja traje godinama sada je upotpunjena i, kako je istaknuto na prijemu u kabinetu gradonačelnika Nikole Lukača, biće produbljena i u narednom periodu.  Do razmene iskustava i upoznavanja dve organizacije žena došlo je na inicijativu Slavice Sljepčević, rođene Subotić, iz Banatskog Velikog Sela koja je u daleku Švedsku, zajedno sa suprugom Gojkom, otišla 1970. godine. Korene nije zaboravila i često dolazi u rodno selo. Zajedno sa suprugom u Švedskoj se bavi društvenim radom.

-Volimo da dođemo u našu kuću u Banatskom Velikom Selu, a tako smo naučili i našu decu i unučiće. Sarađujemo sa  udruženjem „Velikoselke“  čije članice su bile kod nas 2015. godine, a ugostili smo i decu iz KUD-a „Marija Bursać“. Naša želja je da se saradnja razvija i bude još bolja jer tako jačamo veze sa rodnim mestom – rekla je Slavica Sljepčević.

Brankica Pušac, predsednica organizacije žena Saveza Srba u Švedskoj je od 1991. godine. Ova organizacija okuplja oko 3.200 članica, dok Savez Srba ima oko 7.500 članova.

 

-Sa udruženjem „Velikoselke“ imamo odličnu saradnju i drago nam je što smo ovde. Naš cilj je očuvanje identiteta, jezika, kulture i običaja, a to rade i članice udruženja „Velikoselke“. Nadam se da ćemo se češće posećivati, razmenjivati iskustva i uspostaviti još bolju saradnju. Imamo humanitarni fond „Radmila Erikson“ preko kog pomažemo svima kojima je pomoć potrebna kako u Srbiji, tako i u Republici Srpskoj i Hercegovini – rekla je Brankica Pušac.

Predsednica udruženja „Velikoselke“ Dragana Đurđević istakla je da je cilj da gošće upoznaju sa tradicijom, običajima, gastronomijom, ali i manifestacijama koje naš grad ima. Tu je i iskustvo u humanitarnom radu koje imaju obe organizacije.

-Mi smo multikulturna sredina i na nama je da predstavimo kulturu i istoriju našeg kraja. Poznati smo i kao dobri domaćini tako da sam sigurna da će naše gošće sa sobom poneti lepe uspomene – napomenula je Dragana Đurđević.

Važno je očuvati korene, ma gde se nalazili, a to odlično radi organizacija žena u Švedskoj, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač, izrazivši svoje zadovoljstvo što može da ih ugosti.

-Važno je očuvati veze sa domovinom, a saradnja među udruženjima jedan je od načina da ona bude još snažnija. Grad Kikinda sada uzvraća posetu i siguran sam da će saradnja u budućnosti biti još bolja. Lokalna samouprava potrudiće se da ona bude dvosmerna i proširena na kulturne i sportske sadržaje kako bi se razvijala nova prijateljstva – precizirao je Lukač.

Osim Kikinde, delegacija žena iz Švedske obići će Požarevac, Veliku Planu, Paraćin, Čačak i Beograd.

 

dan polja

Poljoprivredna stručna služba „Kikinda“ u sredu, 6. septembra, na oglednom polju „Kinđa“ organizuje Dan polja kukuruza i suncokreta. Ovo je prilika da se na jednom mestu susretnu poljoprivrednici, stručnjaci, predstavnici semenarskih kuća, kao i da pogledaju 80 hibrida kukuruza i 50 suncokreta, među kojima ima i novih sorti.

Opšti zaključak je da je godina bila šarenolika za uzgoj prolećnih kultura i da prinosi i kvalitet zavise od lokaliteta do lokaliteta. Ono što je obeležilo ovogodišnju proizvodnju su nestabilne vremenske prilike. Iako je padavina bilo više u odnosu na prošlu godinu, te je do kraja jula rod obećavao uticaj vetra, leda i visokih temperatura od početka avgusta doveo je do toga da se prinosi sucokreta, čija žetva je u toku, kreću od 500 kilograma do 2,5 tone po jutru što je ispod višegodišnjeg proseka. Žetvu popularne uljarice je prekinula kiša koja je pala u nedelju, a u pojedinim delovima atara bilo je i 20 litara po kvadratnom metru.

Na teritoriji Kikinde i Novog Kneževca pod suncokretom je oko 21.500 hektara i maltene da nema njive gde nije bilo poleganja, ali i većih šteta. Dok su se Kikinđani borili sa ledom, Mokrinčani su imali sušu.

Berba kukuruza, koji je i najrasprostranjenija kultura, počela je sporadično. U Kikindi i Novom Kneževcu pod zlatnim zrnom je oko 27.000 hektara, a kukuruz je bolje podneo nestabilne vremenske prilike koje su zadavale muku proizvođačima.

7

Ekipa „Šaran 1“ iz Kikinde pobednik je Balkanskog prvenstva u šaranskom ribolovu održanom na jezeru Lapovac u mestu Našice u Hrvatskoj. Sportski ribolovci Zoran Popov, Zoran Kajla i Dražen Ševo za 52 sata takmičenja uhvatili su ukupno 211,43 kilograma ribe među kojima je bilo pet šarana i 13 amura. Najteži šaran imao je 22,45 kilograma i to je ujedno o najteža riba takmičenja.

-Ponosni smo na uspeh kojim smo praktično vratili pehar u naš grad s obzirom na to da je ekipa „Šaran 2“ iz Kikinde prošle godine takođe bila balkanski prvak, na takmičenju održanom na kikindskom „Ribolovačkom carstvu“. Osvojili smo pehar, medalje i  pehar za najtežu ribu prvenstva. Osvajanjem prvog mesta stekli smo pravo da učestvujemo na Balkanskom prvenstvu sledeće godine kako bi odbranili titulu. Mesecima smo se spremali za ovo nadmetanje i trud i rad su se isplatili – saznajemo od Zorana Popova.

Od ukupno 52 sata takmičenja, spavalo se svega dva sata, napominje naš sagovornik. Učestvovalo je deset ekipa iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, a svaka ekipa, da bi stekla pravo učešća, morala je da prođe kvalifikacije i da bude prva na svojim državnim prvenstvima.

-Priželjkivali smo pobedu, ali nismo je očekivali s obzirom na to da je ekipa Hravtske bila favorit. Utisci sa takmičenja su odlični, a najemotivniji momenat bilo je intoniranje srpske himne prilikom uručenja pehara i medalja. Želim da se zahvalim lokalnoj samoupravi, Sportskom savezu grada, kao i gradonačelniku Nikoli Lukaču koji su podržali naše učešće na ovom prvenstvu – dodao je Popov.

Kao rezerve u kikindskoj ekipi bili su Atila i Stefan Terek, a prošlogodišnji pobednici , ekipa „Šaran 2“, koju su činili Zoran Subotički, Saša i Nikola Velemirov zauzeli su šesto mesto sa ulovom od 99,7 kilograma. U ukupnom plasmanu drugo mesto zauzela je ekipa iz Crne Gore sa 206,95, a treći su bili Hrvati sa 147,55 kilograma ulovljene ribe.

Stasa

Budžet AP Vojvodine sada iznosi 122,9 milijardi dinara nakon što je na protekloj sednici pokrajinske skupštine u utorak usvojen rebalans. Čak 45,5 milijardi opredeljeno je za kapitalna ulaganja. Povećanje budžeta je posledica rasta privrede, a značajno je to što prvi put pokrajinski budžet iznosi više od 7 odsto odrepubličkog budžeta, ukazuje Stanislava Hrnjak, pokrajinska poslanica i predsednica Gradskog odbora SNS Srpske napredne stranke.

– Tekući prihodi budžeta premašili su onih sedam procenata definisanih Ustavom Republike Srbije. Na ukupan budžet to je i više, 7,7 odsto. Za kapitalna ulaganja ide tri sedmine iznosa, što je vrlo važno istaći. Ako pogledate period od 2016. do 2023. godine videćete da je ova pokrajinska administracija na čelu sa Srpskom naprednom strankom imala u kontinuitetu povećanje budžeta, osim, u jednoj prilici 2020. godine kada je jedan rebalans išao naniže i to usled epidemije korone.. Bitna činjenica je, takođe, da smo mi i u prethodnom periodu imali 65 odsto transfernih sredstava. U ovom trenutku od bezmalo 123 milijarde, 56 milijardi je transfernih sredstava, a sve ostalo praktično ide u kapitalni deo budžeta koji je jasan pokazatelj ozbiljnog privrednog rasta- precizira Stanislava Hrnjak.

Rebalansom je budžet uvećan za 6,2 milijarde dinara. U poređenju sa početnim budžetom za 2023. godinu, koji je iznosio 108,5 milijardi dinara, njegov obim povećan je za preko 13 odsto, odnosno za 14,4 milijarde dinara.

– Samo u ovoj godini, imali smo dva rebalansa, oba sa povećanjem, na šta najviše ukazuje rast prihoda od poreza na dobit što govori o tome da je privreda stabilna i rastuća. Videli ste da i tokom ove godine postoji ozbiljna podrška pokrajinske vlade, i kroz komunalnu infrastrukturu, ulaganja u obrazovanje, sport, kulturu i druge projekte. Budžet Vojvodine oslikava stvarno stanje na teritoriji AP Vojvodine i ozbiljan napredak naše zemlje i na to smo veoma ponosni- ističe naša sagovornica.

Na protekloj sednici doneto je i više pokrajinskih skupštinskih odluka o donošenju prostornih planova i zaštiti prirodnih dobara, među kojima je i Prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IV reda granični prelaz sa Mađarskom Bački Breg – Sombor – Kula – Vrbas – Srbobran -Bečej – Kikinda – granični prelaz sa Rumunijom (Nakovo).

IZ POKRAJINE ZA KIKINDU

Među najznačajnijim aktuelnim projektima koji se finansiraju iz pokrajinske kase je sveobuhvatna rekonstrukcija vodovodne mreže. Treba pomenuti i mini- postrojenja u selima, koja će takođe biti izgrađena zahvaljujući pokrajinskim sredstvima. Postavljanje javne rasvete u novoj industrijskoj zoni, radovi u više osnovnih i srednjih škola, predstojeća obimna rekonstrukcija OŠ „Feješ Klara”- samo su neki od projekata koje značajnim iznosima podržava Pokrajinska vlada.

osmeh_vojvodine_230423_tw1024

Skupština AP Vojvodine usvojila je na protekloj sednici odluku o donošenju Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IV reda granični prelaz sa Mađarskom (Bački Breg)-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran-Bečej-Kikinda-granični prelaz sa Rumunijom (Nakovo).

Ovaj projekat je, zaključkom Vlade Srbije proglašen projektom od posebnog značaja za Republiku Srbiju i njegova realizacija će se vršiti po osnovu Zakona o posebnim postupcima radi realizacije projekta izgradnje i rekonstrukcije linijskih infrastrukturnih objekata od posebnog značaja za Republiku Srbiju.

– Pored saobraćajnog povezivanja i realizacije interesa u oblasti saobraćajne infrastrukture, izgradnja predmetne saobraćajnice predstavlja projekat koji je od velikog uticaja na razvoj i unapređenje infrastrukturnih, ekonomskih, privrednih i drugih interesa, kako Republike Srbije kao celine, tako i AP Vojvodine, ali i lokalnih interesa u područjima kroz koje planirana saobraćajnica prolazi. Realizacijom projekta, saobraćajno-geografski položaj Grada Sombora i Grada Kikinde, kao i opština Kule, Vrbasa, Srbobrana, Bečeja i Novog Bečeja i saobraćajna pristupačnost će biti unapređeni u značajnoj meri, što će usloviti brži i efikasniji razvoj ovih opština i gradova – navodi se na sajtu Skupštine Vojvodine.

Ilustracija

Osnovni razlog za izradu i donošenje Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IB reda je, kako se navodi, stvaranje uslova za realizaciju nacionalnih i regionalnih interesa u oblasti saobraćajne infrastrukture na principima održivog razvoja i zaštite, odnosno obezbeđenje prostornih uslova za izgradnju brze saobraćajnice.

Podsetimo, nakon obavljenog javnog uvida, nacrt prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IV reda granični prelaz sa Mađarskom (Bački Breg)-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran-Bečej-Kikinda-granični prelaz sa Rumunijom (Nakovo) predat je Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine.

Brza saobraćajnica dužine 175 kilometara spojiće dva granična prelaza, i između njih Sombor, Kulu, Vrbas, Bečej, Novi Bečej i Kikindu.

(E Kapija)

error: Content is protected !!