Најновије

preduzetnici-konkurs-(1)

Lokalna samouprava raspisala je javni konkurs za dodelu podsticaja za razvoj preduzetništva, mikro, malih i srednjih preduzeća na koja posluju u našoj sredini. Cilj je podrška razvoju, osavremenjivanju, proširenju i povećanju  obima proizvodnje, stabilizacije proizvodnje, investiranja u savremena sredstva za rad i proizvodnju, radi povećanja konkurentnosti privrednih subjekata. Ove godine raspisan je sedmi konkurs, istakao je član Gradskog veća Saša Tanackov.

-Prošle godine imali smo opredeljeno više sredstava za ovaj konkurs, a i ove godine utrošiće se tri miliona dinara za podsticaj firmama koje imaju do 100 zaposlenih. Ove godine proširen je krug onih koji mogu da konkurišu za novac. Tokom ranijih konkursa nije postojala mogućnost nabavke informatičke opreme, softvera i sličnih mašina i alata iz oblasti informacionih tehnologija koji su danas nezaobilazni u radu mnogih profesija, te je ove godine omogućena njihova nabavka uz podsticaj Grada – saznajemo od Tanackova.

Od 2017. godine, oda kada su dodeljivana prva sredstva po ovom konkursu, do sada 62 korisnika dobila su podsticaje. Za sufinansiranje nabavke mašina i opreme, nove i polovne do sedam godina starosti najmanji iznos koji može da se odobri po projektu je 75.000 dinara, a najveći  je 400.000 dinara odnosno maksimalno 50 odsto vrednosti od traženog dobra koji se nabavlja.

-Postoji i pozitivna diskriminacija preduzetnica. Ukoliko se firma vodi na ženu dobijaju se dodatni bodovi, što povećava mogućnost dobijanja traženih sredstava. Konkursna dokumentacija nije zahtevna i prilagođena je da svako može lako da je popuni i da dođe do prateće dokumentacije koja je obavezna konkursom – dodao je naš sagovornik.

Bespovratna sredstva se ne mogu koristiti primarnu poljoprivrednu proizvodnju, a iz konkursa su izuzeti preduzetnici koji su sredstva dobili prošle godine.

-Ograničavajući faktor je i nabavka dobara koja nisu toliko trajnog karaktera jer preduzetnik nabavljenu opremu određeni period ne sme da otuđi. Tu se, pre svega, misli na stolove i stolice za ugostiteljske objekte, sitni inventar poput čaša, tanjira i ostalog. Imali smo široki krug korisnika od trgovine, zanatstva, proizvodnje, različitih usluga – kaže Saša Tanackov.

Rok za podnošenje prijava je 15. marta, do 15 časova Odobrena sredstva se koriste isključivo za namene za koje su dodeljena, a korisnik  sredstava je dužan da Gradskoj upravi dostavi definisanu ugovorom dokumentaciju o  realizaciji projekta, materijalni dokaz o nabavci mašine ili opreme, kao i o  namenskom korišćenju dodeljenih sredstava u propisanom roku. Svi detalji konkursa i obrasci prijave nalaze se na sajtu Grada Kikinde.

A.Đ.

 

PROCVETALO-VOCE

Visoke temperature od dvadeset stepeni u februaru dovelo je voće u fazu pupoljaka, pa se nad voćnjacima nadvila pretnja mrazom. Zavisi od sorte i od parcele, kako i gde kreće vegetacija.

-U protekle dve, tri godine temperature u februaru su više kao one u aprilu i maju. To je dovelo da voće izađe iz faze mirovanja. Kajsije su već cvetale, kako u ataru, tako i u gradu, a istu situaciju imali smo i prošle godine. Ono što je neuobičajeno jeste da je i ostalo voće krenulo. Dunje za koje je normalno da cvetaju 1. maja u ovu fazu doći će znatno ranije – saznajemo od savetodavca Poljoprivredne stručne službe Jelene Kljajić.

Breskve su u fazi  ružičastih balona, a kako i za naredni period meteorolozi predviđaju toplo vreme, i ovo voće će cvetati. Jabuka se, za sada najbolje drži i mišljenje naše sagovornice je da će početkom aprila ući u fazu cvetanja.

-Višnje i trešnje su u početku vegetacije, ali za sada „ćute“ – napominje naša sagovornica.

Klimatolozi kažu da nas očekuje proleće toplije od uobičajenog, ali da rizik od mraza i dalje preti. Onima koji u leto uđu bez gubitaka, borba sa posledicama klimatskih promena tek predstoji jer smo svedoci velikih suša i visokih temperatura.

-Ako i dođe do mrazeva, mnogo toga zavisiće od fenofaze u kojoj će voće biti, koliko će temperature biti niske, koliko će trajati. Ono što sada voćari mogu da urade za kajsije koje su cvetale i breskve treba da urade tretman protiv monilije. Proizvođačima breskvi savetovali smo da ne žure sa rezidbom pa će i kroz ovu agrotehničku meru moći da koriguju prinos. Za ostale voćne vrste preporučuje se tretman bakarnim preparatima – rekla je Jelena Kljajić.

A.Đ.

417451208-846969980806732-5843468819811732642-n

Akciju dobrovoljnog davanja krvi Crveni krst i Zavod za transfutiju krvi Vojvodine organizuju u ponedeljak, 11. marta od 8.30 do 13 časova.
Zavod za transfuziju krvi će ovom prilikom raditi biohemijske analize davaocima koji to budu želeli i koji posete ovu humanu organizaciju.

Iz kikindske organizacije podsećaju da do 29. marta traje umetnički konkurs Crvenog krsta Srbije  pod nazivom  “Krv život znači” namenjen  predškolcima, osnovcima i srednjoškolcoma. Svi koji žele  propozicije mogu da preuzimu preko QR koda. Obezbeđene su  vredne nagrade.
kuglanje

Kuglašice Kike nakon dvonedeljne pauze, nastavile su pobedom nadmetanje u Superligi. U 16. kolu, u Senti savladale su 6:2 (3.090:3.080) domaći istoimeni klub, ostavši tako u trci za novi izlazak u Evropu, a narednog vikenda Kikinđanke će biti gošće kragujevačke Mladosti.

KIKA 0230: Komanov 520, Kresoja 500, Santo 512, Šibul 521, Frenc 542, Vujasin 234 (Francuski 252).

D. P.  

431360114-1136656987492356-2279824686901862772-n

Iz Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci velike droplje“ stižu lepe vesti. Posle osam godina, u delu ataru Vaverka u Mokrinu, pojavio se mužjak. Lovci udruženja „Perjanica“, u čijoj nadležnosti je prirodno dobro borbe se za opstanak ove veličanstvene ptice te lovočuvari obilaze, čuvaju gnezda i vode računa o broju i stanju ptica, kaže predsednik udruženja Bogica Božin.

-Na zimovalištu je trenutno osam ženki i od petka, 8. marta, imamo i jednog mužjaka. Nadamo se da mužjak odlučiti da ostane u rezervatu, kako bi u budućnosti imali mlade. Svadbena igra mužjaka počinje sredinom marta ili početkom aprila i traje do početka, odnosno, kraja maja – saznajemo od Božina.

Jedna od najvećih ptica Evrope, velika droplja, smestila se na najočuvanijem i najvećem stepskom području Srbije. Pašnjaci velike droplje  su specijalni prirodni rezervat sačinjen od stepskih, slatinskih, livadskih, močvarnih i oraničnih ekosistema, sa retkim biljnim i životinjskim vrstama. Ovo područje je jedino stanište ove ptice u Srbiji i jedno od retkih staništa u Evropi i svetu.

-U saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za zaštitu životne sredine svake godine na ovom prostoru sejemo biljne kulture koje su potrebne za hranjenje i gnežđenje velikih droplji. Teren redovno održavamo i kosimo i trudimo se da sve prilagodimo ovoj ugroženoj vrsti. Pre tri godine u okviru IPA projekta sa Mađarskom ogradili smo 115 hektara površine na kojima se velike droplje šepure – istakao je naš sagovornik.

Velika droplja je jedna od najkrupnijih ptica naše faune, impozantan mužjak može da dostigne dužinu do 100 centimetara, težinu do 16 kilograma, a raspon krila doseže čak 2,5 metra.

Lovci iz Mokrina konstantno su na terenu i vode računa o prehrani divljači, ali i o njihovoj brojnosti.

A.Đ.

1709985147710

Likovnom kolonijom u kojoj su učestvovale amaterske slikarke iz Kikinde, Banatskog Velikog Sela, Iđoša, Bečeja i Novog Bečeja i Zrenjanina završena je Nedelja žena u Kulturnom centra. Među njima je bila i Vukosava Homan Psodorov iz Banatskog Velikog Sela koja je svoje radove pre dve godine izložila u Galeriji KCK.

-Od kada znam za sebe volela sam da slikam. Ipak, život ima svoje planove i četrdeset godina nisam radila, da bi pre tri godine ponovo počela da slikam i pišem. U penziji sam i uživam. Inspiriše me pokret i to je motiv mojih slika – saznajemo od Homan Psodorov.

Daliborka Kojičić iz Bačkog Petrovog Sela prvi put je u Kikindi  i utisci koje će poneti iz našeg grada su više nego dobri.

-Osećam se kao kod kuće. Slikam iz ljubavi i to najčešće na kolonijama. Na mojim platnima je priroda, onako kako je ja vidim – dodala je Daliborka Kojičić.

Iz udruženja „Pero amatera“  iz Bečeja  likovnoj koloniji odazvala se i Dragana Savić.

-Osim slikarstva, naše udruženje bavi se pesništvom, književnošću, fotografijom. Prvi put sam u Kikindi i drago mi je što smo uspostavili saradnju koje će se nastaviti. Slikam portrete – napomenula je Dragana Savić.

Likovnoj koloniji odazvalo se petnaestak žena.

-Želeli  smo da samo žene učestvuju u ovoj koloniji. Tema je slobodna i radi se akrilnim bojama.  Sve slike ostaju Kulturnom centru, a  učesnice su se bolje upoznale, razmenile su iskustva i lepo se družile – istakla je Tanja Nožica iz Kulturnog centra.

A.Đ.

Pedagoska 7

Studentski parlament Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača organizuje humanitarnu akciju za Dom za decu ometenu u razvoju „Kolevka“ u Subotici.

Sredstva za ličnu higijenu: četkice, paste za zube i pelene za decu i odrasle, higijenski ulošci, sapuni, kupke, šamponi i drugo mogu se doneti u Školu do 1. aprila. Kutije za donacije nalaze se na prvom spratu.

IMG-77e8efc5e51ce527a9e3a9691811850b-V-(1)

U Mesnoj zajednici Bašaid u toku je adaptacija prostorija u Domu kulture koje koriste udruženja građana. Sredstva su obezbedili  Mesna zajednica i Grad, a kako godinama nije ulagano u prostor adaptacija je bila preko potrebna. Sređuje se i deo zgrade koji koriste folkloraši KUD-a „Bašaid“ sala i hodnik. Zameniće se komletna rasveta, kao i gletovanje i krečenje zidova. Kulturno – umetničko društvo okuplja veliki broj dece i potrebno im je obezbediti što bolje uslove za rad. U uređenje su se uključili i meštani koji su svojim radom pomogli da Dom kulture dobije izgled kakav zaslužuje.

Posle zimske pauze, u nedelju 10. marta, ponovo vašar u Bašaidu.

-Naš vašar jedan je od posećenijih, sa dugogodišnjom tradicijom. Kako je samo mesto na raskrsnici mnogih puteva i prodavci, ali i kupci dolaze iz više sredina. Tu su opština Žitište i Nova Crnja, kao i Novi Bečej i Melenci. Vašar je značajan jer donosi i sredstva, koja se ulažu u selo – rekao je predsednik Saveta MZ Bojan Mikalački.

A.Đ.

 

1709931503716-(1)

Povodom Dana žena,  lokalna samouprava je za sve sugrađane organizovala koncert Harisa Džinovića. U prepunoj hali SC „Jezero“ dočekale su ga ovacije, a publika, među kojima je bilo više žena, svih generacija,  zajedno sa Harisom pevala je njegove najveće hitove. Koncert je započeo numerom „Zavoleh te ludo“ sa kojom otvara sve nastupe, a ređale su se pesme „Ako možeš ti suzu pustiti“ „Kako mi nedostaješ“, „Rano je za tugu“, „Poznaćeš me i po mraku“, „Muštuluk“ i druge.

-Samo da znate da sam u davno, u prošlom veku, služio vojsku u Kikindi. Tokom vojnog roka bio sam u Pančevu i Zrenjaninu, ali najbolje mi je bilo kada mi kažu da moram u Kikindu – otkrio je Haris Džinović.

Koncertu su prisustvovali i čelnici lokalne samouprave, zajedno sa pokrajinskom poslanicom Stanislavom Hrnjak i gradonačelnikom Nikolom Lukačem koji je  svakoj sugrađanki koja je prisustvovala koncertu darovao je ružu.

-Svim ženama želim da budu ispunjene ljubavlju tokom svih 365 dana u godini, da budu poštovane, da budu uvažene, da uživaju u svakom danu. Žene su stub porodice i bolji deo našeg društva. I ovaj koncert i sve što činimo za naše dame za 8. mart, treba da činimo svakodnevno. Haris Džinović oduševio je sve naše sugrađane i svi zajedno imali smo nezaboravno veče  – istakao je gradonačelnik Lukač.

IMG-3cdb2fecef3aac987705f02166595e1c-V

Na teritoriji grada tokom nedelje pronađeno je 19 mrtvih srna i srndaća. U ataru Banatskog Velikog Sela lovci su pronašli četiri mrtve srne i jednog srndaća, a u kikindskom ataru pronađeno ih je 14. Kako saznajemo od Damira Bjelića, predsednika Lovačkog udruženja „Velebit“ iz Banatskog Velikog Sela, dan nakon što je u nakovačkom ataru pronađeno 800 mrtvih vrana, javljeno mu je da je u ataru uginula divljač.

-Kada sam otišao video sam jednog srndaća koji je još uvek bio živ. Narednog dana ponovo sam obišao atar kako bih se uverio u kakvom je stanju srndać i imao sam šta da vidim. Zatekao sam pet leševa divljači u krugu od 300 metara. Bio sam zatečen prizorom i alarmirao sam policiju, inspektora za lov i sve koji su nadležni. Čekamo rezultate pošto su uginule srne poslate na obdukciju u Naučni institut za veterinarstvo u Novom Sadu, ali sam 99 odsto uveren da je u pitanju trovanje i da je kriv čovek. Nikada pre nismo imali ovakav slučaj da nađemo pet uginulih životinja na malom prostoru. U protekla dva meseca bilo je dojava da je pronađen po jedan ili dva srndaća, ali to nije bilo alarmantno. Na mestu gde smo našli uginule životinje bio je veliki čopor i važno je da se istraži šta se desilo – pojasnio je Bjelić i dodao da očekuje da će, pošto analize budu gotove i sazna se koji otrov je kriv za uginuće divljači, krivci biti kažnjeni.

Već narednog dana u kikindskom ataru prema Ruskom Selu i Banatskoj Topoli članovi Lovačkog udruženja „Kikinda“ pronašli su 14 uginulih srna i srndaća, što nam je potvrdio predsednik Mladen Banjac. Leševi životinja pronađeni su prilikom obilaska terena i brojanja divljači.

-Slučaj smo odmah prijavili nadležnom lovnom inspektoru, veterinarskoj inspekciji, policiji, lokalnoj samoupravi. U rekordnom roku su svi izašli na teren i uradili uviđaj. Delovi divljači uzeti su za analizu, a leševi su zakopani prema svim propisima. U toku je istraga kako je došlo do uginuća jer nikada do sada nismo imali ovakav slučaj. Divljač nije odstreljena, a šta se desilo ostaje da vidimo. Teren i dalje kontrolišemo i voleo bih da se ova situacija ne ponovi – rekao je Banjac.

 

U toku je lovostaj na svu plemenitu divljač i love se samo predatori. Sezona je godišnjeg brojanja divljači kako bi mogla da se urade planska dokumenta. Nova lovna sezona počeće 14. aprila na trofejne srndaće.

U Policijskoj upravi potvrdili su nam da je slučaj prijavljen Osnovnom javnom tužilaštvu u Kikindi i da će se tačan uzrok uginuća znati nakon što budu stigle analize sa novosadskog Instituta.

A.Đ.