Најновије

policija-automobil

Na području Policijske uprave u Kikindi u toku vikenda dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima nije bilo povređenih. Nastala je materijalna šteta u iznosu od 205 hiljada dinara. Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog divljači na putu i radnje vozilom.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 50 učesnika u saobraćaju i izdato je 316 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja su, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključena 32 vozača, od kojih je sedmoro zadržano u trajanju do 12 sati, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila, i dvoje je  zadržano jer su upravljali vozilom pod dejstvom nedozvoljenih psihoaktivnih supstanci.

Takođe, otkrivena su 62 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 319 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i ostalih prekršaja – 141.

drop-of-water-g3d12ff612_1920

Zbog radova na otklanjanju kvara na priključnom vodu devetospratnice, od 9 do 13 sati povremeno će bez vode biti potrošači u ulici Branka Radičevića, od Hajduk Veljkove do Vojvode Putnika, saopšteno je iz JP “Kikinda”.

Za sve dodatne informacije na raspolaganju su brojevi Pozivnog centra: 422-760 i 0628844888.

milica-latkovic-bronza-(2)

Kikinđanka Milica Latković (19) osvojila je bronzanu medalju na Evropskom džudo kupu održanom proteklog vikenda u Hrvatskoj. Juniorsko takmičenje u Rijeci okupilo je 250 takmičara iz 20 zemalja, a naša sugrađanka, koja se zbog studija preselila u Beograd, i godinu dana je članica beogradskog „Partizana“, borila se u kategoriji do 63 kilograma.

-Takmičenje je bilo teško i naporno. Imala sam šest borbi od kojih sam u pet pobedila i jednu sam izgubila i to od Italijanke koja je na 13. mestu Svetske rang liste juniora. U finalnom nadmetanju za bronzanu medalju izborila sam pobedu. Protivnica mi je bila  takmičarka iz Mađarske i borba je trajala 11 minuta – kaže Milica.

Odlazak u novi klub doneo joj je novi način rada i napredak.

-Ovo je drugi put da učestvujem na evropskom takmičenju. Prvi put sam bila kao kadetkinja 2019. godine. Osvojena medalja doprinela je da se kvalifikujem na Evropsko prvenstvo koje se septembra održava u Estoniji. Već sam počela pripreme za prvenstvo i nadam se najboljem ishodu – otkrila nam je mlada džudistkinja.

A.Đ.

 

slavski-kolaci

Povodom slave Grada letnjeg Svetog Nikole, 22. maja, i ove godine lokalna samouprava organizuje takmičenje za najbolji slavski kolač, najbolji izgled slavskog kolača i najbolju strukturu i ukus slavskog kolača.

Poziv da učestvuju upućen je građanima, udruženjima građana i ostalim zainteresovanim pojedincima. Prijavljivanje je najkasnije do 17. maja na brojeve telefona 426-300 i 064/857-40-44.

Slavski kolači predavaće se na sam dan slave Grada od 10 do 11 sati u Svečanoj sali Gradske kuće.

internirci-(1)

Predstavnici lokalne samouprave, gradonačelnik Nikola Lukač, predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan i član Gradskog veća Nebojša Jovanov, boračkih udruženja i Društva srpsko-norveškog prijateljstva položili su vence na spomenik internircima u znak sećanja na Kikinđane koji su poslati u koncentracione logore. Na Đurđevdan pre 82 godine nemački fašisti internirali su 46-oro sugrađana u koncentracione logore u Norveškoj.

– Najviše Kikinđana bilo je zarobljeno u logoru Bejsford koji se nalazi na desetak kilometara od grada Narvika. Stariji i bolesni streljani su polovinom jula, a mnogi su preseljeni u druge logore gde su mučeni. Velike strahote doživeli su u zatočeništvu, o čemu su svedočila sedmorica sugrađana koji su preživeli golgotu. Grad je u njihovu slavu podigao spomenik koji podseća na njihovu hrabrost i stradanja – podsetio je Tibor Firedi, sekretar kikindskog Društva srpsko-norveškog prijateljstva.

Nika Banjin, Slavko Vukić, Čeda Đomparin, Stevan Mihailov, Stevan Sivčev, Joca Stanić i Žarko Stojkov, vratili su se iz Norveške i isticali pomoć lokalnog življa i prijateljstva. U znak saradnje dva naroda prva Deklaracija o prijateljstvu između Narvika i Kikinde potpisana 6. oktobra 1966, a obnovljena je 2017. godine.

– Odali smo počast našim sugrađanima koji su nasilno deportovani u logore širom Norveške. Trudimo se da održavamo veze između bratskih gradova uzvratnim posetama i potpisivanjem posebnih protokola o saradnji. Narvik i Kikinda imaju posebne, istorijske, veze. Potencijal za saradnju je veliki, a cilj je prosperitet i zajednički interesi – kazao je Mladen Bogdan.

Iz nekadašnje Jugoslavije u logore je internirao oko 4.500 ljudi među kojima su bili i stanovnici Kikinde, Ruskog Sela, Mokrina, Iđoša i Banatskog Aranđelova. Oko 1.500 njih je preživelo i vratilo se svojim porodicama.

A.Đ.

 

 

 

 

sara-bruner-(4)

Sara Bruner (60), rođena u San Francisku, u Engleskoj živi 24 godine. Dugo godina radila je kao inženjer, ali i kao diler starog nameštaja, nakon čega je rešila da pauzira poslovni deo života i da se posveti putovanjima. U svom kombiju obilazi Evropu u potrazi za, kako je istakla, malim gradovima punim duha i neistraženih znamenitosti.

-U januaru sam započela putovanje iz Engleske. Najpre sam boravila u Holandiji u Amsterdamu kod prijatelja. Preko Nemačke sam stigla do Austrije gde uglavnom provodim zimske mesece čuvajući kuću bračnom paru koji zimu provodi na Floridi. Put me je naneo u Sloveniju na jezero Bled koje me je oduševilo. Mini odmor napravila sam i u Hrvatskoj na Rabu, te sam kroz Bosnu i Hercegovinu, gde sam videla sve ružno što je rat ostavio za sobom, stigla do Srbije i do Kikinde – saznajemo od Sare Bruner.

Drugog dana njenog boravka u našem gradu, zatekli smo Saru na Gradskom trgu. Divila se arhitekturi i gradskom jezgru.

-Dugogodišnja stabla, ali i zgrade „govore“ o istoriji vašeg grada. Imate i jednu od najlepših ulica na svetu koju sam posetila i sa punim pravom nosi taj epitet. Monumentalne skulpture od terakote prvi put sam videla u Kikindi i žao mi je što nije vreme da posmatram i sove po kojima ste poznati – kaže ova putnica.

Sara napominje da voli da putuje. Kilometre i kilometre prelazi u svom kombiju koji joj služi i kao soba za spavanje. Ličnu higijenu održava u sportskim centrima gde ima tuševa, a tada odradi i trening na bazenima jer je vrsna plivačica.

 

-Putujem polako. Nikuda ne žurim i imam puno vremena. Ono što ću pamtiti iz Kikinde i Srbije su ljudi koji su prijateljski nastrojeni. Iznenađena sam koliko su gostoljubivi i žele da pomognu. Oduševljena sam i ćevapima i burekom. Trudim se da u svakoj zemlji probam lokalnu kuhinju. Sigurno ću ponovo doći u Srbiju jer planiram da vidim Beograd i Novi Sad – otkrila nam je naša sagovornica i istakla da je njen kombi za sve iznenađenje jer je volan sa desne strane.

Zapratila je i naš portal kako bi na putu čula sve novosti iz Kikinde.

Iz Kikinde, plan joj je da otputuje na crnogorsko primorje. Želja joj je da putuje čitavu godinu i to vreme iskoristiće da osmisli plan šta će dalje da radi u životu.

A.Đ.

 

 

 

 

rasin-sesir

Udruženje građana „Raša Popov” iz Mokrina, povodom sedme manifestacije „Dan Raše Popova”, raspisalo je pesnički konkurs na temu „Ne diraj mi snove” . Pravo da  učestvuju imaju učenici osnovnih škola. Uz pesmu je potrebno poslati: ime i prezime učenika, ime predmetnog nastavnika, naziv škole, kontakt telefon i svoj mejl.

Žiri će za pobedničku pesmu dodeliti nagradu „Rašin šešir”, i pored nje dve druge i tri treće nagrade. Pesme je potrebno poslati do 5. juna na ćiriličkom pismu, u fontu Times New Roman, veličina 12 i u Word formatu. Stihove  slati isključivo elektronskim putem na imejl-adresu: danrasepopova@gmail.com.

Nagrađeni učesnici čitaće svoje stihove na završnoj manifestaciji „Dan Raše Popova” u Mokrinu.

koncert-Ivana-Selakov

Vaskrs u Mokrinu nije obeležilo samo tradicionalno Svetsko prvenstvo u tucanju farbanim uskršnjim jajima koje je, i ove godine, pokazalo da su Mokrinčani dobri domaćini jedinstvenog nadmetanja.

Foto: MZ Mokrin

U večernjim satima, brojna publika na Varoškom trgu uživala je u koncertu Ivane Selakov. Sjajnom atmosferom uz nastup poznate pevačice zavšene su 34. Vaskršnje svečanosti.

uskrs-skola

U Osnovnoj  školi „Bratstvo- jedinstvo” u Banatskoj Topoli od prošle godine organizuju novogodišnju i uskršnju prodajnu izložbu. Ove godine, pred uskršnji raspust, upriličili su i prvu školsku tucanijadu, a pobedniku je obezbeđena nagrada.

– Od novca koji zaradimo na ovim izložbama častimo učenike izletom. Prošle godine smo išli u bioskop u Zrenjanin, a ove godine planiramo posetu bazenima u Adi, u velnes centru Adice. Pojedini učenici naše škole su prvi put posetili bioskop, a pojedini će prvi put otići na bazen. Od ove školske godine u našim aktivnostima učestvuje i vrtić „Ježeva kućica” iz Banatske Topole, a deca iz vrtića će takođe ići sa nama na izlet- kaže Jadranka Čavić, psiholog u školi.

Dodaje da izložbe podržava Mesna zajednica, udruženje žena Banatske Topole, lokalni market „Una” i roditelji, tako što obezbede hranu i piće za sve goste i učesnike.

– Posebno smo ponosni na naše prijatelje iz Kikinde iz Moto kluba „Banatski bajkeri” na čelu sa predsednikom kluba Tamaš Ferencom- Ferkom koji se rado odazovu svakom pozivu i obraduju naše učenike paketićima i slatkišima- navodi naša sagovornica.

Od Jadranke Čavić je i potekla ideja za ovakve aktivnosti. Ona vodi i Kreativnu radionicu na kojoj se izrađuju ukrasi za prodaju, a u izradi, pored đaka, učestvuju učiteljice i pojedini nastavnici, kao i roditelji.

Zaposleni, roditelji i učenici veliku podršku za organizaciju i realizaciju ovih sadržaja koji upotpunjuju školske dane i ulepšavaju praznična druženja, imaju od  direktora škole Vladimira Dejanovića.

crkva (2)

Drugi dan vaskršnjeg praznika, u Srbiji je neradni dan. Vaskršnjim ponedeljkom započinje takozvana Svetla nedelja, koja se smatra produžetkom Vaskrsa. Danas se nastavljaju gozbe i veselja, dočekuju se rođaci, kumovi, komšije i prijatelji, rodbina iz udaljenijih krajeva. Svaki gost dobija obojeno jaje.

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave i Svetog Georgija, jednog od devet velikomučenika i prvih stradalnika za hrišćansku veru. Jedna je od najčešćih slava kod Srba.

Slavni svetitelj rodio se u kući bogatih roditelja u Kapadokiji. Njegov otac je stradao kao hrišćanin, nakon čega se majka preselila u Palestinu, gde je odrastao. Kao mladić, dospeva do čina tribuna u službi cara Dioklecijana. U to vreme, car je započeo veliki progon hrišćana. Tamnica, okovi i sva druga strašna mučenja nisu pokolebali mladića.

Kada je Đorđe molitvom vaskrsao jednog mrtvaca, mnogi su primili Hristovu veru, među njima i careva žena Aleksandra. Car je najzad odlučio da Đorđa i svoju ženu osudi na smrt sečenjem glave. Carica je izdahnula na stratištu pre pogubljenja, a Sveti Đorđe posečen je 303. godine.

Sveti Georgije se na ikonama predstavlja u vojvodskom odelu, na konju, sa kojeg kopljem probada strašnu aždaju. Aždaja na ikoni predstavlja mnogobožačku silu koja je „proždirala” brojne nevine hrišćane.

Poštovan je kao zaštitnik mnogih država i gradova u Evropi, ali i zaštitnik konjice, vitezova i viteštva i krstaških pohoda. Srpska pravoslavna crkva ga slavi dva puta godišnje. Glavni praznik je Đurđevdan i praznuje se 6. maja po gregorijanskom kalendaru, a drugi je prenos moštiju i obnovljenje Hrama Svetog Georgija – Đurđic, koji se slavi 16. novembra.

 

error: Content is protected !!