Најновије

policija-saobracaj

Pripadnici MUP-a, Uprave saobraćajne policije, će, od 25. aprila do 1. maja, sprovoditi akciju pojačane kontrole saobraćaja radi otkrivanja i sankcionisanja prekršaja prekoračenja brzine.

Saobraćajna policija će svakog dan angažovati sve raspoložive uređaje za merenje brzine kretanja: ručne radare, radare u sistemima video-nadzora i uređaje za merenje brzine u vozilima bez obeležja policije, takozvane presretače, dok će na auto-putevima biti merena i prosečna brzina kretanja vozila, saopšteno je danas iz MUP-a.

U okviru akcije koja se realizuje u saradnji sa organizacijom ROADPOL (mreža saobraćajnih policija Evrope), u sredu, 1. maja, od 00 do 24 časa sprovodiće se  akcija „Speed Marathon“, tokom koje će, na najvažnijim putnim pravcima brzina biti merena neprekidno u trajanju od 24 sata.

Ministarstvo unutrašnjih poslova pozvalo je građane da daju doprinos efikasnijem sprovođenju akcije i podizanju bezbednosti saobraćaja tako što će predložiti deonice puteva na kojima će pripadnici Saobraćajne policije kontrolisati brzinu. Predlozi treba da sadrže preciznu lokaciju, odnosno putni pravac i mogu se odnositi na puteve van naselja i u naselju. Šalju se na mejl Uprave saobraćajne policije usp@mup.gov.rs najkasnije do srede, 24. aprila, navedeno je u saopštenju.

S. V. O.

(FOTO: MUP Srbije)

Suvaca-(4)

U jedinom mlinu na konjski pogon u Srbiji, jedinoj preostaloj od ukupno 51 suvače koliko ih je bilo sredinom 19. veka u Kikindi, otvorena je sezona za posetioce. Mlinski deo, mlinarev stan, odnosno čekaonica koja je, ujedno, bila i mesto susreta i druženja Kikinđana, restaurirani su pre četiri godine i svake sezone, od aprila do oktobra, privlače veliki broj posetilaca, kaže Dragan Kiurski, muzejski pedagog.

– Ovo je naš ozbiljan turistički potencijal i očekujemo, i ove sezone, veliki broj posetilaca – iz Kikinde, okolnih mesta, kao i iz čitave Srbije. Suvača je  poseban primer istorijskog nasleđa, na osnovu kojeg može da se rekonstruiše prošlost našeg grada – kaže Kiurski. – Kako je ona bila i mesto okupljanja, i danas je ideja da se ljudi ovde sreću, da održavamo programe za lokalno stanovništvo. U Suvači će biti dečiji edukativni kamp, koji smo izmestili iz Muzeja, kao i, već traadicionalni Dan suvače u julu.

Suvača u Kikindi je izgrađena 1899. godine i predstavlja spomenik kulture od izuzetnog značaja. Pored kikindske, u svetu su sačuvane samo još dve – u mađarskom mestu Sarvaš i u hrvatskom Otoku kod Vinkovaca. Suvače su u Kikindi građene pre vetrenjača. U jednom momentu u Velikokikindskom dištriktu bilo ih je 252.

Veliko kolo pokretali su konji. Bio je upregnut najmanje jedan, a najviše pet pari konja. Dovodili su ih, obično, radnici u Suvači, pomeljari. Staza od cigala, kojom su se kretali konji, posipana je peskom jer je većina pomeljara bila siromašna, pa je dovodila nepotkovane konje. Par konja mogao je za jedan sat da samelje do sto kilograma žita. U Suvači su stalno radila dva čoveka – suvačar i gonič. Broj goniča povećavao se sa brojem upregnutih konja.

Do sredine osamdesetih godina dvadesetog veka, u mlinarevom stanu živela je porodica koja je održavala ovaj objekat. Suvača je od neprocenjivog značaja za Kikindu i jedno od prepoznatljivih obeležja ovog grada. Prošle godine posetilo ga je oko 4,5 hiljade posetilaca, uglavnom turista. Od sedamdesetak ekskurzija, polovina poseti i ovo mesto, kaže Kiurski.

Organizovane grupe ulazak plaćaju 50 dinata, dok je za Kikinđane besplatan. Suvača je otvorena od utorka do subote, od 10 do 16 sati.

Zbog planiranih radova na mreži 17. aprila će u Kikindi, od 13 do 14 sati, bez struje ostati potrošači u:

– Braće Opsenice

– Malom bedemu

– Malom sokaku

– Braće Sredojev ulici, od Stevana Sremca ka pruzi.

1712908595554

Kikinda je u projekat „Razigrano roditeljstvo“ uključena od prošle godine i on obuhvata zajedničko delovanje zdravstva, socijalne zaštite, predškolske ustanove i lokalne samouprave. Tim povodom organizovan je skup patronažnih sestara kom su pored Kikinđanki prisustvovale i gošće iz Zrenjanina, Sečnja, Vrbasa i Plandišta.

Razmena iskustva i znanja u okviru podsticajnog roditeljstva, o tome šta znači mentalno zdravlje roditelja i kako patronažne sestre mogu da budu podrška, govorila je Jelena Vranković, psihološkinja i koordinatorka Centra „Harmonija“ iz Novog Sada.

-Patronažne sestre su od ključnog značaja porodici kada se beba rodi. One su podrška u trudnoći, ali i u prvim danima novorođenčeta. Sestre su u prilici da vide kako su roditelji, da ih posavetuju, saslušaju, edukuju, ali i da ih upute na ustanove i institucije koje im mogu pružiti podršku. Roditelj koji je u teškom emocionalnom stanju ne može kvalitetno da brine o detetu i vrlo važno je da se prepoznaju signali takozvane „crvene zastavice“ odnosno kada treba reagovati u slučaju postporođajne depresije, intenzivne anksioznosti, opterećenosti, stresa – istakla je Jelena Vranković.

Patronažne sestre u Kikindi prošle su obuku u okviri projekta, a deo njih se dodatno edukovao o brizi roditelja i staratelja, navela je Olivera Vučković Popov, glavna sestra Patronažne službe Doma zdravlja i koordinatorka Škole za trudnice.

-Što smo više prepoznati u lokalnoj zajednici biće lakše da nam se  roditelji otvore i povere nam svoje strahove. Ovakvi skupovi važni su jer stičemo nova iskustva i znanja. U našoj službi projekat je u primeni i pošto sve patronaže u Srbiji budu uključene bićemo umreženi i bolje povezani, a sve to radi kvalitetnijeg rada – dodala je Olivera Vučković Popov.

Cilj projekta „Razigrano roditeljstvo“ jeste da se unapredi kvalitet usluga za decu ranog uzrasta i njihove roditelje, kroz podršku roditeljima u stvaranju sigurnog okruženja, dobrog zdravlja, odgajanja u skladu sa potrebama deteta i ranog učenja kroz igru. Projekat su podržali Vlada Republike Srbije i UNICEF.

A.Đ.

031cc4a7-53c1-4e2c-8ad1-2f8d112fb484

Adriana Bendiks iz Salvadora, Ema Adams iz Amerike i Elizabet Bustorf iz Nemačke tokom uskršnjeg raspusta bile su gošće našeg grada. Sve zajedno sa sugrađankom Anđelijom Knežević pohađaju internacionalni univerzitet u Bremenu i rešile su da deo slobodnih dana provedu u našem gradu i uvere se u priče da je Kikinda grad dobrih ljudi.

-U školi smo nerazdvojne i puno vremena provodimo zajedno. Od mene su čule priče o Srbiji i Kikindi i sada su se uverile da su sve tačne i da nisam preterivala kada sam opisivala lepotu rodnog kraja – kaže Anđelija.

Gradsko jezgo, gostoljubivost i dobri domaćini ostaće im u sećanju.

-Jako im je bilo lepo, oduševile su se koliko su ljudi druželjubivi i koliko je hrana ukusna. U Kikindiposetile sve znamenitosti, a poseban utisak ostavio je Muzej „Tera“ i monumentalne skulpture.U Suboticu smo bile na Palićkom jezeru i u Zoološkom vrtu, Novom Sadu na Petrovaradinskoj tvrđavi, a boravile smo i u Beogradu. Pune utisaka otišle su iz naše zemlje i sa novom energijom započele novo polugodište – kaže naša sagovornica.

Nije izostao ni tradicionalni, nedeljni, vojvođanski ručak u Banatskom Velikom Selu, kao ni poseta Destileriji „Hubert“ gde su kao favorit Adriana, Ema i Elizabet izdvojile liker od maline.

-Uživale se u pohovanim slanim palačinkama, ajvaru, sarmi, bureku,  kurtoš kolaču. Probale su i naš sladoled za koji tvrde da je puno bolji u odnosu na one koje su do sada imale priliku da jedu. Sve tri su uživale i već negde pravimo planove da opet dođu – napominje Anđelija.

Elizabet bi volela da dođe na Egzit festival, posebno sada kada je videla Pterovaradinsku tvrđavu. Ema se već najavila da će božićne praznike provesti u Srbiji.

A.Đ.

 

Lica-Velike-Kikinde-(5)

Izložba “Lica Velike Kikinde” otvorena je večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“. Autor izložbe je bibliotekar i profesor srpskog jezika, Slobodan Tomić. Pronašavši fotografiju porodice svog čukundede, zainteresovao se za ovaj zanat i umetnost s početka prošlog veka u Velikoj Kikindi i tako došao do radova jednog od najpoznatijih, Hečka Mora, koji je potpisnik 23 porodična i pojedinačna portreta izloženih od večeras u holu Biblioteke.

– Mor je u Veliku Kikindu stigao iz mađarskog Makoa 1897. godine i otvorio atelje. Punih 37 godina fotografisao je lica ovdašnjih stanovnika i pravio umetničke portrete. Izložene su 23 fotografije velikog formata, od ukupno 74 koliko je sabrano u katalogu koji prati izložbu – kaže Tomić. – Fotografije sam nabavljao iz različitih izvora – najvećim delom iz kolekcije Dragoljuba Badrljice, zatim iz Narodnog muzeja, iz kolekcije Biblioteke. Hečko Mor je bio poznat i priznat umetnik u svoje vreme, bavio se i slikarstvom, voleo je da slika pejzaže i domaće životinje. Nagrađivan je u Budimpešti i u Hrvatskoj. Imao je radnju u dvorištu Seđakove kuće, preko puta od Katoličke crkve. Pored toga,  bavio se i prodajom opreme za foto-aparate, optike, gramofona, gramofonskih ploča, instrumenata za merenje kvaliteta vina, rakije i mleka, prodavao je čak i  parfeme.

Tomić ističe da je, ovom izložbom i pratećim katalogom pokušao da sačini zbirku fotografija koje će oslikavati umetnički portret s početka 20. veka.

– Tek trećina lica nam je poznata. Na fotografijama je i mnogo Mokrinčana. U katalogu su, takođe, i oglasi iz tog vremena, na tri jezika. U njihovom sakupljanju u Arhivu pomogli su mi Srđan Sivčev i Tijana Rupčić. Mislim da u svakoj kući u Kikindi postoji bar jedna Morova fotografija – zaključuje Tomić.

Bibliotekarka Zavičajnog odeljenja Biblioteke, Milana Bajkin, rekla je na veoma posećenom otvaranju izložbe da je u Velikoj Kikindi, pre sto godina, postojalo čak deset fotografskih ateljea.

– U sociološkom smislu, čin odlaska kod fotografa bio je veoma značajan događaj, oblačila se najsvečanija odeća, pratila se građanska moda, a porodice sa sela često su, za tu priliku, oblačile narodnu nošnju – istakla je Milana Bajkin. Žene su oko vrata stavljale dukate – miraz i sva lica su bila ozbiljna sa svečanim izrazima.

Savršeno razumljivo s obzirom na to da se, ukoliko je to moglo da se priušti, fotografisalo najčešće samo jednom u životu, za uspomenu i ostavštinu potomcima koji danas, po svakom detalju na fotografiji, saznaju važne informacije iz života svojih predaka.

S. V. O.

1712849933097

Ekonomsko – trgovinska škola svečanim programom pod nazovom „Mesto gde se snovi pretvaraju u postignuća“ obeležila je Dan škole. U Narodnom pozorištu okupljenima su se predstavili besednici iz ove obrazovne ustanove, kao i hor. a prisutne učenike, zaposlene i goste pozdravio je direktor Robert Vunjak koji je istakao da je važno da se škola razvija i da bude ustanova koja će odgovoriti svim zahtevima tržišta rada.

-Pre 76 godina u Kikindi je otvorena Ekonomsko -trgovinska škola. Od samog početka škola je imala podršku lokalne samouprave, a imamo je i danas. Uz podršku Gradske uprave proslavljamo i ovaj rođendan, ali razmišljao i o narednoj školskoj godini. Planom upisa naredne školske godine imaćemo pet odeljenja i šest obrazovanih profila. Ekonomski, trgovinski i finansijsko računovodstveni tehničari su četvorogodišnji smerovi, dok će trogodišnji biti kombinovano odeljenje konobari i trgovci i kuvari kao samostalno odeljenje. U školskoj 2024/2025. godini imaćemo odeljenje više u odnosu na prethodne godine.

Rođendanu škole prisustvovali su Valentina Mickovski, članica Gradskog veća i Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe.

-Imamo odličnu saradnju sa Ekonomsko – trgovinskom školom i cenimo posvećenost zaposlenih đacima i njihovom obrazovanju. Mladi koji završe ovu školu imaju mogućnost i da se zaposle i da nastave dalje školovanje. Zajednički planiramo upis u svaku školsku godinu u skladu sa potrebama poslodavaca u Kikindi i drago mi je što će po završetku školovanja učenici moći da pronađu posao u ritejl parku koji svi sa nestrpljenjem očekujemo – navela je Valentina Mickovski.

 

Školu pohađa 325 učenika raspoređenih u 14 odeljenja.

A.Đ.

 

Internationa-Sculpture-Symposium-Terra-Museum-001323

U misiji pribižavanja umetnosti građanima, iz Centra za lepu i primenjenu umetnost “Tera” pozivaju sve zainteresovane na predavanje umetničke kolaborativne grupe “Dim Tim”, na temu istorije zidnog slikarstva. Predavanje će se održati u subotu, 13. aprila, od 15 sati, u Salonu Muzeja “Tera”.

Nakon predavanja, zainteresovani će biti u prilici da učestvuju u radionici zidnog slikarstva “Umetnička intervencija u eksterijeru”, pod mentorstvom umetnika.

policija-9

Stanje bezbednosti na području Policijske uprave u martu ocenjeno je kao povoljno. Prioritet u radu bili su: prevencija prekršaja i krivičnih dela, očuvanje stabilnog javnog reda i mira i potpuna zaštita života, lične i imovinske sigurnosti građana Severnobanatskog okruga.

Na području Policijske uprave u Kikindi, prošlog meseca registrovana su 134 krivična dela. Ako se uporedi sa 172 učinjena dela u istom mesecu prošle godine, uočava se smanjenje od 22 odsto.

U oblasti opšteg kriminala, ukupno je registrovano 118 krivičnih dela, što čini smanjenje od 16 odsto u odnosu na mart 2023.

Otkriveno je šest krivičnih dela u oblasti privrednog kriminala, tri u oblasti visokotehnološkog kriminala i šest krivičnih dela na polju ekološkog kriminala.

Od ukupno 54 registrovana krivična dela sa nepoznatim počiniocima u martu, rasvetljena je gotovo polovina, odnosno gotovo 41 odsto. Takođe, od 54 registrovana krivična dela sa poznatim počiniocem, u martu su 23 osobe uhvaćene u izvršenju.

U ovom periodu podneto je deset krivičnih prijava zbog narkotika, registrovano je sedam nasilja u porodici i izrečeno je ukupno 40 hitnih mera (27 privremenih mera zabrane kontaktiranja i prilaska žrtvi i 13 privremenih udaljenja mogućeg počinioca iz stana).

Registrovano je 61 krivično delo protiv imovine i to: 44 krađe, 12 teških krađa, i po jedno razbojništvo, prevara, iznuda i prikrivanje.

Na teritoriji Okruga u martu nije bilo narušavanja javnog reda i mira u većem obimu, niti težih oblika ugrožavanja lične i imovinske sigurnosti građana. Otkriveno je 27 prekršaja protiv javnog reda i mira, što je, u odnosu na mart prošle godine, smanjenje za oko 44 odsto.

U oblasti bezbednosti saobraćaja evidentirano je 36 saobraćajnih nezgoda, što je povećanje u odnosu na mart 2023, kada ih je bilo 29. U saobraćajnim nezgodama poginula je jedna osoba, dok je osmoro učesnika zadobilo teške, a 16 lake telesne povrede.

Prilikom regulisanja i kontrole saobraćaja na putevima, učesnika u saobraćaju, vozača i vozila, otkriveno je 1.512 prekršaja (prošlog marta bilo ih je 1.541).

Otkriveno je: 126 prekršaja vožnje pod dejstvom alkohola, 163 prekoračenja dozvoljene brzine, 312 nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 36 upotreba mobilnog telefona i jedan prekršaj vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.

Pogranični poslovi, kretanje i boravak stranaca i suzbijanje ilegalnih migracija i trgovine ljudima

U ovoj oblasti, ostvarena je efikasna zaštita državne granice i pograničnog područja, kao i dosledno sprovođenje zakona u oblasti kontrole kretanja i boravka stranaca, izdavanja putnih isprava, u upravnim poslovima i poslovima oružja i državljanstva.

U martu je prema stranim državljanima preduzeto 337 mera, dok su u istom periodu 2023. godine, prema stranim državljanima, preduzete 192 mere.

Realizovano je 20 akcija u kojima je ukupno dislocirano 77 iregularnih migranata pronađenih u zoni granične linije, koji su prevezeni i smešteni u prihvatne centre Komesarijata za izbeglice i migracije, saopšteno je iz Policijske uprave u Kikindi.

Nutrien-Employees-Financial-Planning

Na području Severnobanatskog okruga u toku je setva kukuruza. Usevi iz najranijih rokova setve su u fazi od klijanja i nicanja do razvijena dva lista. Vizuelnim pregledom useva na pojedinim parcelama uočeno je prisustvo sive kukuruzne pipe kao i simptoma oštećenja na mladim listovima kukuruza. Simptomi napada ove štetočine su utvrđeni najviše po obodu parcela.

Odrasle jedinke sive kukuruzne pipe izgrizaju kotiledone i ivične delove liski. Za useve kukuruza ova štetočina je najopasnija pri nicanju mladih biljaka pa sve do obrazovanja prvih listova. Najugroženiji su usevi koji se graniče sa prošlogodišnjim kukuruzištem.

Poljoprivrednim proizvođačima se preporučuje obilazak parcela i ukoliko se u fazi klijanja utvrdi prisustvo sive kukuruzne pipe na metar kvadratni ili nekoliko dana posle nicanja  potrebno je  hemijski  zaštiti usev. Mogu se koristiti insekticidi na bazi cipermetrina.