Најновије

Mina-i-Mateja-(2)

Blizanci Mina i Mateja Radivojša završavaju osnovnu školu sa diplomama za đaka i sportistu generacije, i sa još deset posebnih, Dositejevih diploma za postignute uspehe u pojedinim oblastima. U svojoj, sada već bivšoj školi, OŠ „Vuk Karadžić“, brat i sestra nisu se samo zadovoljavali peticama. Redovno su učestvovali na takmičenjima i sa njih se vraćali sa diplomama i peharima.

– Takmičila sam se iz matematike, fizike, biologije, hemije, srpskog jezika i književnosti. Posebno sam ponosna na treću nagradu na državnom takmičenju iz fizike koju i najviše volim jer je ona za mene kao zanimljivija matematika. Volim da rešavam logičke zadatke, da pronalazim nova rešenja, jer to mogu da zamislim i dešava se u stvarnom životu. Oblast kretanja i gravitacije mi je najinteresantnija. Za fiziku me je zainteresovao tata koji je nastavnik ovog predmeta, i, uz nastavnicu Biljanu Grulović, pomagao mi je u pripremama za takmičenja. U Regionalnom centru za talente sam se takmičila iz biologije, i u tome mi je pomagala i starija sestra, Marina, a od sledeće školske godine volela bih da se takmičim iz fizike – priča Mina.

Mina je bila aktivna i u Crvenom krstu sa kojim je učestvovala na pokrajinskom takmičenju iz pružanja prve pomoći, na kojem su pobedili prethodne dve godine.

– Najlepše mi je bilo u Petnici, prošlog oktobra – dodaje Mina. – Imali smo predavanja po čitav dan, upoznavali smo se sa različitim naukama.

Kaže da je u slobodno vreme trenirala plivanje, a sada je redovna na treninzima odbojke. Mina priznaje da joj je, 20 minuta mlađi brat, uvek pružao podsticaj jer su, kako ističe, jedno drugom pozitivna konkurencija.

Mateja je, s druge strane, izuzetan bio, pre svega, u sportu. Ipak, pored diplome za sportistu generacije, dobitnik je i četiri Dositejeve nagrade.

– Prvo sam počeo da treniram plivanje, sa četiri godine, a zatim sam, od sedam godina započeo i sa treninzima fudbala – kaže Mateja. – Za školu sam se takmičio u fudbalu, odbojci, košarci, plivanju i atletici. Pet puta sam učestvovao na državnom takmičenju iz plivanja i ponosan sam na osvojeno četvrto mesto.

Kao i njegova sestra, takmičio se i iz fizike i matematike i iz tehničkog obrazovanja, i postizao značajne uspehe. U takmičenju iz saobraćaja njegova ekipa je pobedila na opštinskom i okružnom takmičenju. Takođe, nadmetao se sa ekipom Crvenom krsta. Ipak, najviše voli sport, tačnije fudbal, i upravo u ovom sportu bi voleo da se zadrži. Sada je u kadetima OFK „Kikinde“ i, kaže, voleo bi da se i ubuduće, za školu, takmiči u plivanju i košarci.

– Više ja podstičem Minu, ali je ona, zapravo, naša pokretačka snaga – priznaje Mateja.

Oboje su, za dalje školovanje, izabrali prirodni smer u Gimnaziji. Što se tiče izbora fakulteta, Mina razmišlja o medicini i Građevinskom fakultetu, a Mateja se dvoumi između arhitekture i medicine.

Za ovaj izuzetan dvojac, koji je učinio ponosnim, ne samo svoje roditelje, Oliveru i Željka, kao i učiteljicu Milku Koldan Šević i razrednog starešinu, Draganu Vukašinović, zahvaljujući njihovoj želji za učenjem, trudu i energiji koju ulažu u vannastavne aktivnosti, sigurno će se još čuti.

I najvažnije – ovi đaci, pametni i vredni, izrastaju u uspešne, lepo vaspitane i dobre ljude, i zaslužili su svaku sreću u svemu novom što započnu dok koračaju ka svojim ciljevima.

S. V. O.

 

 

 

Za tačno nedelju dana nalepnice, praktično dozvole za upravljanje električnim trotinetima, biće obavezne. Istog dana, 15. juna, ističe i rok za podnošenje zahteva za njihovo izdavanje.

Inače, vozačima ovih trotineta dozvoljeno je kretanje kolovozom, ali, kako precizira Zakon o bezbednosti u saobraćaju, na putu gde je brzina kretanja ograničena na najviše 30 kilometara na sat, ako je vozač maloletan, odnosno, ako je navršio 18 godina, može da se kreće kolovozom gde je ograničenje najviše 50 kilometara na sat. I mora da ima zaštitnu opremu – zakopčanu zaštitnu biciklističku kacigu na glavi i prsluk.

Što se tiče starosne granice za upravljanje ovim lakim električnim dvotočkašem, ona je za dve godine viša nego za vožnju bicikla. Na bicikl se može sa najmanje 12, a na električni trotinet sa najmanje 14 godina.

Kazne za prekršaje su drakonske, od novčane do višegodišnje zatvorske. Za vožnju bez nalepnice zaprećena je kazna od deset hiljada dinara. Isti iznos moraće da plate i vozači ukoliko su u saobraćaju bez osvetljenja, svetloodbojnog prsluka, ukoliko voze saputnike ili se kreću nedozvoljenom površinom.

Najdrastičnija zaprećena kazna je od 100.000 do 120.000 dinara ili čak zatvor do 30 dana, ukoliko električni trotinet vozite po autoputu i motoputu

Slično vozačima automobila, kako su regulisale nove odredbe Zakona, i vozačima ovih dvotočkaša može biti privremeno oduzeto prevozno sredstvo ukoliko imaju seriju težih prekršaja.

Procena je da u Srbiji ima oko 250.000 električnih trotineta. Važno je napomenuti da vozača električnog trotineta koji vozi trotoarom može da zaustavi bilo koji policajac, a ne samo pripadnici saobraćajne policije.

 

Tisa-Felbab-1

Tisa Felbab, učenica prvog razreda Gimnazije „Dušan Vasiljev“, dobitnica je još jednog književnog priznanja. Njen rad na temu „Priče iz druge prošlosti“ pobedio je na istoimenom konkursu koji je novosadski Filozofski fakultet raspisao povodom četrdeset godina od objavljivanja jednog od najznačajnijih dela moderne srpske književnosti, „Hazarskog rečnika“ Milorada Pavića.

“Hazarski rečnik”

Konkurs za najbolju kratku priču – istorijsku i fantastičnu prozu, bio je namenjen srednjoškolcima i tema je inspirisala Tisu koja, kaže, najviše voli upravo ovu književnu formu.

– Moja priča prati jednu devojku koja obavlja dnevne poslove, ide na pijacu, po gradu, ima sasvim uobičajen dan, da bi se, na kraju, ispostavilo da je ona, u stvari, Jevrejka, i da se radnja odvija u Berlinu 1942. godine. Suština je kako bi izgledao život jedne mlade Jevrejke da se Drugi svetski rat nije dogodio – kaže Tisa.

Milorad Pavić

Samo u tekućoj školskoj godini, Tisi je ovo treće priznanje za prozu – pobednica je međunarodnog literarnog konkursa na kojem je tema bilo delo Dušana Vasiljeva i pohvaljena je na Festivalu srednjoškolske kratke priče.

Iako veoma mlada, ona već ima ozbiljan staž u pisanju. Još od osnovne škole piše prikaze knjiga za Izdavačku kuću „Laguna“ i učestvuje na književnim konkursima. Aktivna je i u Regionalnom centru za talente.

Dodela nagrada na Filozofskom fakultetu, kada će Tisi, najboljoj i među starijim srednjoškolcima, biti uručeno ovo, najnovije priznanje, biće održana krajem juna.

 

 

Izlozba-o-izborima-(4)

U izbornoj godini, neposredno posle lokalnih izbora, u Istorijskom arhivu su odabrali da za sugrađane prirede svojevrsnu retrospektivu i, izložbom propagandnog materijala, plakata, podsete na periode predizbornih kampanja u istoriji grada. Izložba „Kikindski izbori“ otvorena je večeras u holu Arhiva.

– Ovde je retrospektiva svih lokalnih izbora od obnove višestranačja, početkom devedesetih godina prošlog veka, zaključno sa izborima iz 2020. godine. Po propagandnom materijalu, plakatima, flajerima i brošurama, posetioci mogu da vide šta je obeležilo kikindski politički život poslednjih 30 godina – kaže autor izložbe, v. d. direktor Istorijskog arhiva, Srđan Sivčev. – Postavka je zanimljiva jer zadire u život svakog pojedinca, svako može da pronađe nekog poznatog ovde, da vidi šta je on bio u prošlosti i da, na mikronivou, sagleda političke procese.

Izloženi materijal deo je zbirke Arhiva, kaže Sivčev. Deo su donirali građani, ali su i zaposleni skidali plakate u toku predizbornih kampanja, kao bi ih sačuvali kao svedočanstvo vremena.

– Posebno interesantan kolorit bio je devedesetih godina, u toku političke borbe  demokratske proevropske građanske opozicije protiv SPS-a, JUL-a i radikala, što se manifestovalo i na lokalnom nivou, pogotovu što je 1996. godine pobedila tadašnja opozicija. Po meni je najinteresantnija 2004. godina, kada je, na lokalnim izborima, bilo kandidovano 30 lista. Bio je to veoma zanimljiv kolorit, posebno u grupama građana u kojima se bilo pojavilo mnogo interesantnih protagonista – objašnjava Sivčev.

Svečanom otvaranju u holu i hodniku Arhiva, pored mnogobrojnih saradnika i posetilaca, prisustvovali su i predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Jasno možemo da vidimo kako su se menjala vremena, politički akteri, kakve  političke poruke i slogani su se nudili, kakav je bio dizajn izbornih plakata, letaka i ostalog izbornog materijala, u svemu tome je suština političkog  života. Neki od aktera su i dalje prisutni na političkoj sceni grada, neki, nažalost, nisu više među nama. Ovo je prilika i da se podsetimo događaja iz političkog života i da vidimo šta se danas nudi, a to su napredak i razvoj Kikinde – istakao je Mladen Bogdan.

Izložbu „Kikindski izbori“ tehnički je opremio Nikola Radosavčev, a postavka će, naredna dva meseca, biti dostupna posetiocima radnim danima, od 7 do 15 sati.

S. V. O.

vatrogasci-nis-(10)

Učenici nižih razreda osnovnih škola imali su priliku da se upoznaju sa ljudstvom, opremom i vozilima vatrogasno – spasilačke jedinice koja radi u okviru pogona „Severni Banat“ kompanije NIS. Deca su mogla da isprobaju različitu opremu, da se upoznaju sa vatrogascima, da vide kako izgleda unutrašnjost vatrogasnog kamiona, a na kraju su ih vatrogasci, po vrelom danu rashladili vodom iz vatrogasnog šmrka, što je đake najviše oduševilo. Cilj je da se predstavi jedinica koja radi važan posao, rekao je Milan Borenović, rukovodilac pogona za proizvodnju nafte i gasa „Severni Banat“, kompanije NIS.

-Osim što su obučeni za gašenje požara, pripadnici ove jedinice su obučeni i za spasavanje. Iako pripada Naftnoj industriji Srbije na raspolaganju je lokalnoj samoupravi i svim građanima. Ponosimo se svim ljudima zaposlenim u ovoj službi, ali i opremom koju imamo. Ovo je prilika i da edukujemo naše najmlađe sugrađane – istakao je Borenović.

Predstavljanju pomenute jedinice prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća Saša Tanackov i Nebojša Jovanov.

-Vatrogasci su, pre svega, hrabre i humane osobe i ovim vrlinama treba da podučavamo decu. Jedinica kompanije NIS u Kikindi često pomaže u gašenju požara i čuvanju života naših građana. Uz nas u uvek u kriznim momentima, a prošle godine ova služba dobila je nagradu za humanost u znak zahvalnosti za sve ono što čine za sve nas – precizirao je gradonačelnik Lukač.

Učenici prvih i drugih razreda nagradili su  vatrogasce spasioce crtežima.

A.Đ.

 

 

 

 

 

Milica-Oblaci

Manifestacija Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije (ULUPUDS), „56. Majska izložba“, na kojoj su predstavljeni radovi umetnika svih devet sekcija, u svojoj završnici, održanoj u Konaku kneginje Ljubice u Beogradu, tradicionalno uključuje i dodelu priznanja. Velika nagrada „Geneza“ dodeljena je Milici Bajić Đurov za scenografije u predstavama „Oblaci“ (Nina Plavanjac – Stevan Bodroža) Narodnog pozorišta u Kikindi i „Na pragu“ (Hasan Erkek – Stevan Bodroža), Regionalnog pozorišta u Novom Pazaru.

Tema „Majske izložbe“, „Geneza“, donela je različite percepcije autora u sagledavanju stvarnosti i njene estetizacije u umetničkom izrazu, a upravo rad Milice Bajić Đurov istakao se u različitim medijima mnogobrojnih umetnika.

Ova scenografkinja, rođena u Beogradu, diplomirala je na Fakultetu primenjenih umetnosti, gde je i magistrirala. Titulu doktora nauka, u oblasti teorije umetnosti i medija, stekla je na beogradskom Univerzitetu umetnosti. Profesor je na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu.

– Autentičan autorski pečat u scenografskom stvaralaštvu nastojim da ostvarim kroz jedinstvenu i uspešnu vizuelno-prostornu (i vremensku) interpretaciju dramskog teksta koja daje specifičnu notu scenskom izvođenju, u skladu sa rediteljskim konceptom, te na suptilan način omogućava da se prikaže ponekad i ono što je iza teksta, iza izgovorenog, odglumljenog – kaže prof. dr Milica Bajić Đurov za Kikindski portal.

Obe scenografije, u Kikindi i u Novom Pazaru, nastale su u saradnji sa, kako ističe, sjajnim rediteljem Stevanom Bodrožom.

– U predstavi „Oblaci“ scenografija sadejstvuje s izvođačima na sceni, prateći slike iz života čuvenog Dušana Vasiljeva – objašnjava scenografkinja. – Na crvenom kružnom visokom podijumu, scenski elementi uspostavljaju prizore toplog doma, školske učionice, dečije igre, rata, ljubavi i postratnih patnji. Veliki oblak (kao znak, intencionalno satkan u nijansama crvene boje) lebdi nad kružnom platformom, transformiše se i na kraju, simbolički, pada preko scene i u njemu svoj nebeski život nastavlja preminuli Vasiljev.

U obema predstavama radnja se odvija na podijumu, postavljenom na sceni, i oko njega, a sama scenografska rešenja karakteriše izražena simbolika, istovremeno  autohtona i sinhronizovana sa rediteljskim, kostimografskim, glumačkim i drugim aspektima pozorišnog čina.

– Predstava “Na pragu” nosi drugačiji senzibilitet. Shodno tome, poetika scenskog izvođenja i scenografije sprovedena je u drugačijem ključu – dodaje. – To je priča o malom čoveku koji s porodicom napušta zavičaj i odlazi u grad, u potrazi za snom koji ih vodi “u maglu melanholije i patnje”. Scenografsko rešenje prožima obrise prošlog života označenog u bujnom rastinju koje je potisnuto sumornim sivim levitirajućim okvirom njihovog novog skučenog stana. Nameštaj se uvodi u prostor kao da se spušta s neba – tako se i njemu vraća. Transparentna draperija deli podijum po vertikali i omogućava igru senki i silueta aktera, dajući nova značenja izgovorenom. Donji nivo scene, ujedno je i prostor u kome se duše preminulih opraštaju od milih i napuštaju ovaj svet.

Prof. dr Milica Bajić Đurov za svoj rad višestruko je nagrađivana. Između ostalih, dobitnica je Godišnje nagrade za scenografiju Malog pozorišta „Duško Radović“, dve godišnje nagrade ULUPUDS, priznanja za scenografiju predstava „Gospođa ministarka“ i „Emigranti“, kao i predstave „X+Y=0“, rađene po delu Borislava Pekića.

U kikindskom pozorištu, svojim inventivnim scenografskim rešenjima, obogatila je, 2015. godine, i predstavu „Murlin Murlo“ koju je, po Koljadinom delu, režirao Boban Skerlić.

S. V. O.

pcelari 1

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i privrede raspisalo je dva javna poziva za subvencije pčelarima i proizvođačima šećerne repe, a prijave za ovu finansijsku podršku moguće su do 5. jula.

Za subvencije u pčelarstvu, po košnici pčela, prijave mogu da podnesu poljoprivredni proizvođači koji imaju prijavljeno najmanje 20, a najviše 1.000 košnica, a podsticaj po košnici iznosi 1.000 dinara. Podsticaji se odnose na ovu godinu, a prijave mogu podneti putem platforme eAgrar odnosno portala ePodsticaji.

Kada je reč o podsticajima za proizvođače šećerne repe, ova finansijska podrška odnosi se na useve iz prošle godine. Pravo na podsticaj od 35.000 dinara po hektaru ostvaruju pod određenim uslovima. Proizvođači šećerne repe mogu da ostvare pravo  po hektaru prijavljene i zasejane šećerne repe, a najviše do 500 hektara za ostvareni prinos od najmanje 50 tona po hektaru. Takođe, korisnik ima pravo na ovu subvenciju, s obzirom da je reč o usevu iz 2023. godine, ako je celokupan ostvareni prinos isporučio šećeranama.

Prijave za ovaj vid podrške, podnosi se preko Pisarnice republičkih organa uprave u Beogradu ili poštom na adresu resornog ministarstva – sa naznakom Uprava za agrarna plaćanja.

 

Maja-Gojkovic-Kapija-uspeha-12

Muzej „Tera“ dobitnik je nagrade „Kapija uspeha“ u kategoriji kulturno- istorijskog turizma. Priznanje dodeljuje Privredna komora Vojvodine najboljim kompanijama i pojedincima za postignuti kvalitet usluga u oblasti turizma. Nagrade je uručila predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković koja je poručila da će  Vlada Vojvodine nastaviti da, zajedno sa kompanijama koje ovde posluju gradi još bolju turističku ponudu, ulaganjem u  infrastrukturu i razvoj postojećih potencijala.

-Priznanje je dokaz da kultura i umetnost, koja je i naša primarna delatnost, može da bude značajan zamajac turizma jednog mesta. „Kapija uspeha“ dodeljena nam je za programe koje razvijamo, koji uključuju veliki broj korisnika, kao i one koji se odnose na razne socijalne grupe. Na taj način privlačimo sve više posetilaca u Kikindu i u Muzej „Tera“ – istakao je Aleksandar Lipovan, direktor Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“.

Naš sagovornik za 11. jun u 19 sati, u Galeriji „Tera“, najavljuje razgovor sa multimedijalnom umetnicom Tanjom Ostojić iz Berlina koja je bila učesnica simpozijuma 2013. godine. Već 15. juna biće organizovan celodnevni program u Muzeju „Tera“. Ovom prilikom biće organizovane radionica za roditelje sa malom decom tokom koje će moći da se utiskuju stopala ili šake mališana u ploče od gline. Tokom dana organizovaće se i radionica „Tera herc“ sa Konstantinosom Petrovićem koja će se bazirati na upotrebu boja u muzici i svetlosti.

U ovoj kulturnoj ustanovi uveliko se pripremaju za predstojeći Internacionalni simpozijum skulptura u terakoti „Tera 2024“ koji će trajati tokom jula. I ove godine on će okupiti renomirane umetnike iz sveta koji će stvarati monumentalne skulpture.

A.Đ.

 

 

 

grafika-centar-(1)

Sunovrat nekadašnje fabrike „Grafika“ počeo je prelaskom u vlasništvo novokneževačke „Lepenke“. Sledom različitih događaja ona je zatvorena i  25 godina objekat je bio potpuno napušten. Nedavno ga je kupio Bojan Đurović, za koga je ulaganje u prostor nekadašnje fabrike „Grafika“  bilo dobro ulaganje.

-Pratim prodaje i kada je ovaj objekat ponuđen nisam imao dilemu da li da ga kupim s obzirom na to da su pojedini zakupci pokazali interesovanje da otvore trgovinske objekte u Kikindi, a nisu imali odgovarajuću lokaciju. Zgrada je na dobrom mestu i može da zadovolji potrebe budućih zakupaca tako da je u toku rekonstrukcija kako bi se što pre otvorile nove radnje – istakao je za naš list Đurović.

Budući „Houm centar“ imaće pet objekata odnosno odvojenih poslovnih celina, a trenutno se adaptira prostor za dva.

-Ugovor je potpisan sa dva trgovinska lanca „Forma ideale“ i „Jisk“. Ove firme nemaju prodajna mesta u Kikindi, a njihovo otvaranje biće dobro za sve građane na teritoriji grada i okolnih mesta. Do sada su, za kupovinu u pomenutim radnjama, morali da idu u Zrenjanin. Za preostali prostor još uvek su u toku pregovori. Nekoliko je zainteresovanih i ostaje da se vidi ko će biti još na ovom prostoru. Ugovori su dosta složeni i puno je elemenata na koje se obraća pažnja tako da pregovori duže traju – napominje naš sagovornik.

U objektu će se zaposliti pedesetak radnika, predviđa Đurović jer je minimalni broj po prodajnom mestu 10 do 12 zaposlenih. Deo radnika u kompaniji „Forma ideale“ već je zaposlen i, kako saznajemo, na obuci je u zrenjaninskom salonu, a do 28. juna otvoren je konkurs za pozicije prodavac junior i montažer. Kako na sajtu „Jiska“ nema ponuda za posao u Kikindi pretpostavka je da su za ovu kompaniju već odabrani budući radnici.

-Trudimo se da sve građevinske radove i pristupne puteve završimo što pre. Najrealnije je da će se lokali kompanija „Jisk“ i „Forma ideale“ otvoriti krajem jula, početkom avgusta, a moja obaveza je da ih predam ranije. Za preostali prostor, nadam se da će biti završen u oktobru, novembru – naveo je Đurović.

Bojan Đurović kaže i da je Kikindi neophodna stanogradnja, pošto nema dobru ponudu stambenog prostora. Kako se bavi i ovim poslom razmišlja da, ukoliko pronađe adekvatnu lokaciju, izgradi jednu do dve zgrade.

A.Đ.

ODLIČNA SARADNJA SA GRADOM

Lokalna samouprava pokazala se kao odličan partner, dodao je Bojan Đurović.

-Ni u jednoj lokalnoj samoupravi nisam imao toliko pomoći kao u Kikindi. Želim da istaknem profesionalnost i brzinu prilikom prikupljanja sve neophodne dokumentacije što je meni, kao investitoru, puno značilo jer nisam gubio vreme i mogao sam da se fokusiram na posao zbog kog sam i kupio zgradu – rekao je Đurović.

 

 

foto-nsrs-milenko

Predsednik Poslaničke grupe Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane Milenko Jovanov ugostio je delegaciju opštine Srebrenica, koju su činili načelnik opštine, odbornici, predstavnik Srpske pravoslavne crkve i privredici iz Srebrenice.

Milenko Jovanov je ocenio da se srpski narod suočava sa teškom situacijom i pritiscima, bez obzira na prostor na kojem živi. Osvrnuo se na nedavno održanu sednicu Generalne skupštine UN, na kojoj je izbegnuto, zahvaljujući predsedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću, da se našem narodu utisne stigma, navodeći da Rezolucija jeste usvojena, ali ne apsolutnom većinom, kako su predlagači očekivali. Jovanov je naglasio da se jedinstvom srpskog naroda i uzajamnom podrškom svi problemi mogu savladati.

Načelnik opštine Srebrenica Mladen Grujičić se zahvalio na svim uloženim naporima Srbije u UN i na bratskoj podršci. Grujičić je, zajedno sa ostalim članovima delegacije, upoznao narodne poslanike sa trenutnom političkom i privrednom situacijom u Srebrenici, ukazujući na veoma značajnu temu održavanja lokalnih izbora, u oktobru ove godine.

Sagovornici su se složili da je od izuzetnog značaja održavanje jedinstva srpskog naroda u Srebrenici i da treba nastojati da se uspostavi što širi konsenzus političkih aktera uoči održavanja lokalnih izbora.

Domaćini delegacije opštine Srebenica bili su, pored Jovanova, i Nevena Đurić, zamenica predsednika Poslaničke grupe ALEKSANDAR VUČIĆ – Srbija ne sme da stane i Dušan Marić, predsednik Parlamentarnog foruma Republika Srbija – Republika Srpska.

Foto: Printskrin FB