Најновије

LUDAJE-KRNIC-1-obr

Nikola Krnić iz Kikinde, proizvodi banatsku kraljicu na jutru zemlje. Uzgojem ludaja bavi se bezmalo 15 godina. Ova jednogodišnja biljka nije zahtevna za uzgoj, međutim suša je doprinela da rod bude desetkovan.

-I pored toga što sam redovno zalivao, jer na njivi imamo sistem kap po kap, rod će biti ispod proseka. Tamburice su bolje rodile u odnosu na ukrasne i „helovin“ ludaje. One nisu mogle da se oplode tokom jula kada cvetaju jer su temperature bile visoke – kaže Nikola Krnić.

Ludaja je zasnovana početkom maja i setva je obavljena u pravom trenutku. Krnić je proizvodnju nasledio od oca koji je tikvu počeo da uzgaja na manjoj parceli da bi je sa godinama povećavao i ulagao u nju.

– Ludaje za kolače uvek se traže i bile su jako dobre. Prodajemo i semenke za cepkanje jer sam u razgovoru sa kupcima shvatio da je i za njima potražnja velika. Iako ludaja voli dosta sunca i toplije zemljište ove godine imamo ekstremno toplo vreme koje ne odgovara nijednoj kulturi. Na mojoj parceli je prvenstveno pesak to joj savršeno odgovara, kada su temperature prosečne. Ove godine to nije prednost jer se pesak puno više zagreje  – kaže Nikola Krnić.

Ludaja pošto nikne neophodna su dva paranja, jedno okopavanje i bacanje đubriva. Najveći neprijatelj ove biljke je plemenjača i vaške, tako da je neophodno i prskanje protiv bolesti štetočina.

Nikola Krnić je i predsednik udruženja “Kikindska ludaja” koje okuplja proizvođače takmičarskih bundeva. Članovi udruženja na najvećoj kikindskoj manifestaciji naći će se u ulozi sudija.

-U saradnji sa Turističkom organizacijom i ove godine biraće se najslađa kikindska ludaja. Takmičiće se muskatne tikve i tamburice, a uz pomoć automatskog reflektometra odredićemo slast.  Reč je o aparatu koji utvrđuje količinu šećera u voću i povrću. Upravo tamburica je ludaja koju želimo da brendiramo kao kikindsku. Prošle godine ovo nadmetanje organizovali smo prvi put. Na takmičenju je učestvovalo deset proizvođača, a prvu nagradu osvojio je Radovan Zakić, član našeg udruženja – istakao je Krnić.

I ove godine najstarija kikindska manifestacija je u međunarodnoj asocijaciji „Great Pumpkin Commowealth“. Sve ludaje koje se nađu na „Danima ludaje“ mogu da se takmiče za svetski rekord.

A.Đ.

 

jysk

Poznati skandinavski lanac maloprodaje za uređenje doma stiže u Kikindu!

JYSK-ova 46. prodavnica otvoriće se ove srede, 28. avgusta u 9 časova, na adresi Miloša Velikog 54.

Povodom otvaranja svoje prve prodavnice u Kikindi, JYSK je pripremio značajne popuste do 70 odsto, a tokom prva dva dana, prvih 100 kupaca može očekivati posebne poklone iznenađenja.

Nova prodavnica koja zapošljava 7 novih radnika, prostire se na nešto više od 1000 m2, a uređena je prema novom skandinavskom konceptu 3.0 koji nudi još inspirativnije izlaganje proizvoda, uređenje i osvetljenje, što će kupcima omogućiti novo iskustvo kupovine.

saobracajna-policija-mup-4

Na području Policijske uprave u Kikindi, za dane vikenda dogodile su se dve saobraćajne nesreće, obe sa nastradalim licima, u kojima je jedna osoba poginula, a jedna zadobila teške telesne povrede. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 380.000 dinara.

Jedna saobraćajna nesreća dogodila se zbog neosvetljenosti vozila, dok uzrok druge, za sada, još nije utvrđen, navode u Policijskoj upravi Kikinda.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 18 učesnika u saobraćaju i izdato je 78 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, isključeno 15 vozača, od kojih su četiri lica zadržana u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 mg/ml.

Takođe, otkrivena su 22 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 39 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine i 28 ostalih prekršaja.

Svet-magije-i-djuske-(5)

Mnogo magije i smeha uz đuskanje doneo je sinoć nadahnuti mađioničar Bubi na scenu u dvorištu Kurije mališanima, roditeljima i svima koji su pratili program „Svet magije i đuske“.

– Publici predstavljam ono što nazivam komičnom magijom – rekao nam je mađioničar pre nastupa. – Deca danas znaju gotovo sve, moja magija je stvarna, ali zabavna jer volim da se deca smeju, kao i roditelji, Često mi kažu da su se više oduševili nego deca. Imamo i đusku na kraju, pravi mini disko sa koreografijom.

Mađioničar Bubi poznat je kikindskoj publici sa prošlogodišnjeg „Kikindskog leta“. Sa izuzetnim smislom za animaciju i sjajnom komunikacijom sa publikom svih uzrasta, sasvim je sigurno da je upravo ovaj nastup na najlepši način zaokružio brojne i kvalitetne programe za mališane koje je, i ovog leta, ponudila Turistička organizacija Grada.

S. V. O.

Rusko-Selo-Pasuljijada

Četvorodnevna manifestacija, Velikogospojinski dani kojom se, u Ruskom Selu, obeležavaju i seoska i crkvena slava, započela je danas i druženjem na tradicionalnoj Pasuljijadi. Podrška je stigla i iz lokalne samouprave – programima je prisustvovao predsednik Skupštine grada, Mladen Bogdan.

– Podržavamo Velikogospojinske dane i sve manifestacije u svim selima. Ovakve prilike mnogo znače i učesnicima, domaćinima i gostima da se druže, da podele svoja iskustva, i, takođe, pokazuju da imamo dobru saradnju i da širimo veze i van Kikinde – rekao je Bogdan.

Na sportskim terenima pored stadiona, u kuvanju se takmičilo čak 20 ekipa.

– Tu su nam prijatelji iz susednih sela i iz Stare Moldave sa kojom smo zbratimljeni i posećujemo se već 18 godina. Važno nam je da se poštujemo i družimo što više, to nam je milina – kaže Milan Kesić iz Udruženja „Rusko Selo zavičaj moj“, organizatora manifestacije.

Iako je, svi su se složili, rezultat najmanje važan, valja istaći da su pobedu odneli domaćini, ekipa Mesne zajednice. Drugoplasirani su bili kuvari iz JP „Kikinda“, dok je treće mesto pripalo organizatorima, Udruženju „Rusko Selo  zavičaj moj“.Sutra, u ponedeljak, 26. avgusta, od 19 sati, u Domu kulture će svoja dela predstaviti književnica Ranka Tanasić Barlov iz Ruskog Sela koja živi i radi u Beogradu. Na istom mestu, u utorak, takođe od 19 sati, biće priređena izložba slika i stripova meštanina Milivoja Vukojevića.

S. V. O.

Foto: Čedomir Vujanić i Ruskoselski glasnik

Colak-(1)

Suša nije u velikoj meri poremetila prinose meda i pčelari sa našeg područja beleže od 12 do 17 kilograma izvrcanog meda po košnici. Med dobijen od uljane repice, tamo gde je bilo, bio je dovoljan da pčele dočekaju suncokret koji je glavna paša na ovom terenu, ocenjuje Saša Čolak, iskusni i poznati pčelar iz Banatskog Velikog Sela. Čolak je, takođe, i predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine, prvi na tom mestu iz Kikinde i okoline.

– Kada je počela suša i suncokret počeo da cveta, mislio sam da će sve izgoreti, što se i dogodilo, ali su pčele uspele da nakupe što im je bilo potrebno i  ja sam zadovoljan – kaže Čolak. – Uz to, godina je prošla bez ozbiljnijih bolesti. Nije bilo ni trovanja jer su apeli urodili plodom, poljoprivrednici su uvažili naše molbe u vezi sa primenom pesticida otrovnim za pčele.

Med je izvrcan krajem jula, početkom avgusta, i pristupilo se utvrđivanju zdravstvenog stanja pčelinjih zajednica. Pripreme za zimu su uveliko u toku, negde su i završene.

– Rešavali su se problemi sa pčelinjim krpeljima, varoom, koja je najgora za pčele. Rade se tretmani, podeljeni su lekovi i pčele su očišćene od štetočina. Sam ću, u svojim košnicama, izvršiti još jedan, kontrolni pregled, eventualno ću dopuniti zimsku rezervu hrane uoči perioda mirovanja i to je kraj poslova pre mirovanja – objašnjava Čolak.

Kada je u pitanju prihrana pčela, ovaj pčelar koji već 38 godina ubira med izuzetnog kvaliteta, kaže da se ne bi usudio da proizvede nešto što ne bi moglo da se nazove medom, te savesno i pametno dodavanje hrane u košnice, bez dileme, ne smatra lošim, na protiv.

– Pčele prihranjujem šećernim sirupom u razmeri 1:1, koji im dajem u obrocima, da bi ih one blagovremeno povukle u saće i potrošile ih u toku jeseni i zime. Pčele prvo jedu hranu koju su poslednje unele. Znači, ako sam rešio da nekoj zajednici dam sirup, on ide ispod meda i u sto odsto slučajeva potroši se već do novembra ili decembra, i tek onda pčele počinju da jedu med. Ako ne obezbedimo prihranu, sasvim sam siguran, nismo samo na gubitku, već i pčelama ne činimo dobro, one mogu, u krajnjem slučaju, i da uginu od gladi.

Kaže da on lično ostavlja od 13 do 16 kilograma meda po košnici i primenjuje formulu po kojoj na 15 kilograma meda dodaje tri litre sirupa. Ne škodi ni da se pčelama za zimu ostavi i do 20 kilograma meda, napominje. Važno je da imaju dovoljno hrane za zimu i za rani prolećni razvoj, kada je potrošnja zimskih rezervi hrane najveća, od marta do početka cvetanja.

Prema neki procenama, na području grada ima oko 300 pčelara sa 12 do 13 hiljada košnica. Kilogram meda se od kuće prodaje za 600 do 700 dinara, dok cena na veliko, što je, kako ukazuje Čolak, dugogodišnji problem, drastično pada, i sada je samo 1,8 evra za kilogram.

S. V. O.

SA-IZVODJENJA-U-KURIJI-(1)

Ponovo je sinoć bilo prepuno dvorište Kurije. Glumci pozorišta „Slavija“ su u okviru „Kikindskog leta” izveli predstavu „Ljubav na seoski način“.

Iako naslovom podseća na istoimenu TV seriju snimljenu pre više od pola veka, ovaj pozorišni komad, po tekstu i u režiji Radeta Vukotića, donosi mnogo savremenije seoske zgode i nezgode. Večna tema bračne preljube osnovni je motiv ovog vodvilja. Glumci Saša Pantić, Nemanja Janičić, Mira Đurđević, Slavica Ljujić, Danica Todorović i Miljan Prljeta su duhovitim replikama dovodili publiku u situaciju da se na momente zaceni od smeha.

Naravno, ova „pučka zabava“, kako su je samoironično nazvali sami glumci, nije ni imala ambiciju da prikaže svu raskoš pozorišne umetnosti, nego da zabavi, što je u velikoj meri i uspela. Radnja je naizgled banalna, a zasnovana je na činjenici da meštanih Ilija saznaje da ga supruga Brana vara sa seoskim veterinarom, pa odlučuje da joj se osveti i da i on „pribavi“ ljubavnicu. Ispostavlja se kasnije da je ta ljubavnica prešla ne samo u tabor Ilije, nego igra i, fudbalski rečeno, na dvojnu registraciju, pa poznaje i „kvalifikacije“ veterinara, a u igru se uključuju i zakoniti muž ljubavnice, kao i pohotna medicinska sestra koja još dodatno komplikuje ionako holivudski zamršene ljubavne odnose.

Vrcav, ali ne i prizeman humor, dozirana, poneka benigna psovka, ali bez vulgarnosti, i gegovi, ali ne po svaku cenu, sve su to odlike ovog komada. Čini se da je seoski ambijent samo okvir u koji je smeštena radnja, a ova „Ljubav na seoski način“ scenaristički i glumački u velikoj meri prevazilazi većinu serija i filmova na sličnu temu, jer ne igra na „prvu loptu“ i jeftin humor, već naprotiv, uverljivost postiže višeslojnošću i teksta i glume.

Sve u svemu, dovoljno da publika u dvorišu Kurije pozitivno odreaguje na dešavanja na sceni, o čemu svedoče i utisci glumice Danice Todorović, koja tumači lik Brane, jedne od akterki ovog (van)bračnog četvorougla:

– Ovo je jedan veoma zanimljiv vodvilj i publika jako lepo reaguje. Dobra je ekipa i uvek se radujem kad igram ovu predstavu. Mi na sceni smo uživali, a vidim i da je publika zadovoljna. U Kikindi sam, inače, drugi put u životu i bliža je nego što sam očekivala(smeh).

U pitanju je, dakle, bio sadržaj više iz kategorije zabave, nego umetnosti, uz pregršt duhovitih replika, ali bez manirizama i opštih mesta. Glumci su te večeri pokazali da je i za zabavu potrebno poznavanje glumačke veštine, i oni su je i demonstrirali, uprkos tome što je u pitanju vodvilj, koji se inače igra „s pola gasa“.

Pomenutu posvećenost i glumačku veštinu pokazao je i akter predstave Nemanja Janičić, koji je tumačio Miloja. Naime, ključevi za razrešenje cele ujdurme oko ovog „bračnog sagrešenija“ nalaze se upravo kod pomenutog Miloja, „igrača s klupe“ koji ulazi pri kraju, kad su svi akteri ljubavnih afera već potrošili sve alibije i međusobno se raskrinkali i diskreditovali. On znalačkim glumačkim sredstvima povezuje relacije i konce ovog zamršenog ljubavnog klupka. A njegov glumački domet je tim veći, kad znamo da je u pitanju takozvana „uskočka“ uloga:

– Moje učešće u ovoj predstavi je specifično, zato što su kolege napravile predstavu, pa dva-tri glumca nisu mogla da prihvate angažman, i onda su pozvali mene, pa smo završili predstavu takoreći za pet dana – sumira Janičić.

Famoznog veterinara, seoskog Kazanovu, oko kojeg se i otimaju žene i na kojem je i baziran zaplet vrlo izražajno je doneo popularni glumac Miljan Prljeta, koji je još jednom ponovio da je vrlo naklonjen Banatu, ali nažalost zbog obaveza nije odavno bio u našim krajevima:

– Generalno, volim Vojvodinu, a Kikindu obožavam. Nisam skoro igrao u vašem gradu, ali mi ovo nije prvi put da igram. Doduše, u ovom dvorištu Kurije mi jeste prvi put i ovo je zaista fantastičan prostor. Mi smo dali sve od sebe, jer je ovo pre svega jedna lepa pitka komedija i ja sam uvek uzbuđen kad igram ovakve predstave, a Kikinđani su nas zaista vrlo lepo prihvatili.

N. Savić

 

Sasla-susreti-(2)

Iako se činilo da će rod grožđa biti desetkovan dugotrajnom sušom, na danas održanim Susretima vinogradara i vinara Vojvodine u Iđošu ocenjeno je da će godina, ipak, biti zapamćena kao relativno dobra. Domaćini i gosti su, posle obilaska vinograda, razmenili iskustva i saslušali savete stručnjaka o preradi grožđa u ovim uslovima.

– Mnogo truda uloženo je u vinograde, ali je žega učinila svoje. U grožđu ima previše šećera, ali ne i kiseline i ne možemo očekivati stabilna vina – ukazao je Laslo Horvat, sertifikovani enolog iz Temerina. – Prošla godina bila je kišovita, bilo je i pepelnice, ova je ipak bila dobra, i postoje razlike od parcele do parcele, u zavisnosti od toga koliko je bilo kiše. Na ovakvim skupovima čujemo korisne savete o primeni novih metoda i možemo da napredujemo. Mnogo znači i to da jedni od drugih učimo. Nažalost, vreme je takvo već tri, četiri godine, ako se tako i nastavi, na ovim njivama proizvodićemo banane.

Branislav Brojčin, predsednik Upravnog odbora Udruženja vinogradara i vinara “Šasla”, organizatora već 24. Susreta, kaže da, nažalost, upravo zbog vremenskih uslova, nisu mogli da se odazovu svi koji su pozvani, a to su saradnici iz petnaestak udruženja iz Pokrajine.

– Došli su nam vinogradari iz Temerina, Čuruga, Kljajićeva i iz Novog Bečeja, ostali nisu uspeli jer se trude da što pre sklone grožđe sa ovih visokih temperatura – objašnjava Brojčin. – Ova godina je veoma specifična, i mnogo stariji od mene ne pamte nešto slično. Žege su počele pre dva meseca i sve biljne kulture su sazrele brže. Već je veliki deo vinograda obran, grožđe je prerađeno i sve će biti, verujem, završeno do kraja avgusta. Ne očekujem jako loše rezultate, mislim da će biti osrednji, da će godina biti solidna, sa nešto manjim količinama. Grozdovi su izgubili dosta vlage i to će uzrokovati manje vina.

Udruženje „Šasla“ ima dugogodišnju i uspešnu saradnju sa Gradskom upravom, istakao je član Gradskog veća za poljoprivredu i zaštitu životne sredine, Đorđe Tešin.

– Nadležni sekretarijat već godinama intenzivno sarađuje sa ovim udruženjem koje koristi stručne savete i koordinira svoje aktivnosti sa Gradom u smislu korišćenja podsticajnih mera.Zajedno definišemo mere i vinogradari učestvuju u njihovom kreiranju. Nastojaćemo da još više unapredimo tu saradnju – rekao je Tešin.

Posle razgovora, savetovanja i predavanja organizovanih za vinogradare, Susreti su nastavljeni druženjem uz nadu da će, na „Danima vina“ u februaru vredni iđoški vinogradari i vinari još jednom moći da predstave kvalitetne proizvode.

S. V. O.

 

 

Sasava-bajka-(4)

Posle „Zbrke u šumi“, nove predstave izvedene prošle nedelje, u Dečijem pozorištu „Lane“ u toku su poslednje pripreme za još jednu premijeru. Sutra, u nedelju, 25. avgusta, biće izvedena „Šašava bajka“, predstava koja je obnovljena posle šest godina i koja od sada u ansamblu ima tri nova glumca: Martu Katai, Aleksandra Krulja i Tamaru Tanackov. Iz stare postave u podeli su Milan Vujić i Aleksandar Maletin.

– Predstava je zanimljiva i lepa, dijalozi su fenomenalni i veoma je interesantno bilo raditi na njoj. „Ljubav pobeđuje“, to je naša i poruka predstave- kaže Tamara Tanackov.

Tamara je glumica sa dugogodišnjim stažom, u predstavama igra od samih početaka, iz vremena „Art teatra“. Kako već godinama živi u inostranstvu, prilikom svakog boravka u Kikindi iskoristi priliku da se vrati u svoje pozorište i na scenu.

U „Šašavoj bajci“ dodeljena joj je uloga veštice Vece Štrece. Ostali likovi su: Miš sa dvora, Sofronije koji peva, Bela Rada i vampir Toza Mimoza. Komad je, pre osam godina, režirao Dragan Ostojić, po tekstu Tode Nikoletića. Autor songova je Svetlana Ceca Milić.

„Lane“ trenutno ima čak 30 aktivnih predstava.

– Plan je da „oživimo“ i one koje se, zbog potrebe zamene glumaca, ne igraju – kaže direktor Aleksandar Maletin.- Nijedna predstava nije skinuta sa repertoara i kada pronađemo zamene, imaćemo čak 46 predstava i deset novogodišnjih. U proširenom sastavu glumački ansambl broji desetak odraslih glumaca i decu iz Školice glume.

Za svoju dečiju publiku, ovog leta igrali su u svojoj sali, na sceni u dvorištu, na Gradskom trgu i u dvorištu Kurije. Školica glume ne radi do polovine septembra, kada će ponovo početi da okuplja polaznike ponedeljkom, sredom i petkom, od 19 sati. Sa njima je već odigrana premijera, a u planu je još jedna predstava, precizira Maletin.

S. V. O.