Најновије

bolnica-pregledi-(1)

Preventivni pregledi organizovani su u Domu zdravlja danas od 8 do 17 časova u ambulanti u Svetosavskoj 53.

Građani mogu da kod lekara opšte prakse obave pregled  i prekontrolišu kompletnu krvnu sliku, hemoglobin A1 i C i tumor markeri. Pored toga pacijenti koji žele moći će da prime i sezonsku vakcinu protiv gripa.

Svi koji žele da vade krv trebalo bi da dođu do 12 sati.

U Opštoj bolnici Kikinda građani su u prilici da od 8 do 17 časova obave kardiološki i urološki pregled, izmere krvni pritisak, a od laboratorijskih analiza kompletnu krvnu sliku, nivo šećera u krvi, tumor markere PSA za muškarce kao i CEA, CA 19-9 i AFP. Ovom prilikom biće omogućeno da urade i analizu prosečnog nivoa šećera u krvi u poslednja dva do tri meseca (hba1c ).

Pregledi urologa obavljaće se u polikliničkom delu gde se inače nalazi ambulanta za urologiju, a ostali, kao i dosad, u prostoru gde su internističke ambulante.

tera-muzej-zatvaranje-sezone-(4)

Radionicama za decu i odrasle, posetom stalnoj postavci i muzičkim programom Muzej „Tera“ zatvorio je letnju sezonu u ovom prostoru. Organizovana su druženja pod nazivom „Psihoart Lab“, crtanje pantografom, a deca i njihovi odrasli pratioci su imali priliku da uživaju u vajanju skulptura od gline uz pomoć vajarke Sonje Beloš.

-I ovoga puta imali smo zainteresovane da nauče kako da oblikuju glinu, a sigurna sam da je stalna postavka, ali i sam prostor Muzeja bio inspirativan. Glina je laka za obradu, a pomaže i razvoju sitne motorike tako da je deci uvek interesantno da stvaraju kroz igru – istakla je Sonja Beloš.

Aleksandar Lipovan, direktor Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ podsetio je da je letnja sezona u Muzeju otvorena u martu i da je sada završena. I tokom narednih meseci Muzej „Tera“ biće otvoren za posetioce, ali neće se u njemu organizovati prateći sadržaji.

-Zadovoljni smo posetom u proteklim mesecima.Trudili smo se da svakih pet, šest nedelja imamo nove postavke u izložbenom prostoru uz radionice koje će ih pratiti. Cilj je da negujemo postojeću i gradimo novu publiku u čemu smo uspeli jer su ovaj prostor posećivala nova lica. Muzej „Tera“ je tokom leta živnuo i uspeli smo u nameri da promovišemo kompletan prostor oko njega. Najveću posetu zabeležili smo tokom Evropske noći muzeja kada je samo u igri otčitavanja QR kodova učestvovalo 450 osoba – istakao je Lipovan.

Do kraja godine u Galeriji „Tera“ biće otvorene još dve izložbe u okviru kojih će biti održano nekoliko zanimljivih predavanja, najavio je Aleksandar Lipovan. Tokom zime radionice i prateći programi biće organizovani u Galeriji „Tera“ i u novom prostoru, zimskom ateljeu, u ateljeu „Tera“.

A.Đ.

skembe-fest-(5)

Najbolje škembiće na 5. „Škembe festu“ pripremila je ekipa kikindskog udruženja Multipla skleroza. Ovu odluku doneo je tročlani žiri nakon što je ocenio rekordnih 32 uzorka od istog broja ekipa koje su se nadmetale na ovogodišnjem gastronomskom takmičenju.

-Prvi put sam videla i pripremala škembiće. To sam učinila za moju majku koja više nije sa nama, a prošle godine bila je deo ove manifestacije. Moji prijatelji, vrsni kuvari, otkrili su mi njihove recepte i kombinacija je donela pobedu. Pored pehara osvojili smo prase koje ćemo ovih dana ispeći i počastiti sve članove udruženja – istakla je predsednica udruženja Multipla skleroza Brankica Miškov.

Ove godine dodeljeno je pet nagrada tako da je peto mesto pripalo ekipi iz Mađarske, četvrti su bili članovi ekipe „Panonija“, treće mesto zauzeo je sugrađanin Srđan Jerinkić, dok su drugi članovi ekipe „Pesak“.

Škembići tradicionalno banatsko jelo, a Kikinda jedini grad u Vojvodini u kom se održava takmičenje u njihovom kuvanju. Osim ekipa iz Srbije učestvovali su i takmičari iz Hrvatske, Mađarske i Rumunije. Dejan Blagojevski sa članovima oldtajmer kluba „Kurbla“ iz Garešnice iz Hrvatske prvi put je u Kikindi.

-Lepo se provodimo i imali smo izuzetan doček. Škembiće često pripremam jer ih svi volimo. Nema velike tajne u pripremi ovog jela i najvažnije je da su škembići najpre dobro očišćeni, a potom i skuvani. Sve ostalo je stvar ukusa – saznali smo Dejana Blagojevskog.

Iz Temišvara je sa majkom i bratom u takmičenju učestvovao i Kristijan Vojku.

-Treći put sam u Kikindi. Nedavno smo bili i na „Danima ludaje“ i oduševljeni smo. Volimo Kikindu, a škembići su jelo koje volimo na našoj trpezi. Uživali smo u današnjem danu – otkrio nam je Kristijan Vojku.

Podršku ovom događaju pružili su lokalna samouprava i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

A.Đ.

 

rusko-selo-dan-oslobodjenja-(2)

Predstavnici grada, Severnobanatskog upravnog okruga, Saveta Mesne zajednice i SUBNOR-a polaganjem venaca na spomenik žrtvama fašizma u centru Ruskog Sela obeležili su Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu. Predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov napomenuo je da je važno sećati se svih koji su dali život za slobodu.

-Ove godine obeležava se 80 godina od oslobođenja. Naša dužnost je da negujemo kako kulturu sećanja, tako i da je prenosimo na mlađe generacije kako nam se ne bi ponovili ratovi – rekao je Popeskov.

Rusko Selo poštuje svoju istoriju i seća se svih predaka, dodao je predsednik Saveta Mesne zajednice Dušan Marjanović.

-Naš cilj je da meštanima obezbedimo najbolje uslove za život. Želim da poručim mojim Ruskoselcima da na svoju mesnu zajednicu, ali i gradsku upravu uvek mogu da računaju. Najvažniji projekat u ovom momentu je sanacija Doma kulture u centru sela. Cilj nam je da se iz sadašnjeg objekta preselimo prostorije mesne zajednice u Dom kulture, kako bi dobili neophodan prostor za proširenje kapaciteta vrtića. U proteklih pet godina u našem selu kuće je kupilo dosta bračnih parova sa decom, tako da imamo potrebe za većim kapacitetom celodnevnog boravka i jaslica. Nastavićemo sa ulaganjima u putnu infrastrukturu i parka u centru sela koji je stigao do treće faze. Ove godine postavljeno je jedno dečije igralište, a u narednoj se nadamo još jednom, kao i fitnes na otvorenom – otkrio je Marjanović.

Ovo je bila prilika da se Rusko Selo oduži najzaslužnijim pojedincima i kolektivima. Na svečanoj sednici petooktobarska plaketa dodeljena Andriji Savi, zaposlenom u Kancelariji za projekte gradske uprave koji je pružio značajnu pomoć da mladi parovi u Ruskom Selu kupe kuće po osnovu konkursa Ministarstva za brigu o selu.

 

-Hvala Savetu Mesne zajednice na ovom priznanju. I naš cilj je da što više mladih konkuriše i na ovaj način dobije krov nad glavom. Za četiri godine, koliko smo u ovoj priči, u devet sela mladi su dobili više od 100 kuća. U Ruskom Selu svoj dom pronašlo je desetak porodica. Naš posao je da pomognemo i drago mi je što je timski rad prepoznat – kazao je Sava.

Zahvalnice su pripale Crkvenom odboru rimokatoličke crkve Svetog Petra i Pavle u Ruskom Selu, Vladimiru Divljakovu, svešteniku Srpske pravoslavne crkve, horu Sveti Nikolaj Srpski i zaposlenima u Mesnoj zajednici Dunji Nenadić, Dragoslavu Petroviću ,Eniki Lener, Radovanu Bajkoviću, Gabi Fazekaš, Vesni Pabdi, Gordani Marčetić i Miroslavu Vrbljancu.

A.Đ.

 

trka-ck-3

Jubilarna, 35. Trka za srećnije detinjstvo pod motom „Imamo cilj, dođi na start” organizovana je u našem gradu. Ovo je najveća i najmasovnija rekreativno-humanitarna manifestacija u našem gradu čiji je cilj promovisanje zdravih stilova života, humanosti i volonterizma, a organizator Crveni krst Kikinde.

Prva je bila šetnja roditelja sa bebama do godinu dana. Nagradu Crvenog krsta Vojvodine, porodični vikend u odmaralištu Vršački breg, osvojila je Jovana Petrov, majka.

-Prvi put učestvujem jer sam želela da zajedno sa svojim sedmomesečnim sinom Jakovom i dvoipogodišnjim Pavlom podržim ovaj humani događaj. Stariji sin Luka takođe je učesnik kao predškolac i zajedno ćemo ga podržati. Nisam očekivala nagradu i drago mi je što ćemo imati priliku da provedemo vikend na Vršačkom bregu – saznali smo od Jovane Petrov.

Trku je otvorio gradonačelnik Mladen Bogdan koji je pozdravljajući učesnike i njihove navijače istakao da još jednom šaljemo najlepšu sliku iz Kikinde.

-Duga tradicija ove trke pokazuje koliko je važno da se okupljamo oko humanih vrednosti, kao i da našu decu učimo da poštuju jedni druge, roditelje, bake i deke – rekao je Bogdan.

Sekretarka Crvenog krsta Danijela Bjeljac  napomenula da je trku podržalo 4. 100 učesnika odnosno da je prodat taj broj startnih brojeva.

-Zadovoljstvo nam je što možemo našim predškolcima, osnovcima, srednjoškolcima, ali i svim sugrađanima da priuštimo ovakav događaj. Cilj nam je da učimo decu da budu humani, da promovišemo prave vrednosti i da mnogi od njih  postane deo porodice Crvenog krsta – rekla je Danijela Bjeljac.

Ni ove godine nije izostala podrška lokalne samouprave koja kao generalni pokrovitelj  prepoznaje značaj ove manifestacije.

-Humanost, solidarnost, porodica to su vrednosti kojima želimo da učimo decu. Trka sve nas, koji smo bili učesnici vraća u detinjstvo – istakao je član Gradskog veća Željko Radu.

Sva sredstva od startnih brojeva i donatora biće vraćena školama i vrtićima srazmerno broju učesnika. Trku su podražale  i kompanije „Jafa”, „Grindeks” i „Kolačić sreće”.

A.Đ.

 

 

nakovo-dan-oslobodjenja-(3)

Polaganjem venaca na spomenik u centru sela u Nakovu je obeležen 5. oktobar Dan oslobođenja sela u Drugom svetskom ratu, ali i Dan kolonizacije. Senima predaka poklonili su se predstavnici Saveta mesne zajednice, Grada i SUBNOR-a. Nakovčani neguju tekovine Narodnooslobodilačke borbe, ali se na ovaj  dan sećaju i svojih najmilijih koji su se pre 80 godina sa obronaka Šatora, Grmeča i Plješevice, vođeni željom za životom dostojnim čoveka, doselili u Nakovo.

-Trudimo se da na dostojan način obeležimo važne datume u selu. Moramo da se sećamo i ne smemo da zaboravimo vremena koja su bila teška, vremena u kojima su ljudi davali svoje živote da bi  mi danas mogli da živimo u miru i slobodi – rekao je Branislav Čubrilo, član Saveta mesne zajednice.

Ovom događaju prisustvovali su Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća i Gordana Trnić Iličić, zamenica predsednika Skupštine grada.

-Moramo da negujemo kulturu sećanja na naše pretke koji su naselili Nakovo. Pre 80 godina u ovo selo stigli su ljudi iz Bosanskog Grahova i Bosanskog Petrovca, a za njima su stigli i stanovnici Ključa, Prijedora i ostalih mesta. Danas imamo razvijeno i lepo uređeno selo, a gradska uprava potrudiće se da bude još bolje, posebno što je na samoj granici Rumuniji – istakao je Aćimov.

Ovom prilikom istaknuto je i šta je urađeno u selu, kao i kakvi su planovi u narednom periodu.

-Najvažnija investicija koja je završena je rekonstrukcija krova na Osnovnoj školi „Petar Kočić“ kojoj je vraćen izgled kakav zaslužuje. I na jezeru i dečijem igralištu, u okviru sportsko rekreativnog centra, konstantno se radi. Postavljena je javna rasveta i video nadzor. U planu nam je da se izbetoniraju staze oko igrališta i samog jezera, da se postavi još klupa, kao i da se postave pločice. Potrudićemo se da asfaltiraju i dve ulice  – naveo je Čubrilo.

Počelo je i uređenje objekta u centru sela koji je dugo prazan i koji je bio ruglo. Uskoro će Nakovčani dobiti pekaru, a za narednu godinu planirano je uređenje platoa u samom centru koji je u lošem stanju.

A.Đ.

lukac-i-bogdan

Gradonačelnik Nikola Lukač 3. oktobra podneo je ostavku na ovu funkciju, a istog dana ostavku je podneo i predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan. Na sednici su izabrani novi gradski funkcioneri.

Nikola Lukač obrazlažući svoju ostavku rekao je da mu je bila velika čast što je u proteklom periodu bio prvi među jednakima.

– Zalaganjem, marljivošću, vizijom zajednički smo pokrenuli velike projekte, pojedini su završeni, a pojedini su u toku. Sa novim zaduženjima i zadacima i dalje ću se svim srcem boriti za još bolju i napredniju Kikindu. Gradićemo još više i obezbediti svima u regionu lepši i kvalitetniji život – naveo je Lukač.

Nakon glasanja za novog gradonačelnika izabran je Mladen Bogdan. Obraćajući se okupljenima najpre se zahvalio dosadašnjem gradonačelniku Lukaču na uspešnom vođenju grada u prethodnom periodu, i koalicionim partnerima Srpske napredne stranke. Posebno je istakao saradnju sa poslanicima, ali i sugrađanima zaposlenim u republičkim i pokrajinskim organima i pozvao ih da i dalje zajednički nastave da pomažu razvoj Kikinde.

 

-I u narednom periodu nastavićemo da podstičemo dolazak novih investitora u naš grad, ali i razvoj malih i srednjih preduzeća. Cilj mi je da moj tim posebnu pažnju posveti razvoju informacionih tehnologija i poljoprivredi. Na nama je da stvorimo uslove da se u naš grad vraćaju mladi i obrazovani sugrađani, kao i da nastavimo sa uređenjem komunalne infrastrukture. Pošto je završena izgradnja fabrike vode za građane Kikinde, započećemo izgradnju mini postrojenja za prečišćavanje vode u selima, ali i nastaviti rekonstrukciju vodovodne mreže i izgradnju kanalizacione mreže na Strelištu i Železničkom Novom Redu. Revitalizacija i izgradnja putne infrastrukture na čitavoj teritoriji grada takođe će biti jedan od prioriteta, a kao najvažniji projekat moram da istaknem izgradnju brze saobraćajnice Kikinda – Sombor. I izgradnja pruge koja će Kikindu povezati sa prestonicom projekat je od posebnog značaja. Neophodno nam je još parking mesta na Mikronaselju, ali i da uredimo parkirališta u centru, Galadskoj i posebno oko Opšte bolnice. Dolazi vreme da Kikinda bude tranzitna zona za putnike i robu – precizirao je Bogdan.

U svom ekspozeu novi gradonačelnik naveo je i nastavak ulaganja u zdravstvene ustanove, a posebno u Opštu bolnicu kao i da lokalnu samoupravu čeka borba za angažovanje medicinskog osoblja, pre svega lekara. Izgradnjom Centra za socijalni rad unaprediće se socijalna zaštita.

-Moraćemo u narednom periodu  da počnemo da tražimo rešenje za započinjanje stanogradnje i da pronađemo odgovarajuće parcele koje bi ponudili investitorima. Razvoj sela važan je činilac prosperiteta naše sredine, da se mesne zajednice bolje povežu sa gradom kroz inicijative za poboljšanje prevoza, bolji signal svih mobilnih operatera i internet provajdera. Značajna nam je zdrava životna sredina te ćemo nastaviti da pomažemo sugrađanima sa subvencionisanjem mere energetske efikasnosti. Obrazovanje, kultura, sport, turizam takođe su visoko među našim prioritetima. Naš cilj je isti, stvaranje, moderne, inkluzivne i uspešne lokalne zajednice – zaključio je Bogdan.

Za novog predsednika Skupštine grada izabran je Dušan Popeskov, zaposlen kao stručni saradnik za fizičko obrazovanje u PU „Dragoljub Udicki“ i dosadašnji šef odborničke grupe „Aleksandar Vučić – Kikinda sutra“.

Dejan Pudar ostao je zamenik gradonačelnika. Nova članica Gradskog veća je Marijana Mirkov, zadužena za kulturu i turizam,  dok su u veću ostali Miroslav Dučić, Aleksandar Aćimov, Melita Gombar, Željko Radu, Tihomir Farkaš, Đorđe Tešin.

 

A.Đ.

Attendite-20-(2)

Novi, 20. broj godišnjaka Istorijskog arhiva Kikinda predstavljen je večeras u svečanoj sali Narodnog muzeja. “Attendite” u kontinuitetu izlazi od 2004. godine i jedini je istoriografski arhivistički časopis u Banatu, rekao je v. d. direktor Arhiva, Srđan Sivčev.

– Teme su iz oblasti društva, politike, kulture, sporta, ekonomije, privrede, iz istorije Kikinde i naseljenih mesta grada, kao i iz opština Čoka i Novi Kneževac – rekao je Sivčev. – Veoma smo ponosni na ovaj jubilej, časopis je dragulj Istorijskog arhiva i želja nam je da, sledeće godine, dobijemo kategorizaciju naučnog časopisa i da stalno proširujemo krug saradnika.

Sivčev dodaje da je specifičnost sada i u tome što su autori mladi i pišu stilom prihvatljivijim za širu publiku, a radovi mogu da se čitaju kao romani.

– Prvi put za časopis piše muzikolog i istraživač Aleksandar Mitrevski koji je za temu izabrao muzičku kritiku u periodu od 1920. do 1930. godine u kikindskoj štampi. Vladimir Dudić pisao je o Povelji cara Josifa Drugog Kikindskom distriktu iz 1784. godine. Objavili smo, prvi put i rad Dragoljuba Mandića, mladog istraživača, o prvim višestranačkim izborima u Kikindi 1990. godine i o tome kakve su implikacije imali na društveni i politički život grada – naveo je Sivčev.

Za ovaj broj pisalo je 14 autora, a od prvog izdanja, “Attendite” je publikovao više od 200 radova čak 89 saradnika.

O novom broju govorio je i Dragan Beleslić, arhivista u Istorijskom arhivu. On je, takođe i autor rada o začecima jevrejske zajednice u Kikindi krajem 18. i početkom 19. veka.

– Inspirisan sam bio knjigom „Istorija Jevreja u Velikoj Kikindi“ čiji je jedan od autora Srđan Sivčev. Istražio sam malo više, i tražio starije izvore jer sam hteo da dođem do začetaka jevrejske zajednice u gradu – kaže Beleslić. – Zbog njihovih stradanja u Drugom svetskom ratu, namera mi je bila da od zaborava otrgnem tu temu i da, u multikulturnoj sredini, istaknem taj period tolerancije.

Predstavljanju časopisa prisustvovao je veliki broj publike i autora. “Attendite” može da se kupi u Istorijskom arhivu, po ceni od 500 dinara.

S. V. O.

IMG-7060

Akcija besplatne vakcinacije “Zajedno u borbi protiv HPV infekcije” počinje sledeće sedmice i sprovodi se u saradnji Zavoda za javno zdravlje (ZZJZ), Doma zdravlja i Saveta za zdravlje Grada. Tim povodom, u Zavodu je danas održana konferencija za novinare na kojoj je apelovano na decu i mlade od 9 do 19 godina da se vakcinišu protiv humanog papiloma virusa (HPV).

– Imamo jako mali odziv, iako je HPV infekcija veoma rasprostranjena – rekla je dr Ružica Cvetićanin, epidemiolog u ZZJZ. – Većina ljudi se, u toku života, pre ili kasnije, sretne sa HPV virusom, neki se izleče, prođu sa blagim posledicama, a kod nekih, posebno perzistentnih infekcija, to može da progredira u maligne promene, najčešće u karcinom grlića materice, penisa, vulve anusa i orofaringealne regije. Zato apelujemo na sve da dođu sa svojom decom kod izabranog lekara, kako bi izvršili imunizaciju.

Besplatna imunizacija odnosi se na devojčice i dečake od 9 do 19 godina. U čitavom Severnobanatskom okrugu, od kada je započeta vakcinacija, 2022, do sredine ove godine, vakcinisano je samo 6,7 odsto navedene uzrasne kategorije, odnosno 5,6 odsto na teritoriji grada. U Okrugu je dato ukupno 1.576 doza, navela je dr Cvetićanin.

Vakcina je u upotrebi od 2014. i Svetska zdravstvena organizacija je smatra izrazito bezbednom  i efikasnom, sa visokom imunogenošću, naglasila je dr Dragana Grujić, pedijatar Službe za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Doma zdravlja.

– To znači da vakcina daje dobar imunitet. Ona štiti od devet najčešćih onkogenih sojeva, onih tipova HPV koji izazivaju karcinome genitalija i usta i usne duplje. Preporuka je da se deci do 15 godina daje u dve doze, sa razmakom od šest meseci, a starijima od 15 godina u tri doze, u periodu od osam meseci – rekla je dr Grujić. – Vakcina ima malo neželjenih efekata, najčešće blagih: crvenilo na mestu uboda, povišenu temperaturu, groznicu i malaksalost, oni su i jedini zabeleženi. Kontraindikacije za davanje vakcine su akutno oboljenje, kao i za sve druge vakcine,  i alergija na kvasnice.

Dr Grujić je dodala da se humani papiloma virus prenosi isključivo sa čoveka na čoveka i to direktnim kontaktom. Najbolje je da se vakcina primi pre stupanja u seksualni odnos, posebna preporuka je da to bude do 26 godine, ali se smatra da treba da se vakcinišu i stariji, prilikom promene partnera.

Zaštita od svih izazivača bolesti koja se stiče vakcinacijom, je čak 90 odsto. Za ovu vakcinu je karakteristično da daje bolji imunogeni odgovor od preležane bolesti koji vrlo kratko traje i moguća je reinfekcija. Dvadesetogodišnje ispitivanje pokazalo je da se nivo antitela održao u toku čitavog tog perioda, navela je dr Grujić.

Akcija besplatne vakcinacije protiv HPV infekcije počinje iduće sedmice i biće stalna. Vakcina se dobija u Školskom dispanzeru, u delu za prevenciju bolesti, bez zakazivanja, od ponedeljka do petka, od 12 do 18 sati.

S. V. O.