Најновије

Monografija-poveqa-Distikta-(8)

Kapitalna monografija „Povelje Velikokikindskog privilegovanog distrikta“ predstavljena je večeras u svečanoj sali Muzeja, čime je Istorijski arhiv zaokružio programe povodom jubileja, 250 godina od osnivanja Distrikta, rekao je v. d. direktor, istoričar Srđan Sivčev.

– Programe smo započeli naučnim skupom, ali smo, u prethodnom periodu,  uključivali učenike koji su kod nas u radionicama izrađivali kopije grbova mesta koja su pripadala Distriktu i na taj način se upoznavali sa ovim delom naše istorije – rekao je Sivčev. – Ovo delo ne bazira se striktno na istoriografiji, potrudili smo se da predstavimo povelje, ukupno ih ima pet, koje se odnose i na Distrikt, tako i na sam grad. Sada su se, prvi put, sve našle na jednom mestu, sa uporednim prevodima na moderan srpski jezik i sa kratkim objašnjenjima. Delo je kapitalno zbog gabarita i kvaliteta, kao i zbog obilja fotografija i informacija, i drago mi je što možemo da ga ponudimo svim građanima i istraživačima.

Pored Sivčeva, Monografiju potpisuju i Dragan Beleslić i Vladimir Dudić iz kikindskog arhiva. Recenzent, dr Boris Bulatović iz Arhiva Vojvodine, takođe angažovan i na Institutu za slovensku filologiju univerziteta u Vroclavu, istakao je da je postojanje privilegija koje su Srbi imali u Habsburškoj monarhiji, kao izuzetna činjenica, gotovo potpuno nepoznato široj javnosti.

– Postojanje Velikokikindskog privilegovanog distrikta je, samo na prvi pogled, podatak iz lokalne istorije i potpuno je nerasvetljen u javnoj kulturnoj i političkoj svesti kod Srba. Ovo je jedna od tema od izuzetnog nacionalnog značaja jer je područje Distrikta, u vremenu u kojem je postojao, uz Potiski krunski distrikt, bio jedini prostor u Evropi koji su naseljavali Srbi, a koji je imao nekakav vid autonomnog statusa u političkom, ekonomskom, kulturnom i verskom smislu. Ono što deluje kao marginalno i lokalno, zapravo je važna tema za celokupni srpski kulturni prostor – naveo je dr Bulatović. – Nikada se, na jednom mestu, nisu našle sve povelje koje se odnose i na Distrikt i na Veliku Kikindu. Često se ovakvi poduhvati završe skromnom publikacijom koja nema značajan efekat ni u naučnoj ni u kulturnoj javnosti, tako da je važno i to da Monografija bude ovako kapitalno delo.

Izdavač monografije „Povelje Velikokikindskog privilegovanog distrikta“ je Istorijski arhiv, a njeno objavljivanje pomogli su Grad Kikinda, organizacija „Srpski lobi”, i donatori, Peter Višnjei i Bojan Panjević.

S. V. O.

 

rpk-nagrade

U prostorijama Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga dodeljene su nagrade kikindske komore, nagrade za uspeh i jubilarna priznanja. Nagrada Privredne komore za regionalnog poslovnog lidera u 2024. godini pripala je Nikoli Kneževiću, suvlasniku „Blik produkta“ koji je firmu preuzeo od svog oca.

-Direktor sam firme koja ove godine obeležava četiri decenije rada i moram odati priznanje svim kolegama koji sve ovo verem rade sa mnom i od kojih sam naučio sve što radim. Drago mi je što smo prepoznati i što je naš rad i trud vrednovan u okruženju u kom je firma osnovana. Siguran sam da u našem gradu ima još ljudi poput mene, mladih, koji privređuju i treba ih sve istaći – rekao je Knežević.

Nagradu za poseban doprinos regiona u oblasti industrije primio je Jovan Bulatović, vlasnik i direktor „Grindeksa“ koja se bavi proizvodnjom alatnih mašina. Osnovana je 2003. godine i od tada unapređuje proizvodnju. Pre pet godina izgradili su novu halu za montažu mašina i CNC mašina za obradu na 4.000 kvadrata i svake godine povećavaju izvoz i proizvodnju.

-Rastemo i razvijamo se zato što sve što zaradimo reinvestiramo u fabriku, ljude i opremu. To mora da da rezultate. Ulaganja u sopstvenu proizvodnju i firmu su nam najvažnija i neophodna su kako bismo održali korak sa napretkom, međutim sve je išlo postupno i u skladu sa realnim mogućnostima – dodao je Bulatović.

Za poseban doprinos razvoju privrede i poljoprivrede regiona priznanje je pripalo kikindskoj firmi „Hartopak “. Priznanje je primio vlasnik Živojin Stojkov, a preduzeće postoji petnaestak godina i bavi se proizvodnjom transportne kartonske ambalaže odnosno proizvoda od drveta i papira.

-Zaslužni za ovu nagradu su svi zaposleni u „Hartopaku“ koji su pomogli da dođemo do odličnih rezultata. Ukoliko bude onako kako planiramo naša firma postaće lider u proizvodnji proizvoda od papirne pulpe. Siguran sam da ćemo sledeće godine ostvariti još bolje poslovne rezultate – kazao je Stojkov.

Firmi „DNI“ iz Banatske Topole dodeljena je nagrada za posebni doprinos razvoju privrede regiona u oblasti usluga i trgovine. Vlasnici su braća Željko i Zoltan Kurunci i firmu su osnovali 2007. godine kao zastupnici nemačkih firmi „Koš“ i „Rauh“ te se bave trgovinom poljoprivrednim mašinama.

-Iako nas više ljudi zna po proizvodnji lekovitog i ostalog bilja, mi imamo firmu i njena najveća vrednost je što se nalazi u Banatskoj Topoli koje je i najmanje seli na teritoriji našeg grada. Svako priznanje je vredno jer to je pokazatelj da dobro radimo. Ovo što smo postigli zahtevali je puno truda i rada i kako bi napredovali treba nam bolja infrastruktura, jer je naša želja da zadržimo mlade da ostanu u selu – naveo je Željko Kurunci.

Plaketa Privredne komore Srbije za jubilarnih 30 godina rada dodeljena je Javnom preduzeću „Autoprevoz“.

-Naša firma i u narednom periodu biće na usluzi sugrađanima i svim našim korisnicima Cilj nam je unapređenje poslovanja i kvaliteta naših usluga. Potrudićemo se na kupimo još novih vozila kako bi naši korisnici, ali i zaposleni bili još zadovoljniji – precizirao Miroljub Tomić, finansijski direktor.

Jovan Bulatović dobiće i nagradu Privredne komore Srbije za poslovnog lidera na nivou države. Ona će mu biti uručena u decembru u Beogradu, a razlog povećanje izvoza, proizvodnje, broja zaposlenih, dok „Grindeks“ ima i veliki doprinos u pomoći lokalnoj zajednici.

A.Đ.

bombardovanje-drugi-svetski-rat

Na današnji dan, 22.novembra 1944 god. već oslobođena Kikinda, doživela je u večernjim satima napad nemačkih ratnih aviona.

Meta je bila Železnička stanica, i sovjetski vojni transport, koji su se tu našli. Fašistički zločinci izručili su veći broj razornih bombi, koje su samo delimično pogodile vojne ciljeve.

– Nekoliko bombi je palo na obližnje kuće i izazvalo velike ljudske gubitke: 46 poginulih, 19 teško ranjenih od kojih su pet ubrzo umrli i 20 lakše ranjenih lica. Srušeno je 119 kuća, među kojima i porodice Stražmešter, u kojoj su poginuli otac Joca ( 42)i ćerka Anica (8)godina. Među poginulim Kikinđanima je i mašinovođa na dužnosti, Milan Beleslić kao i četiri Crvenoarmejca- podseća Savo Orelj, predsednik kikindskog SUBNOR-a.

Takođe, tom prilikom izgorela su 3 vagona, oštećeno ili uništeno 30 vagona kao i jedna lokomotiva.

U SUBNOR-u grada Kikinde ukazuju da će uvrstiti ovaj datum u godišnji Plan aktivnosti, kao i inicirati postavljanje Spomen ploče na zgradu železničke stanice.

Fejes-Klara-(2)

U dečijoj dramskoj grupi „Spadala“ („Gézengúzok“), jedinoj na mađarskom jeziku u gradu, u toku su probe nove predstave za decu „Mikulaš“. Glumcima, đacima Osnovne škole „Feješ Klara“ scenu, već 12 godina, ustupa Kulturno-umetničko društvo „Eđšeg“.

– Dramska sekcija je osnovana povodom 200 godina postojanja naše škole. Zapravo smo obnovili njen rad i tada smo napravili prvu predstavu za Dan škole, „Romea i Juliju“, koju su potpisali glumac i reditelj Janoš Tot i nastavnica Tinda Pakši koja me je i uvela u rad sekcije – kaže Violeta Momić, nastavnica mađarskog jezika.

Dramska grupa starijih osnovaca priprema prigodne programe, kratke predstave, učestvuje u tematskim priredbama „Eđšega“, izvodi i monodrame i recitatorske nastupe. Ovih dana, sa tekstovima u rukama, dočekalo nas je petoro nestašnih Krampusa koji, po predanju, stižu pre Mikulaša.

Jedan od njih, David Tot, učenik je osmog razreda OŠ „Feješ Klara“

– Mislim da će ovo biti dobra i smešna predstava za decu. Interesantno mi je i volim da glumim. Ovde se jako lepo družimo – kaže David.

Viola Čemere glumi već četiri godine i takođe je završni razred.

– Igrala sam, do sada, u četiri predstave – kaže. – Na sceni sam se oslobodila i mislim da će mi to biti korisno. Sada očekujemo mlađe glumce da se priključe jer ćemo mi sledeće godine biti srednjoškolci. Pozivamo ih da dođu, ovde je jako zabavno.

Iskustvo u glumi ima i Mate Komarek koji je i uspešan recitator.

– Recitujem od drugog razreda i do sada sam nekoliko puta nastupao i na republičkim takmičenjima. Osvojio sam i tri specijalne nagrade za uloge u predstavama. Volim da glumim, dok sam na sceni osećam se slobodnije – objašnjava Mate i dodaje da će upisati informatiku ali da se nada da će uspeti i da nastavi svoju recitatorsku i glumačku karijeru.

Pored logističke podrške, iz „Eđšega“, „Spadala“ uvek dobijaju i asistenciju reditelja i glumca Šandora Kiralja.

– Volim da radim sa njima, to mi je ventil za dušu. Često dođu stidljivi i bez iskustva i pomažem im da zavole pozorište i da uživaju u njemu. Ovde, takođe, mnogo nauče o mađarskoj kulturi i književnosti. S druge strane, stiču samopouzdanje – navodi Kiralj. – Zato ih uvek pozivam sve, ne moraju da glume, mogu i na drugi način da doprinesu u pripremi predstave. Često se osmele i stanu na scenu ili požele da pomognu, što je podjednako važno u pozorištu.

Mladi glumci grupe „Spadala“ do sada su uradili 10 predstava.

– Posle premijere za roditelje, redovno stižemo do vojvođanske pozorišne smotre učenika u Feketiću na kojoj smo, do sada, sa dva druga i jednim trećim mestom, bili veoma uspešni. Ove godine nadamo se i zlatu sa inscenacijom novela mađarskog pisca Friđeša Karintija, koju uskoro počinjemo da radimo – kaže Violeta Momić.

Mnogi talenti iz „Spadala“ bivaju regrutovani u ansambl grupe „Jožef Atila“  KUD „Eđšeg“. Premijera predstave koju upravo pripremaju zakazana je za 6. decembar, kada će deca, tradicionalno, dobiti poklone od Mikulaša.

S. V. O.

 

biciklista

Ministarstvo unutrašnjih poslova apelovalo je na vozače da budu pažljiviji prema biciklistima i da poštuju propise, ali i na bicikliste da budu pažljivi i koriste propisana svetla.

U objavi na Instagramu MUP je naveo da je u novembru u saobraćaju život izgubilo petoro biciklista i da su svi bili stariji od 60 godina, kao i da su većinu nesreća sa nastradalim biciklistima izazvali vozači motornih vozila.

Zbog toga je MUP pozvao vozače motornih vozila da poštuju propise, budu pažljivi prema biciklistima, smanje brzinu i drže bezbedno odstojanje, posebno noću i u uslovima smanjene vidljivosti.

Takođe i biciklisti se podsećaju da noću koriste propisana svetla.

“Vidljivost znači bezbednost! Jedan trenutak nepažnje može uništiti nečiji život. Poštujmo jedni druge u saobraćaju i sačuvajmo živote”, navodi se u objavi MUP-a.

(Izvor: RTV)

Arandjellovdan-Mokrin-(6)

U najvećem selu na teritoriji grada danas su imali dva povoda za slavlje. Mokrinčani su Sabor Svetog Arhangela Mihaila, slavu hrama i Mesne zajednice, obeležili službom u crkvi, rezanjem slavskog kolača i dodelom priznanja Mesne zajednice.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Program proslave počeo je u Hramu Sabora Svetih Arhangela, u kojem je, pred velikim brojem vernika, Svetu liturgiju služio mitropolit banatski Nikanor sa sveštenstvom.

U prostorijama Mesne zajednice obavljen je čin rezanja slavskog kolača prilikom kojeg je dosadašnji kum slave, Dejan Pudar, zamenik gradonačelnika, takođe zadužen za mesne zajednice u lokalnoj samoupravi, predao kumstvo Marku Rakinu, v. d. direktoru SC „Jezero“.

– Bila mi je izuzetna čast da budem kum Mesnoj zajednici i svim meštanima – rekao je Pudar. – Smatram se Mokrinčaninom jer su odavde moj otac i deda. Trudimo se da podjednako vodimo računa o svim selima, ali Mokrin ima posebno mesto u mom srcu.

Novi kum Mesne zajednice, takođe Mokrinčanin, zahvalio se na privilegiji da kumstvo preuzme upravo od Dejana Pudara.

– Ovde sam rođen i odrastao i zato imam još veću obavezu da se zalažem za Mokrinčane i da, sa savetom Mesne zajednice, doprinesem boljitku sela – naveo je Rakin.

Gradonačelnik Mladen Bogdan čestitao je slavu svim meštanima i istakao da će lokalna samouprava uvek uvažavati njihove potrebe.

– Mokrin je mesto sa bogatom istorijom i mnogim znamenitim ličnostima koje su potekle odavde i proslavile ga. Osluškujemo potrebe meštana i trudimo se da ispunimo njihove zahteve na najbolji način – rekao je Bogdan. – Naša želja, kao lokalne samouprave, jeste da selo napreduje, da se obezbedi čista voda i urede trotoari, kao i centar mesta, sve na šta nam Mokrinčani ukazuju.

Proslava je nastavljena, takođe tradicionalnom, dodelom priznanja Mesne zajednice svima koji su Mokrinčane učinili ponosnima. Plakete je, u sali Doma omladine, uručio predsednik Saveta, Goran Ristić.

– Plakete, kao znak zahvalnosti, i ovoga puta, dodeljujemo pojedincima, donatorima, uspešnim ljudima u selu. Zaslužili su ih Dobrovoljno vatrogasno društvo, čije su se tri ekipe plasirale na republičko takmičenje, zatim Paja Ž. Đorđević i Branko Knežević, koji su poreklom iz Mokrina i koji su pomogli da naš hram dobije novi krst. Posebnu pažnju posvetili smo mladim sportistima koji se takmiče na najvišim nivoima – kazao je Ristić.

Nagrade svog sela za izuzetne doprinose u sportu dobili su: Željana Radaković, Dudo Kovačić, Đorđe Ivanović, Nemanja Beloš, Nenad Malenčić i Stefan Arđelan.

Na svečanosti uručenja nastupili su članovi KUD „Mokrin“, a zatim je proslava nastavljena uz poruku da će ovo mesto i ubuduće služiti na čast Mokrinčanima i svim stanovnicima grada.

kuglanje

Novu stranicu istorije kluba, najznačajniju dosad, ispisaće kuglašice Kike 0230 u subotu, kada će se, od 13 sati, u hrvatskoj Rijeci sastati u osmini finala Lige šampionki s domaćom Mlakom.
– Sutra putujemo u Rijeku, a budući da ćemo odmeriti snagu s najboljom ženskom kuglaškom ekipom na svetu, i to već pet godina u nizu, jasno je ko je apsolutni favorit. Zato je na nama da igramo sa žarom i borbenošću do poslednjeg hitca i bićemo onda sve zadovoljne, kakav god bio rezultat – kaže Nada Komanov, kapitenka Kike.
Uzvratni susret na rasporedu je 7. decembra u Novom Bečeju.
D. P. 

drugo-mesto-1536x1024

Na konkursu za najboljeg mladog poljoprivrednika drugo je gazdinstvo Vlastimira Vlajkova (33), stočara iz Bašaida, koji je sa suprugom Tamarom krenuo bukvalno ni od čega, a uspeo da svojim radom napravi proizvodnju od koje može da živi onako kako je oduvek voleo.

-Prvo tele kupio sam od novca zarađenog u nadnici, čuvao sam seosku stoku i nije me bilo sramota. Danas imam dosta krava, mleko predajem Mlekari u Zrenjaninu i zadovoljan sam. Nisam imao ništa, a sada se bavim poslom kojim volim. Imam suprugu i dvoje dece koji mi puno pomažu – kaže Vlajkov.

Kao nagradu dobio je 300.000 dinara i zahvaljuje se svima koji su glasali za njega.

-Između Bašaida i Kikinde na potesu poznatijem kao Valov imam salaš. Sa novcem koji sam dobio završiću objekte za stoku. Imam junice i bikove i grla su na na salašu ili na livadi. Dobio sam zemlju po pravu prečeg oko 20 hektara i imam 3,5 hektar sopstvene zemlje. Od nule sam počeo i svake godine se širim. Idem napred, guram i probijam se. Ispunio sam sopstveni san koji sam imao dok sam čuvao stoku. Kasnije sam ta ista grla otkupljivao i sada imam duplo stoke od onog broja koliko sam čuvao – otkrio nam je mladi poljoprivrednik.

Sa suprugom Tamarom jedno vreme je živeo i u Novom Sadu, i kako kaže, video je da taj život nije za njega.

-Kada smo se doselili u Bašaid, gde sam kao mali najviše vremena provodio kod babe i dede, u kući u koju smo se uselili nisam imao ni struju ni vodu. Za sve ovo vreme sagradio sam dom, ali i objekte za stoku koje planiran da završim sledeće godine – naveo je Vlajkov.

O najboljem mladom poljoprivredniku odlučivao je žiri u sastavu Ivana Popović, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede, Jelena Nestorović, predsednica Zadružnog saveza Vojvodine, Aleksandar Grabovac, upravitelj Srpske fondacije za preduzetništvo i Vladimir Vukotić, predsednik Izvršnog odbora 3 Banke, koja je i dodelila sredstva.

A.Đ.

knjiga-(2)

Marija Nešić iz Kikinde dobitnica je prve nagrade za priču na književnom konkursu koji je raspisao časopis „Ulaznica”, koji izdaje Gradska narodna biblioteka iz Zrenjanina.

U konkurenciji preko 1000 poetskih, proznih i esejističkih radova, naša sugrađanka je prvu nagradu zaslužila za ostvarenje pod nazivom, „Udovice”.

U kategoriji poezije prvonagrađeni je Dario Hajrić iz Bačke Palanke, a eseja Danica Đokić iz Jagodine.

Nagrada, osim publikovanja u specijalnom broju časopisa „Ulaznica”, podrazumeva i novčani iznos, a svečano uručenje i promocija časopisa predviđeni su za 13. decembar u zrenjaninskoj biblioteci.

N.S.