Најновије

nato-venci-2026-(1)

Vazdušni napadi NATO snaga na teritoriju tadašnje Savezne Republike Jugoslavije počeli  su 24. marta 1999. Do 10. juna, do kada je trajala NATO agresija, prema podacima Ministarstva odbrane Srbije, ubijen je 1.031 pripadnik vojske i policije, a ranjena su 5.173 vojnika i policajca. I ove godine kod spomenika poginulim i nestalim borcima Kikinde od 1991 – 1999. godine, „Tuga“, položeni su venaca u znak sećanja na sve koji su izgubili živote.

Slađana Bunić iz Kanjiže prvi put je, na ovaj datum, došla da se pokloni senima svoga oca Jelenka Bunića.

-Moj otac, koji je bio policajac, poginuo je 16. aprila 1999. godine u Đakovici na Kosovu. Imao je svega 21 godinu. Tada sam imala 14 meseci. Voli priče o ocu i to što svi kažu da sam na njega, što je za mene najveći kompliment. Svi ga pamte kao dobrog čoveka, spremnog da pomogne – kazala je Slađana Bunić.

Na spomen ploči je 37 imena, a među prvima, koji su tog 24. marta izgubili život, je i sugrađanin Miodrag Gladišev, stariji vodnik prve klase, koji se nalazio u Kuršumliji.

Moramo živeti dalje, ali ne treba oprostiti, kazao je gradonačelnik Mladen Bogdan, obraćajući se prisutnima:

– Sa dužnim poštovanjem, odajemo počast i sećamo se i vojnika i policajca, ali i svih nevinih žrtava ratova devedesetih. Tih dana živelo se u strahu i neizvesnosti, ali tinjala je i nada da ćemo pobediti, da će sve prestati i da ćemo ponovo živeti u miru. Svaki izgubljeni život nije samo broj, nego je ime porodica i priča. Čuvamo sećanje na sve naše sugrađane i nikada nećemo zaboraviti. Snaga zajedništva i danas je naša najveća vrednost.

Vence su položili predstavnici lokalne samouprave, garnizona iz Kuršumlije i Bačke Topole, porodice poginulih, boračke organizacije. U programu su učestvovali Milan Vašalić koji je svirao na gajdama i učenici OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina.

A.Đ.

 

.

struja-radovi

Zbog planiranih radova na elektromreži, u ponedeljak bez električne energije će u Kikindi biti potrošači na neparnoj strani Dositejeve ulice, od ulice Trg Srpskih Dobrovoljaca do kućnog broja 33, u periodu od 9 do 10 časova.

Kako je navedeno, u slučaju da radovi budu završeni ranije, napajanje može biti uspostavljeno i pre planiranog roka. Takođe, u slučaju loših vremenskih uslova, radovi mogu biti odloženi.

 

nakovo-dan-skole-(6)

Osnovna škola „Petar Kočić“ iz Nakova 23. marta obeležila je 80 godina postojanja i rada. Škola je izgrađena 1936, a od 1946. radi pod današnjim imenom. Obeležavanje je počelo zamenom uloga učenik – nastavnik, nakon čega je odigran Kahut kviz,a zatim su usledile sportske igre, kao i kviz znanja za učenike od 5. do 8. razreda. Organizovana je i svečana priredba za roditelje, meštane i prijatelje ove ustanove pod nazivom „Škola je mesto gde snovi dobijaju krila“.

-Učenici su, zajedno sa učiteljima i nastavnicima, osmislili kako ćemo proslaviti jubilarni rođendan – saznajemo od Ljiljane Janjilović, direktorice. – Priredba je bila prilika da učenici pokažu šta znaju i šta su naučili, a učestvovali su skoro svi naši đaci. Uz pesme, recitale, ples, sviranje obeležili smo 80 godina rada. Đaci su recitovali i na engleskom i nemačkom, a dvoje učenika, brat i sestra, koji su došli iz Rusije govorili su stihove na svom maternjem jeziku. Nagradili smo i one koji su bili najuspešniji na takmičenjima, konkursima, smotrama.

 

U prethodnoj godini u školu je uloženo 14 miliona dinara za zamenu krova koji je bio u lošem stanju.

-Ono što preostaje da se uradi je nastavak zamene prozora i vrata. Ovaj posao radimo sukcesivno nekoliko godina unazad i veći deo je urađen. Preostao je prednji deo zgrade odnosno zamena prozora u zbornici, delu hola i fiskulturne sale, kancelariji i očekujem da i to uradimo u narednom periodu – kaže naša sagovornica.

Nekoliko godina unazad ova ustanova dobija i sredstva Ministarstva prosvete za opremanje učeničkih zadruga osnovnih škola. Novcem je obogaćen rad kako zadruge, tako i svih ostalih sekcija koje rade. Nakovačka škola ima 71-og učenika i u narednoj školskoj godini očekuju desetak đaka prvaka.

 

A.Đ.

 

 

pexels-introspectivedsgn-4839255

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodila se 81 saobraćajna nezgoda u kojima nije bilo poginulih lica, a povređeno je 26 učesnika u saobraćaju. Na području Policijske uprave u Kikindi nije bilo saobraćajnih nezgoda.

U MUP-u podsećaju da je poštovanje ograničenja brzine osnovni preduslov za bezbedno učešće u saobraćaju, jer neprilagođena i nepropisna brzina van naselja najčešće dovode do gubitka kontrole nad vozilom, sletanja sa kolovoza i najtežih posledica po vozača i putnike u vozilu. Neprilagođena brzina u naselju najčešće ima za posledicu stradanje pešaka, vozača
dvotočkaša ili teška stradanja u raskrsnicama.

Nažalost, svake godine u saobraćajnim nezgodama u Republici Srbiji život izgubi više od 60, a teške povrede zadobije više od 400 mladih vozača. Približno dve trećine strada u putničkom vozilu, a jedna trećina na motociklu i mopedu.

humanitarni-koncert

Narodno pozorište u Kikindi bilo je ispunjeno do poslednjeg mesta na humanitarnom koncertu „Svi za jednu mamu“, koji je okupio učenike, profesore, kulturna društva i brojne sugrađane sa jednim ciljem – da pomognu lečenje Jasne Stokić.

Publika je tokom večeri uživala u raznovrsnom programu – pesmi, recitacijama i nastupima koji su, osim umetničkog, nosili i snažan emotivni naboj. Atmosfera je bila topla i vesela, prožeta osećajem zajedništva i iskrene želje da se pomogne.

Ova akcija, koja je potekla od učenika Ekonomsko-trgovinske škole, za kratko vreme prerasla je u pokret koji je okupio čitav grad.

– Bezrezervnu podršku učenici su dobili od mene, direktora i svih učenika iz razreda, a potom i učeničkog parlamenta. Cela škola se podigla na noge da realizuje ovu ideju koja je nastala u učionici, a prerasla u nešto veliko – istakla je Ivana Kojić, razredni starešina odeljenja II1 ETŠ.

Ona je dodala da su se pozivu odazvali i učenici drugih škola, horovi i kulturna društva, a posebno učenici Osnovne škole „Vuk Karadžić“, sa kojima dele zgradu.

– Često mislimo da mladi nemaju empatije kao nekada, ali večeras smo videli da ona i te kako živi u njima – rekla je Kojić, naglasivši da su se učenici uključili na različite načine – od nastupa do organizacije i prikupljanja priloga.

Posebnu težinu večeri dale su reči Jasne Stokić, kojoj je koncert i bio posvećen. Ona se, zajedno sa ćerkom Jelenom, na kraju koncerta zahvalila svim okupljenima. Iako, kako kaže, nije bilo lako prihvatiti da joj je potrebna pomoć, podrška koju dobija menja sve.

– Osećaj večeras bio je predivan. U početku nije bilo tako, jer nije lako tražiti pomoć. Ali kada vidite kolika armija ljudi stoji iza vas, onda je to nešto što vas tera da idete dalje – rekla je ona.

Dodala je da joj mnogo znači svaki gest podrške, bilo da dolazi od prijatelja, komšija, dece ili potpuno nepoznatih ljudi.

– Jedan običan čovek odvoji od svoje porodice koliko može, i to je za mene ogromno. Ne mogu se dovoljno odužiti svima za ovu humanost – istakla je Stokić.

Da je akcija probudila empatiju širom grada, potvrđuju i mladi koji su se odazvali pozivu.

– Došla sam da podržim drugaricu i njenu mamu. Najviše me je dirnulo to što ljudi žele da pomognu i što su spremni da budu humani – rekla je učenica Kalina Skuban.

Idejni tvorac akcije, učenica ETŠ, Iva Kiš, nije krila zadovoljstvo što je inicijativa prerasla u nešto mnogo veće.

– Kada vidim da je moja ideja postala stvarnost, baš mi je drago. Okupilo se mnogo ljudi i svi su izašli u susret. Najlepši trenutak je ovo jedinstvo – vidi se da je Kikinda grad velikog srca – rekla je ona.

Na velikoj sceni Narodnog pozorišta večeras su nastupili ženska pevačka grupa „Melizmi, hor Kulturnog centra „Attendite“, horovi OŠ „Vuk Karadžić“ i ETŠ, učenici i recitatori više škola, ADZNM „Gusle“, kao i Milan i Vid Vašalić.

Humanitarni koncert „Svi za jednu mamu“ pokazao je da, uprkos svakodnevnim izazovima, solidarnost i dalje živi među ljudima. Veče ispunjeno pesmom i dobrotom još jednom je potvrdilo da, kada se zajednica ujedini, niko nije sam.

T. D.

pexels-olly-3756693

Nacionalna služba za zapošljavanje 23. marta raspisala je 11 javnih poziva, putem kojih će, kroz direktnu finansijsku podršku poslodavcima i nezaposlenim licima, u mere aktivne politike zapošljavanja biti uključeno više od 15.000 osoba.

Kao i prethodnih godina, težište će biti na teže zapošljivim kategorijama lica u koje prvenstveno spadaju: lica bez osnovnog obrazovanja i završene srednje škole, mladi do 30 godina bez radnog iskustva, žene, a posebno žene iz manje razvijenih i devastiranih područja, osobe sa invaliditetom, Romi i Romkinje, korisnici novčane socijalne pomoći i drugih usluga socijalne zaštite, lica starosti 50 i više godina, dugoročno nezaposlena lica koja posao traže duže od 12 meseci, a posebno nezaposleni koji posao traže duže od 18 meseci, samohrani roditelji, supružnici iz porodice u kojoj su oba supružnika nezaposlena.

Većina javnih poziva biće otvorena do 30. novembra 2026. godine, dok je rok za podnošenje zahteva za pojedine mere namenjene osobama sa invaliditetom 31. decembar. Javni poziv za dodelu subvencija za samozapošljavanje biće otvoren do 15. maja.

Zahtevi za učešće u merama podnose se nadležnim organizacionim jedinicama Nacionalne službe za zapošljavanje, prema mestu rada lica ili sedištu poslodavca, neposredno, putem pošte ili elektronskim putem.

Sve informacije u vezi raspisanih javnih poziva su dostupne na internet stranici www.nsz.gov.rs, putem zvaničnih stranica na društvenim mrežama kao i u svim organizacionim jedinicama Nacionalne službe za zapošljavanje.

plivanje

U slovenačkom gradu Mariboru održan je plivački juniorski četvoromeč državnih reprezentacija: Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije, za naš izabrani tim plivali su i članovi Velike Kikinde, Aleksa Kockar i Teodora Stančić, a u ukupnom plasmanu Srbije je zauzela treće mesto.
Kockar je bio najbolji u disciplini 50m leđno, a drugo mesto pripalo mu je na dvostruko dužoj deonici istim stilom. Stančić je zauzela četvrto mesto na 200m mešovito odnosno peto na 100m delfin, a još je plivala i u štafeti Srbije, trećeplasiranoj na 4h100m mešovito.
D. P.

karate

Na turniru u Pančevu, nastupili su i karatisti kikindskog Feniksa, a medalje su osvojili, u borbama: Ognjen Kamenović (zlato), Stefan Slavevski (srebro), Danilo Anučin, Jelena i Selena Kličić (svi po bronzu), u katama: Nađa Gavrančić, Nikola Skakić, Lenka Zavišić, Nikolija Dabović (svi po zlato), Mia Vašalić (dva srebra), Iskra Đikić (srebro), Milan Dragišić, Aleksandar Felbab (svi po bronzu), a još su u seniorskoj konkurenciji kao kata tim prvoplasirane bile: Ljiljana Sabo, Jana Pantić, Lena Jakovljević, dok je pionirski kata tim: Dabović, Zavišić, Vidović, uzeo bronzu.
D. P. 

ofk-kikinda

Direktor za strategiju i razvoj FSS Ranko Stojić i koordinator mlađih selekcija Predrag Rogan, ugostili su predsednika OFK Kikinde Žolta Gačku i sportskog direktora Marka Zečevića.
– Razgovarali smo o jačanju organizacije kluba, unapređenju rada mlađih kategorija i kreiranju razvojne strategije koja bi omogućila stabilan i kontinuiran napredak. Predstavnici FSS ukazali su na značaj sistemskog pristupa u svim segmentima funkcionisanja kluba, od omladinske škole do prvog tima, uz naglasak na edukaciju stručnog kadra i uvođenje savremenih modela rada – kaže Gačka.
Istaknuto je da OFK Kikinda ima dugu i prepoznatljivu fudbalsku tradiciju, kao i potencijal da ponovo bude važan faktor u regionalnom i nacionalnom okviru.
– Upravo zato, rečeno nam je u Savezu, saradnja s lokalnom sredinom i institucijama prepoznata je kao ključni segment budućeg razvoja. Fudbalski savez Srbije spreman je da kroz stručnu podršku i savete pomogne našem klubu u postavljanju čvrstih temelja za naredni period, a dogovoreno je i da uskoro usledi uzvratna poseta predstavnika FSS, OFK Kikindi pa ćemo na licu mesta analizirati uslove rada i definisati konkretne korake saradnje – ističe Gačka.
D. P.

FOTO: Fudbalski savez Srbije/D. P.

staro-jezero-konkurs-(5)

Povodom obeležavanja Svetskog dana voda na Starom jezeru organizovana je izložba starih i fotografija pristiglih na konkurs Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj. Miroslava Narančić, sekretarka pomenutog Sekretarijata istakla je da fotografije prikazuju jezero kakvo je nekada izgledalo i kakvo je danas.

-Zelena oaza na Starom jezeru najprepoznatljivija po jezeru. Prošlo je tačno dve decenije od rekultivacije ovog prostora koje je neprepoznatljivo u odnosu na ono kakvo je nekada bilo. Števančeva bara je zapravo proširenje rečnog toka nekadašnje reke Galadske i jedina je vodena površina koja se nalazi 500 metara od gradskog jezgra. Staro jezero je kompleks i čine ga obodni kanali, jezero, uređene zelene površine i mobilijar za sve uzraste. Deo je  Bloka 9 u okviru kog su i Veliki park i sportski centar su ogroman potencijal grada.

Na foto-konkurs na temu „Staro jezero, nekad i sad“ pristigla su 44 rada učenika viših razreda osnovnih škola „Sveti Sava“, „Feješ Klara“, „Žarko Zrenjanin“ i „Đura Jakšić“. Najbolja tri su nagrađena, a prigodne poklone uručio je Đorđe Tešin, član Gradskog veća. Prvo mesto pripalo je Hristini Miletin, drugo Marku Zubanovu i treće Dariu Grebecu.

-Za konkurs sam čula u školi i rešila da učestvujem – saznajemo od Hristine, inače učenice šestog razreda OŠ „Sveti Sava“. – Fotografiju je nastala u junu. Njome je obuhvaćen pogled sa mosta i fontana što mi je i najlepše.

Zavod za javno zdravlje u kontinuitetu kontroliše vodu u obodnim kanalima i u samom jezeru, rekla je dr Sanja Brusin Beloš, specijalista higijene i načelnica Centra za higijenu i humanu ekologiju.

-Kontrola se obavlja jednom mesečno, a leti dva puta. Kvalitet je takav da su to vode pete klase. U samom jezeru je podzemna voda, u obodnom kanalu je površinska. Povišene su vrednosti biohemijske potrošnje kiseonika i hemijske potrošnje kiseonika, što je odraz organskog zagađenja. U vodi se nalaze aeratori koji poboljšavaju njen kvalitet, posebno leti – navela je  dr Brusin Beloš.

Izložba fotografija biće postavljena i u Kulturnom centru do 3. aprila.

A.Đ.