Најновије

jelka-jaffa-(4)

Osnovci sa teritorije grada učestvovali su u  ekološkom projektu pod nazivom „Najzelenija jelka u Srbiji“, koju organizuje kompanija „Jaffa“. Simbol dolaska Nove godine okićen je na Starom jezeru, a ovakva akcija prvi put je organizovana u našem gradu istakao je Andrija Srećković, senior menadžer u kompaniji „Jafa“ Crvenka.

-Pre dve godine pokrenuli smo platformu „Zelena dela“ sa idejom da podržimo sve ekološke inicijative. Cilj nam je da pred novogodišnje praznike, kada se kupuju plastične jelke, promovišemo jelke sa busenom. Učenici iz svih 16 osnovnih škola pravili su ukrase od recikliranih materijala, čime je data nova vrednost predmetima koji bi bili bačeni, i svi su zajedno okitili jelku. Na ovaj način uticali smo na formiranje ekološke svesti. Kompanija „Jaffa“ donirala je 80 sadnica jelki od kojih će najveći deo biti zasađen oko Starog jezera. Na ovaj način pomoći ćemo pošumljavanje sredine u kojoj poslujemo s obzirom na to da je Kikinda najnepošumljenija lokalna samouprava u našoj zemlji – naveo je Srećković.

Velika novogodišnja jelka sastavljena od više manjih, i one  će nakon praznika biti presađene na odabranoj lokaciji u gradu.

Kako navode u pomenutoj kompaniji želja im je da uključe čitavu zajednicu i da, pored škola, deo projekta budu i udruženja, organizacije, sugrađani.

A.Đ.

 

novogodisnji-bazar-(8)

Novogodišnji bazar počeo je danas, 22, i trajaće do 31. decembra. Ove godine  nalazi se ispred spomenika Jovana Popovića na trgu. Na bazaru učestvuje 40 izlagača , udruženja žena i zanatlija. Posetiocima je na raspolaganju praznična i božićna ponuda, rukotvorine, alva, rakija, vino, kao i razni domaći proizvodi.

Sonja Koman, članica udruženja „Kreativni kutak“ iznela je heklane igračke koje izrađuje.

-Igračke su od pamučnog konca, a ponuda je bogata. Tu su Sneško Belić, irvasi, Deda Mraz, Grinč, pa i medenjaci – istakla je Sonja Koman.

Na jednom štandu su i proizvodi Nevenke Bošnjakov.

-Bavim se izradom ukrasnih, dekorativnih i mirisnih sveća. U skladu sa praznikom, motivi su u znaku Nove godine i Božića. Sama ih proizvodim i sada imam mogućnost da ih predstavim veće broju sugrađana – dodala je Bošnjakov.

U znaku predstojećih praznika je i štand Iboje Milosavljev:

-Pravim cveće od raznih materijala, ikebane i figure. Tu su, sada popularni gnomi koji su baš privukli pažnju. U ponudi su i žestoka pića koje pravi moj sin. Sugrađani su zainteresovani za sve što prodajemo, a nama, proizvođačima, puno znači to što možemo da im se predstavimo na ovakav način.

Od 22. do 26. decembra bazar će biti otvoren od 12 do 20 časova, 27. i 28. Decembra od 10 do 20 časova, 29. i 30. decembra od 12 do 20 časova, dok će 31. decembra radno vreme biti od 10 do 13 časova.

Organizator je Turistička organizacija, a ciljem je da se u prazničnom periodu sugrađanima omogući da kupe unikatne proizvode uz priliku da upoznaju lokalnih proizvođača i udruženja.

 

A.Đ.

plivanje

Kulturno sportski centar „Jezero“ je jedan od gorućih problema u gradu, naveo je zamenik gradonačelnika Dejan Pudar. Grad je finansirao projektno tehničku dokumentaciju za rekonstrukciju čelične konstrukcije krova.

-Naša inicijativa  je da se prvim rebalansom novac od prodaje bivšeg odmarališta u Prčnju usmeri na rekonstrukciju „Jezera“. Važno je i da građani znaju šta je naša ideja kuda da se usmeri novac od prodaje – precizirao je Pudar.

Zatvoreni bazen je van funkcije zbog loše čelične konstrukcije i dotrajalih instalacija, dok je fasada bez termičke izolacije, a krovni pokrivač i hidroizolacija u lošem stanju. Dokumentacijom je potrebno obuhvatiti: potpunu zamenu noseće čelične konstrukcije i krovne konstrukcije, koja će biti izvedena od lameliranog drveta, energetsku sanaciju fasade, zamenu građevinske stolarije i termičku izolaciju, rekonstrukciju svih unutrašnjih instalacija – grejanja, hlađenja, ventilacije, elektroenergetskih, telekomunikacionih, vodovodnih i kanalizacionih, sanaciju bazenske tehnike i sistema dojave i gašenja požara, zamenu podova, zidnih obloga, spuštenih plafona i otklanjanje oštećenja nastalih vlagom, kao i uvođenje centralnog nadzora i upravljanja i prilagođavanje prostora osobama sa posebnim potrebama.

U isto vreme i Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu finansiraće izradu projektne dokumentacije za izgradnju novog zatvorenog i otvorenog bazena za koju je planirano da se radi u dve faze. Prvo će se graditi zatvoreni i u drugoj fazi otvoreni bazen. Reč je o potpuno novoj zgradi koja će zadovoljavati sve standarde i potrebe kako predškolaca i učenika koji su u školi plivanja, tako i onih koji treniraju ovaj sport ili sugrađana koji dolaze rekreativno na bazen. Pošto se izradi projektna dokumentacija steći će se uslov da Grad konkuriše za sredstva za samu izgradnju. Nakon što se završi rekonstrukcija krova na postojećem objektu on će biti u potpunosti funkcionalan i bezbedan za korišćenje. Nakon izgradnje novih bazena prostorije sadašnjeg mogu da se iskoristi za sve nedostajuće sportske sadržaje.

 

 

sednica-budzet-2025-(5)

Najvažniji akt, donošenje odluke o budžetu grada za 2026. sa projekcijama na 2027.i 2028. godinu, većinom glasova usvojen je na sednici Skupštine grada.  U narednoj godini planirano je da se u gradsku kasu slije tri milijarde 850 miliona dinara, što je više u odnosu na početni planirani budžet za 2025.godinu.

-Početno stanje je veliko i iznosi preko 220 miliona dinara –  istakla je za skupštinskom govornicom pomoćnica gradonačelnika Dijane Jakšić Kiurski. – Na računu imamo sredstva od prodaje nekadašnjeg odmarališta u Prčnju u iznosu od 130 miliona dinara i ona će biti strogo namenski utrošena. Tu je i 67 miliona dinara koji su nam prebačeni od Pokrajine i Republike i to za energetsku sanaciju JP „Kikinda“, oko 14 miliona su sredstva Komesarijata za izbeglice i migracije za kupovinu kuća, ogrev, građevinski materijala. Tu je i donacija od 19 miliona dinara u okviru NIS-ovog projekta „Zajednici zajedno“  za izgradnju igrališta, kao i novac za postavku dva semafora.

Investicije u 2026. godini planirane su na 640 miliona dinara sa akcentom na selima.

-U rekonstrukciju OŠ „Feješ Klara“ uložiće se 311 miliona dinara i postupak javne nabavke uspešno je okončan tako da će prva tranša od 100 miliona biti utrošena do kraja godine. Nastaviće se radovi na Gimnaziji „Dušan Vasiljev“, planirano je i učešće grada za proširenje kapaciteta Gerontološkog centra koje se realizuje u okviru IPA projekta Srbija – Rumunija. Osim sredstava za redovno funkcionisanje i za putnu infrastrukturu, za koju će biti izdvojeno 78,5 miliona dinara, planirana su i druga ulaganja. Za novu zgradu Centra za socijalni rad učešće grada je 13 miliona dinara. U Bašaidu će biti izgrađeno dečije igralište, postaviće semafor u Vojvođanskoj ulici i nastaviće se izgradnja kapele , u Nakovu staze oko jezera, u Novim Kozarcima nastaviće se radovi na Motelu, u Sajanu gasni kotao u Domu kulture, u Ruskom Selu uradiće se fasada na Omladinskom domu, u Mokrinu su planirani rekonstrukcija krova na Domu kulture i završetak letnje scene i fontane na Varoškom trgu, u Banatskoj Topoli završiće se energetska sanacija i adaptacija Doma kulture.

Nijedan odbornik opozicije nije glasao za budžet. Za Oliveru Kantar budžet je bez prioriteta i sredstva se troše stihijski, a dodala je i da se Gimnazija „Dušan Vasiljev“ rekonstruiše nakon što su oni ukazali na to, Miroslav Grujić smatra da nije razvojni, Mirko Šoć i Darko Kovačević zamerili su što nije bilo javne rasprave pre donošenja budžeta odnosno netransparentnost, a Miroslav Panić smatra da se previše sredstava izdvaja za zarade i da se novac troši nenamenski.

Od 2021. godine je u planu rekonstrukcija Gimnazije, naveo je pomoćnik gradonačelnika Svetislav Vukmirica, a tri godine kasnije na sastanku predstavnika gradske vlasti i Ministarstva za javna ulaganja doneta je odluka da se ova investicija finansira.

Dejan Pudar, zamenik gradonačelnika imao je pitanja za odbornike opozicionih partija.

-Gospođo Kantar da li je vaša politika, kada bi došli na vlast, da se podele otkazi svim zaposlenima u Gradskoj kući? Ugovori o privremenim i povremenim poslovima u mesnim zajednicama su sklopljeni sa ljudima koji nisu u radnom odnosu u mesnim zajednicama. Da li je i predlog opozicije da deca koja imaju potrebu za ličnim pratiocima ostanu bez njih koji su takođe angažovani preko ovih ugovora? Svi odbornici opozicije naveli su da se izvlači novac iz budžeta, samo je gospodin Panić bio iskren i rekao: „Mi znamo kako se izvlači novac iz budžeta“, jedini je on priznao da zna kako se to radi  – kazao je Pudar.

Tačku na iscrpnu raspravu stavio je gradonačelnik Mladen Bogdan:

-I u narednoj godini nastavićemo sa svim započetim investicijama u putnu infrastrukturu, javne objekte obrazovanja i sve što je neophodno. Iako je budžet bezmalo četiri milijarde, nisam zadovoljan, jer smatram da uvek može više. Kako su sredstva od prodaje bivšeg odmarališta u Prčnju stigla nešto kasnije, nismo organizovali javnu raspravu koje će biti na proleće. Veliku podršku imamo od republičke i pokrajinske vlade koji nam puno pomažu da ulažemo u grad, uz učešće lokalne samouprave u svakom projektu. Nismo odustali od fekalne kanalizacije na Mokrinskom drumu, kao ni od izgradnje na uglu ulica Svetozara Miletića i Đure Jakšića. Veća su izdvajanja za održavanje puteva u narednoj godini, kao i za sela koja su nam veoma važna. Borimo se i radimo za naše sugrađane što pokazuje i planirani budžet.

podvodni-svet-radovi

Više od 600 radova predškolaca, osnovaca i srednjoškolaca pristiglo je na tradicionalni likovni konkurs posvećen podvodnom svetu, koji, u okviru Festivala podvodnog filma i fotografije, organizuju Ronilački klub „Orka” i Kulturni centar Kikinda.

Raznovrsnost tehnika, motiva i ideja predstavljala je veliki izazov za žiri, koji je nakon pažljivog ocenjivanja nagradio 22 najuspešnija rada.

Dodela nagrada najboljim mladim autorima održana je u subotu u Kulturnom centru, u okviru 17. Festivala podvodnog filma i fotografije. Tom prilikom posetioci su imali priliku da pogledaju i izložbu fotografija postavljenu u Galeriji Kulturnog centra, koja je dodatno osvetlila lepotu i tajanstvenost podvodnog sveta.

Program je upotpunjen prikazivanjem kratkog filma o radu i brojnim aktivnostima Ronilačkog kluba „Orka“.

SAOBRACAJ-AKCIJE

Na području Policijske uprave u Kikindi u danima vikenda dogodilo se pet saobraćajnih nezgode u kojima je jedna osoba zadobila teže, a čak pet njih lakše telesne povrede. Nastala materijalna šteta procenjena je na 40.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog radnje vozilom, neprilagođene brzine i neustupanja prvenstva prolaza.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 32 učesnika u saobraćaju i izdato je 125 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključen 21 vozač, od kojih je deset zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 17 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 84 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 34 ostala prekršaja.

Geza-Setet-in-memoriam

Slikar, ilustrator i strip crtač Geza Šetet, najpoznatiji po strip adaptaciji „Gorskog vijenca”, preminuo je u 72. godini života.

Rođen je u Kikindi 1953. godine, a jedno vreme je živeo u Subotici i potom u Tavankutu. Prvi strip je objavio 1977./78. u vojvođanskom časopisu na mađarskom jeziku “Jo Pajtas”-u, kao i u “SAZ- u. Naslikao je i oko 2500 ulja na platnu. Česta tema bili su mu biblijski, antički i vojvođanski motivi.

Šetet je nedavno bio u našem gradu, kao gost i učesnik prvog Strip festivala održanog u Kulturnom centru i u Novim Kozarcima. Tom prilikom, dao je intervju našem nedeljniku Komuna.

– Dok sam bio u armiji najviše sam radio portrete. Vojnici su hteli da poziraju, a meni je to dobro došlo da vežbam anatomiju i fizionomije ljudi. Neprestano sam crtao i čini mi se da sam u crtanju ljudskih lica najdalje otišao. Radio sam mnogo poslova u životu, ali mi je crtanje i slikanje nikad nisam prekidao. Jedno vreme sam radio i na ribnjaku i taj period u mom životu pamtim po tome što nisam ništa slikao niti crtao čak dve nedelje, jer je bilo puno posla oko izlova ribe. Radilo se od 6 ujutru do 10 uveče. To mi je najduže vreme što se nisam družio sa slikarskim ili crtačkim priborom.

Kako je isticao, u stripu je na njega najviše uticao Harold Foster i njegov „Princ Valijant”.

-Imao sam desetak godina kad sam ga u „Kekecu” video prvi put i to je bila ljubav na prvi pogled. Kao dete sam kopirao stripove iz edicija „Crtani romani”, „Plavi Vjesnik” i druge. Svi ti uticaji su za mene bili jako važni i uvek me je od svih elemenata stripa crtež najviše privlačio. Scenario mi je bio u drugom planu. Kasnije sam u Kikindi upoznao Hrvoja Radovanovića, slikara, ilustratora i grafičkog urednika i on je, kad je imao vremena, dodatno podučavao i mene i kasnije poznatog strip crtača iz Mokrina, Spasoja Kulauzova- ispričao je, između ostalog, Geza Šetet u intervjuu za Komunu.

kosarka

U poslednjem kolu prvog dela sezone, košarkaši Velike Kikinde ostvarili su osmu pobedu u sezoni i, uz poraz, pauzu će provesti na čelnoj poziciji grupe „A” Druge lige „Sever” Košarkaškog saveza Vojvodine. Na kraju 2025, savladali su Velikokikinđani u Beočinu, rezultatom 105:76 (31:18, 27:14, 22:19, 25:25), istoimeni klub, a takmičenje će nastaviti 24. januara naredne godine, tada će u „Jezeru”čekati sastav Mladosti iz Temerina.
U grupi „B” pomenutog nadmetanja, novokozaračka Sloboda u sredu (19 sati) u „Jezeru” će čekati sastav Torpeda iz Odžaka, a na startu nastavka sezone, za mesec dana, biće slobodna.
D. P. 

FOTO: KK Velika Kikinda 

sednica-toza-konverzija-(4)

Predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov za ponedeljak, 22. decembar, zakazao je 14. sednicu lokalnog parlamenta. Na dnevnom redu je 17 tačaka, a najvažnija je donošenje odluke o budžetu grada za 2026. sa projekcijama na 2027.i 2028. godinu.

U narednoj godini budžet je planiran na tri milijarde 850 miliona dinara, što je više u odnosu na početni planirani budžet za 2025.godinu.

-Početno stanje je veliko s obzirom na to da na računu imamo sredstva od prodaje nekadašnjeg odmarališta u Prčnju u iznosu od 130 miliona dinara i ona će biti strogo namenski utrošena. Tu je i 67 miliona dinara koji su nam prebačeni od Pokrajine  – saznajemo od pomoćnice gradonačelnika Dijane Jakšić Kiurski. – Kada je reč o investicijama u 2026. godini akcenat je na selima. Osim sredstava za redovno funkcionisanje i za putnu infrastrukturu planirana su i druga ulaganja. U Bašaidu će biti izgrađeno dečije igralište, u Sajanu gasni kotao u Domu kulture, u Ruskom Selu uradiće se fasada na Omladinskom domu, u Mokrinu su planirani rekonstrukcija krova na Domu kulture i završetak letnje scene i fontane na Varoškom trgu, u Banatskoj Topoli završiće se energetska sanacija i adaptacija Doma kulture. U narednoj godini biće započeta i rekonstrukcija Osnovne škole „Feješ Klara“, nastaviće se radovi na Gimnaziji „Dušan Vasiljev“, planirano je i učešće grada za proširenje kapaciteta Gerontološkog centra koje se realizuje u okviru IPA projekta Srbija – Rumunija, za završetak nove zgrade Centra za socijalni rad.

Subvencije iz gradske kase javnim preduzećima planirane su na 97 miliona dinara od kojih je 17 opredeljeno „Autoprevozu“ i 80 miliona JP „Kikindi“, gde je najveći deo za ulaganje u putnu infrastrukturu.

Odbornici će razmatrati programe poslovanja javnih preduzeća „Kikinda“, „Autoprevoz“ i „Toplana“, odluke o pristupanju izradi programa za unapređenje socijalne zaštite od 2026. do 2030. godine, o određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji grada, o usvajanju programa kontrole i smanjenja populacije napuštenih pasa i mačaka, izmeni i dopuni cenovnika izrade vodovodnih priključaka, kontrolisanja, overavanja i popravke vodomera.

Glasaće se i o zahtevima za izmenama i dopunama cenovnika iznošenja retkih fekalija JP „Kikinda“ gde se cene povećavaju za 12,3 procenata, kao i za zahtev kompanije „FCC“ da se za 3,2 odsto uvećaju cene odlaganja, iznošenja i transporta komunalnog otpada osim cene za socijalne slučajeve, koje ostaju nepromenjene.

error: Content is protected !!