Најновије

skola-novi-kozarci

Povodom Sovembra, meseca posvećenog našim malim, pernatim i izuzetno korisnim sugrađankama, Turistička organizacija Kikinde i Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj organizuju edukativnu nastavu za učenike trećeg razreda osnovnih škola.

Jedan takav čas održan je i u Osnovnoj školi „Ivo Lola Ribar” u Novim Kozarcima, gde su učenici trećeg razreda sa puno pažnje i radoznalosti slušali zanimljive priče o sovama — pticama koje su Kikindu proslavile širom sveta. Učenici su pokazali odlično predznanje, a nova saznanja su dodatno podgrejala njihovu znatiželju.

Anika Majkić, učenica trećeg razreda, otkrila nam je da je već imala priliku da sazna zanimljivosti o ušarama.

— Moj brat je učestvovao na više takmičenja povodom Sovembra, pa sam od njega čula mnogo zanimljivih stvari o ušarama. Sove su veoma korisne ptice i imaju lepo perje — kaže Anika.

Učitelj Filip Popadić ističe da se ova vrsta nastave odlično uklapa u predmet „Priroda i društvo”.

– Deca stiču nova znanja o sovama i njihovim karakteristikama, o prirodnom fenomenu po kome je Kikinda prepoznatljiva, i zaista uživaju u svakom novom otkriću — kaže učitelj.

Edukativna nastava obuhvata sve škole, pa deca imaju priliku da na zanimljiv i interaktivan način upoznaju svet sova, jedinstvenog simbola našeg grada.

cigra-rodjendan-2025-(3)

Udruženje „Čigra“ proslavilo je 23. rođendan. U prostorijama Društvo za pomoć mentalno nedovoljno razvijenih osoba okupili su se korisnici, njihovi roditelji i prijatelji. Ovom prilikom najavljeno je i da je počela prodaja slika nastalih na likovnoj koloniji.

-Kolonija „Humani umetnici za Čigru“ organizovana je deveti put. Učestvovalo je dvadesetak  umetnika koji su nam ostavili slike različitih formata i motiva. Novac koji dobijemo prodajom utrošićemo da unapredimo rad udruženja, pomognemo članovima i kupimo ono što je neophodno za decu i mlade sa smetnjama u razvoju. Najvažnije nam je da uredimo fasadu koja je u lošem stanju  – istakla je Zagorka Novakov, predsednica „Čigre“.

 

Kolonija je finansirana preko projekta udruženja građana koja su od posebnog značaja za grad. Slike se mogu pogledati svakog dana, a pomoć koji se prikupi ovim putem pomoći će da se stvore bolji uslovi za ranu stimulaciju, grupni rad, socio-edukativni i terapijski program i radionice. Ovo društvo kontinuirano radi na socijalizaciji i inkluziji svojih članova.

-Obeležiće se i 3. decembar, Međunarodni dan osoba sa invaliditetom, a neće izostati ni tradicionalna izložba novogodišnjih i božićnih ukrasa u udruženju – dodala je Zagorka Novakov.

Radionice u „Čigri“ organizuju tri puta nedeljno. Ovo društvo ima 25 članova od tri do 50 godina sa kojima radi tim stručnih saradnika.

A.Đ.

arandjelovdan

Srpska pravoslavna crkva danas slavi Sabor Svetog Arhangela Mihaila, u narodu poznatom kao Aranđelovdan.

Aranđelovdan je posvećen arhangelu Mihailu, predvodniku vojske anđela, bestelesnih sila dobra koje su učestvovale u stvaranju sveta.

Na ikonama se arhanđeo Mihailo predstavlja i sa krilima, u vojvodskoj odeždi, sa mačem u jednoj i kantarom u drugoj ruci, jer prema narodnom verovanju, on u času smrti uzima ljudsku dušu.

Postoji verovanje i običaj kod mnogih hrišćana koji slave Svetog Mihaila da se, pošto ga smatraju živim svetiteljem, ne sprema žito, što je neopravdano i netačno. Neophodno je pripremiti žito za slavu, jer se žito priprema za duše predaka, a ne za dušu sveca, koji je pred Bogom živ.

Aranđelovdan je jedna od najčešćih srpskih slava, a da li će trpeza biti posna ili mrsna, zavisi od toga na koji dan pada.

Veruje se da se na Aranđelovdan nebo otvara za molitve, i da će se vernicima ispuniti i najveće, najvažnije želje, ako se pomole iz duše, iskreno i sa zahvalnošću.

Kutija-zelja-(8)

Deda Mraz će, zajedno sa Snežnom kraljicom, i svojim pomoćnicima, u nedelju, 23. novembra u 17 sati, ispred Gradske kuće doneti „Kutiju želja“. Iako je događaj koji sa nestrpljenjem očekuju mališani bio prvobitno najavljen za subotu, zbog prognozirane kiše i lošeg vremena, pomeren je za nedelju.

Mališani su pozvani da napišu pisma sa novogodišnjim željama i ubace ih u „Kutiju želja“. Proteklih godina, stizalo je čak 6,000 pisama u okviru tradicionalne akcije koju na ovakav način organizuje samo naš grad.

Grad i donatori zajednički će obezbediti poklone koji će ulepšati praznike deci kako u gradu, tako i u selima. Ovo je već trinaesta godina da se organizuje jedna od najlepših akcija lokalne samouprave.

U pismu je, pored želje, potrebno navesti ime i prezime deteta, uzrast, adresu stanovanja i broj telefona roditelja ili staratelja, kako bi poklon stigao u prave ruke.

raznica-bibli-1

U Galeriji Kulturnog centra Kikinde otvorena je izložba „Riznica biblioteke“, koja publici otkriva manje poznato lice Narodne biblioteke „Jovan Popović“ – ne samo kao mesta knjige, već i kao čuvara vredne umetničke zbirke. Izložba je deo obeležavanja velikog jubileja, 180 godina postojanja najstarije kikindske ustanove kulture, i biće otvorena do 30. novembra.

Među posetiocima otvaranja bio je i profesor u penziji Dragoljub Badrljica, dugogodišnji pratilac likovnih dešavanja u okrugu.

-Pratim sve što se dešava vezano za umetnost na teritoriji našeg okruga. Ovo je jedno bogatstvo koje treba staviti javnosti na uvid. Ovakva umetnička dela u našoj sredini zaslužuju poštovanje. Biću subjektivan i reći ću: sve mi se sviđa – rekao je Badrljica.

Stručnjaci za istoriju umetnosti ovu zbirku svrstavaju među najznačajnije u ovom delu Vojvodine – pre svega zahvaljujući motivima i imenima autora koji su zastupljeni. O tim delima biblioteka je pre nekoliko godina objavila monografiju i katalog, čime je po prvi put sistematski obrađena likovna zbirka i zabeleženi podaci o slikama i autorima.

-Fond broji 52 umetničke slike različitih stilova i motiva, od kraja 19. veka do savremenih autora. Zbirka nije sistematski pravljena sa namerom da bude kolekcija, već se skupljala godinama, decenijama – objasnila je Dunja Brkin Trifunović, v. d. direktora Narodne biblioteke.

Za izložbu „Riznica biblioteke“ odabrane su slike koje inače nisu svakodnevno dostupne posetiocima ove ustanove.

-Želeli smo da publici pokažemo najzanimljivija dela, ali i ona koja se inače nalaze po kancelarijama i ne mogu da se vide svakog dana – izjavila je Brkin Trifunović.

Postavka otkriva bogatstvo tema i stilova: od portreta, žanr-scena i pejzaža do mrtve prirode. Zbirka svedoči o multikulturalnom karakteru Kikinde. Mnoge slike stare su više od jednog veka, pa je, kako naglašava Brkin Trifunović, prioritet njihova zaštita.

-Postoji plan da sve slike sredimo. Neke su u odličnom stanju, ali na pojedinima je zub vremena ostavio trag. Najpre želimo da ih restauriramo pa onda da ih učinimo još dostupnijim publici – istakla je v. d. direktorka biblioteke.

V. d. direktora Kulturnog centra Marko Markovljev rekao je da je izložba rezultat dobre saradnje kikindskih ustanova kulture.

-Ustanove kulture u Kikindi imaju lepu saradnju i ovo je samo još jedan vid našeg zajedničkog rada. Mi rado ustupamo prostor i programe kada je to potrebno, kao što i druge ustanove izlaze nama u susret. Važno je da delimo resurse i da smo jedni drugima podrška – podsetio je Markovljev.

Da izložba prevazilazi okvire jedne ustanove smatra i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam.

-Ova izložba je primer kako se u jednoj ustanovi čuva umetnosti, bilo da su u pitanju slike ili knjige. Važno je da negujemo kult čuvanja umetničkog bogatstva. Kultura je nasleđe našeg naroda i nešto što treba da nosimo u sebi i čuvamo – naglasila je Mirkov.

Izložba „Riznica biblioteke“ pokazuje da se u tišini prostorija, među knjigama i policama, kriju i dragocena dela likovne umetnosti. Njihovo iznošenje „na svetlo“ nije samo omaž prošlosti, već i poziv da Kikinda nastavi da gradi svoju kulturnu budućnost na temeljima očuvane baštine.

akademija-prvi-sv-rat

Povodom obeležavanja 107 godina od oslobođenja Kikinde u Prvom svetskom ratu i ulaska Srpske vojske u grad u Kulturnom centru organizovana je svečana akademija pod nazivom „Odlučujuće pobede srpske vojske 1918-te“.

General major Milorad Stupar, savetnik predsednika Srbije za vojna pitanja i predsednik Udruženja ratnih dobrovoljaca Srbije 1990-1999. okupljenima je predstavio istorijske činjenice o oslobađanju Vojvodine 1918. godine, kao i šta je prethodilo ujedinjenju Vojvodine sa Kraljevinom Srbije.

-Banat je oslobodila Moravska divizija, Bačku je oslobodila Dunavska divizija, a Srem Drinska divizija prve armije. Među vojnicima je bila i 21.000 srpskih dobrovoljaca iz Srema, Bačke, Banata, Bosne i Dalmacije koji su se predavali na ruskom frontu. U Rumuniji su formirane prva i druga dobrovoljačka jedinica koja se borila na strani Rumuna, pa u Dobrudži postoji i spomenik srpskom vojniku. Posle toga su ove jedinice prebačene na Solunski front koji je probijen 15. septembra 1918. godine srpskom vojskom. Srpska vojska, pored toga što je oslobodila Vojvodinu, omogućila je i da se ostvare politički zahtevi srpskog naroda da se ujedine. Opredeljenje je bilo pripajanje Srbiji.  – rekao je general major Stupar.

Stanje u južnoj Ugarskoj u to vreme predstavio je penzionisani pukovnik Sreten Egić.

Okupljene je pozdravio i predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov.

-Dan oslobođenja Kikinde je izuzetno važan datum u našoj istoriji. Nijedan narod na kugli zemaljskoj nije dao toliki danak u krvi u borbi za slobodu. Naša dužnost, kao potomaka, je da se sećamo i da ne dozvolimo da se zaborave hrabrost i junaštvo naših predaka – dodao je Popeskov.

A.Đ.

ETS-2

U Ekonomsko-trgovinskoj školi u Kikindi održana je dvodnevna obuka za početnike u poslovanju, namenjena četvrtom razredu smera komercijalista. Tribinu je organizovala škola u saradnji sa Regionalnim centrom za društveno-ekonomski razvoj – Banat iz Zrenjanina, uz podršku Ministarstva privrede i Razvojne agencije Srbije. Predavač je bio Dejan Nenadović iz RCR – Banat, dok su organizacioni deo u školi vodili nastavnici ekonomskih predmeta Dubravka Varađanin i Stanislav Zavišin.

Maturant komercijalista Marko Rađanin rekao je da su ovakva predavanja veoma korisna za njega i ostale maturante ETŠ.

-Predavanje je lepo osmišljeno i korisno. Sviđa mi se što smo mogli toliko toga da saznamo i što ćemo dobiti sertifikat sa kojim kasnije možemo da otvorimo svoju firmu. Za sada nemam konkretnu ideju za sopstveni biznis, ali ako budem želeo, sada tačno znam kako to da uradim, jer nam je predavač vrlo jasno objasnio i približio temu – istakao je Marko.

Profesor Stanislav Zavišin objasnio je da se slične tribine u Ekonomskoj školi organizuju već dve decenije.

-Ovakav vid aktivnosti koristan je i za učenike, i za školu, i za sam grad. Za učenike, jer im daje alatke za budući razvoj. Grad će dobiti nove, mlade preduzetnike. A Ekonomska škola na ovaj način postaje jedan od glavnih pokretača stvaranja mladih preduzetnika u našem gradu – kazao je Zavišin.

On je podsetio da prosečan preduzetnik u Srbiji danas ima oko 45 godina, što nije dobro za budućnost države.

-Zato mi želimo da dobijemo što više mladih preduzetnika. U poslednje tri godine, od kako realizujemo konkretno ovu tribinu, u Kikindi su se pojavile firme čiji su osnivači nekada bili učenici na ovim predavanjima. Očekujemo da će ih u budućnosti biti još više – objasnio je Zavišin i dodao da će, nakon komercijalista, istu obuku pohađati i maturanti smera ekonomski tehničar.

Dejan Nenadović, projektni menadžer RCR – Banat, naveo je da je reč o obuci za početnike u poslovanju koju ova institucija godinama organizuje u više škola.

-Cilj je da učenicima predstavimo mogućnosti koje imaju nakon školovanja. Bavimo se temama kao što su motivi i osobine preduzetnika, koraci u registraciji kompanije, izvori finansiranja, porezi i doprinosi. Drugi deo radionice posvećen je pisanju i izradi biznis plana, gde učenici, na osnovu svojih ideja, uče kako se taj plan priprema – naveo je Nenadović, dodajući da se program, koji je koncipirala Razvojna agencija Srbije, trenutno realizuje i u Zrenjaninskoj gimnaziji i na Tehničkom fakultetu „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu.

Jedan od ključnih prednosti projekta je sertifikat o završenoj obuci o poslovanju koji učenici dobijaju po završetku. Taj dokument izdaje Ministarstvo privrede i on je, naglašava Zavišin, odmah iza školske diplome po značaju za svršenog srednjoškolca.

-Sa tim uverenjem naši đaci mogu da konkurišu kod državnih fondova, kao što su Nacionalna služba za zapošljavanje ili Fond za razvoj Srbije, i ostvare pravo na određena bespovratna sredstva za otvaranje firme. U drugim institucijama ovakvi sertifikati se plaćaju, dok ih naši učenici dobijaju besplatno – istakao je profesor Zavišin. Podsetio je i da država trenutno značajno pomaže nove kompanije i one koji planiraju da pokrenu posao, pa iznosi za start-ap podršku idu i do šest miliona dinara.

Sve veći odziv učenika iz godine u godinu pokazuje da među mladima u Kikindi postoji interesovanje za preduzetništvo. Ekonomsko-trgovinska škola ovakvim programima ne samo da osnažuje preduzetnički duh svojih đaka, već direktno doprinosi stvaranju nove generacije lokalnih privrednika, na dobitak čitave zajednice.

oslobodjenje-prvi-sv-rat-(1)

Povodom Dana oslobođenja Kikinde u Prvom svetskom ratu, 20. novembra, položeni su venci na spomen kosturnicu na Železničkom groblju, na spomen ploču brigadiru Ristiću i na spomenik kralju Petru I Karađorđeviću. Dužnu poštu precima odali su predstavnici Grada Kikinde, Vojske Srbije, i boračkih organizacija.

Već tokom večeri 18. novembra prethodnice srpske vojske počele su da ulaze u naš grad. Na čelu konjičke izvidnice ušao je kapetan Milan Gudović, a konačno 20. novembra 1918. u 11 sati u Kikindu, kao oslobodioci, ušli su pripadnici čuvenog srpskog pešadijskog Gvozdenog puka na čelu sa brigadirom Dragutinom Ristićem i potpukovnikom Mihajlom Kovačevićem. Na spomen ploču čuvenom brigadiru venac su položili gradonačelnik Mladen Bogdan i predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov. Gradonačelnik  je rekao da je ovaj datum važan i zbog činjenice da je prvi put srpska vojska kročila u Kikindu.

-Pre 107 godina su ispunjeni snovi srpskog naroda sa ovog prostora da dočekaju srpsku vojsku i srpsku zastavu, da dožive oslobodioce. Od samog osnivanja Kikinde postojala je težnja Srba da se pripoje matici, a vodeći računa o sunarodnicima drugih nacionalnosti. Oslobođenjem je  i ostvarena je težnja srpskog naroda u Banatu i čitavoj Vojvodini da se ujedini sa Srbijom, što je i izglasano 25. novembra na prisajedinjenju na kojem su bili i naši preci – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Važno je čuvati kulturu sećanja na sve one koji su se borili, ali i dali živote za slobodu, rekao je prvi čovek grada i dodao:

-Svi treba da budemo zajedno kada se obeležavaju važni datumi, bez obzira na političke razlike i mišljenja.  Neophodno je da mlađe generacije saznaju više o učešću Kikinđana i dobrovoljaca u Prvom svetskom ratu

U spomen kosturnici sahranjeno je 184 vojnika iz Srbije, Rusije i Rumunije. Od tog broja 64 je iz ondašnje Kraljevine Srbije, 61 je ruski, a 21 rumunski vojnik. Među palim borcima je i 24 Kikinđana.

A.Đ.

slepi-kozarcanke-(2)

Članice udruženja žena „Novi Kozarci“ organizaciji slepih „Severni Banat” donirale su sredstva prikupljena na ovogodišnjoj Pitijadi. Kako je istakla predsednica udruženja žena Boja Oljača svake godine novac od prodaje pite krompiruše za Ginisa poklanja se onima kojima je najpotrebniji. Ove godine održana je 15. Pitijada.

-Naše udruženje osnovano je 1976. godine sa misijom da pomogne starim i nemoćnim osobama u Novim Kozarcima, a kako godine prolaze mi se trudimo da pomoć pružimo svima. Pored humanitarnog rada želimo da očuvamo i promovišemo običaje, umeće  i stvaralaštvo žena sa sela, ali i da sačuvamo tradiciju koje su donele naše bake 1945. godine kada su se doselile u ove krajeve – navela je Boja Oljača.

Jagoda Nakrajkućin, predsednica organizacije „Severni Banat“  zahvalila je Kozarčankama i istakla da svaka pomoć dobro dođe.

-Članice udruženja žena pokazale su humanost i dobročinstvo. Obradovale su nas i tradicionalnim jelima pitom krompirušom i kolačima koje često predstavljaju na svim manifestacijama na kojima učestvuju – napomenula je Jagoda Francuski.

Udruženje slepih „Severni Banat“ ima 150 članova.

A.Đ.