Култура

Radlovic-BG-1

Monografija „Svet mozaika Đure P. Radlovića“, autora prof. dr Jovice Trkulje predstavljena je, u organizaciji Narodne biblioteke „Jovan Popović“, publici u Beogradu i u Novom Sadu.

Pionir freske i mozaika u našoj zemlji, slikar Đuro Radlović, profesor u penziji, prvi je kod nas, pre više od tri decenije, specijalizovao ove zidne tehnike na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu.

Knjiga je juče predstavljena u Arhivu Vojvodine, a prošle sedmice u RTS Klubu u zgradi Radio Beograda. Uz profesora Radlovića, o njegovom radu i delima, govorili su prof. dr Jovica Trkulja, profesor Radomir Knežević, i prof. dr Smiljana Mirkov, sociolog.

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ je, uz beogradski „Dosije“, suizdavač ovog monografskog dela.

Biblioteka-Temisvar-(1)

U okviru programa povodom stogodišnjice smrti Dušana Vasiljeva, 10. oktobra, u Srpskom kulturnom centru Saveza Srba u Rumuniji, Milana Bajkin i Slobodan Tomić promovisali su izdavačku delatnost Narodne biblioteke „Jovan Popović“.

Predstavljeni su naslovi koji popularizuju teme, ličnosti i autore sa teritorije grada Kikinde. Tom prilikom prikazan je i dokumentarni film o Dušanu Vasiljevu, autora Nikole Lakića.

Skupu su prisustvovali generalni konzul Ivana Jakšić Matović i Ognjan Krstić, predsednik Saveza Srba u Rumuniji i poslanik u rumunskom parlamentu.

Sutradan je, u srpskoj gimnaziji „Dositej Obradović“, dečiji pesnik Goran Novakov iz Novog Kneževca predstavio svoje pesme najmlađim učenicima.

Idjoske-djakonije-(4)

Predstavljanje lokalnog nasleđa već osmi put tema je manifestacije pod nazivom „Iđoške đakonije“ koju organizuju članice Udruženja za negovanje tradicije, narodnih običaja i rukotvorina „Vreteno“ iz Iđoša. Izložbeni i takmičarski program održan je danas u Domu kulture u ovom mestu.

– Članice Udruženja nastoje da očuvaju tradiciju, gastronomsko i kulturno nasleđe Severnog Banata – rekla je Marijana Mirkov, članica Gradskog veća za kulturu i turizam koja je predstavljala lokalnu samoupravu na ovom događaju. – Dočekali su nas sa krofnama, kuva se pileći paprikaš, a možemo i da probamo kolače pravljene na starinski način, mnogo je  zadovoljstava za sva čula. Mnogo je i gostiju, dosta mladih, što i jeste cilj manifestacije, da zapamte svoje običaje i da ih prenesu svojoj deci. Grad Kikinda će uvek podržavati ovu i slične manifestacije u selima.

Marijana Mirkov obišla je izložbu starinskih ukrasnih peškira i kolača pripremljenih po starim receptima sa domaćicom manifestacije, Branicom Mikalački iz Udruženja „Vreteno“.

– Trudimo se da, na najbolji način, predstavimo naše selo onim što tradicionalno radimo i pripremamo – pileći paprikaš, kolače i vezene peškire – rekla je Brankica Mikalački.

Svoje peškire izložile su, pored domaćica iz Iđoša, i gošće iz Kikinde, Bečeja, Knjaževca, Bačkog Petrovog Sela, Beograda i Titela, koje su se takmičile i u kuvanju pilećeg paprikaša, dok su kolače pripremile domaćice iz Iđoša. Priznanje za najlepši peškir na izložbi dobila je Anka Lozanov iz Titela.

S. V. O.

Lane-radovi-(1)

Sezona repertoarskog igranja predstava u Dečijem pozorištu „Lane“ počeće 1. novembra, kada će se formirati i nove grupe dramskih radionica. U jedinom dečijem pozorištu u gradu u toku su završni radovi na krečenju i farbanju stolarije, a nova scenska oprema doprineće kvalitetnijem izvođenju predstava.

– Posle više godina uspeli smo da, uz pomoć Grada, okrečimo celo Pozorište, pa će sezona početi malo kasnije. Takođe, zahvaljujući sredstvima iz Pokrajinske vlade u iznosu od 1,2 miliona dinara koja su dobijena po konkursu uz podršku lokalne samouprave, uspeli smo da kupimo 20 novih reflektora i prateću opremu, što nam je bilo neophodno za izvođenje predstava – kaže direktor „Laneta“, Aleksandar Maletin. – Svi radovi biće završeni do kraja meseca, kada ćemo nastaviti redovno da igramo svoje predstave i da održavamo probe dva nova novogodišnja komada.

Prva premijera očekuje se već polovinom decembra, a od početka tog meseca, kao i uvek, u „Lanetu“ počinje novogodišnja čarolija.

– Od prvog decembra naše dvorište biće okićeno, i ove godine će biti u još lepšem prazničnom ruhu – dodaje Maletin. – Tokom decembra igraćemo samo naše novogodišnje predstave, uz dve nove, premijerne.

U međuvremenu, najmlađa dečija dramska grupa probe održava u prostoru „Čigre“, a iz „Laneta“ najavljuju formiranje još tri grupe – za niži i viši osnovnoškolski uzrast, i za srednjoškolce. Svi zainteresovani mogu da se prijave lično u Pozorištu ili na broj telefona 0641589314.

S. V. O.

 

Srdjan-Tesin

Pisac iz Kikinde, Srđan V. Tešin, dobitnik je prestižne „Andrićeve nagrade“ za 2023. godinu, za zbirku pripovedaka „Crna Anđelija i druge zverske priče“, u izdanju beogradskog „Arhipelaga“. Na konkurs Zadužbine Ive Andrića ove godine pristiglo je 40 naslova.

„Zbirku pripovedaka Srđana V. Tešina izdvaja sigurnost rečenice, izgrađenost stila i kompoziciona celovitost. Tematsko i stilsko jedinstvo Tešinove knjige proizilazi iz autentičnog odnosa prema zoomorfnoj problematici, koja pisca uvodi u plodan intertekstualni i intermedijalni dijalog. Hronotop Banata u zbirci zauzima središnje mesto, a svoju upečatljivost duguje spoju lokalnog i univerzalnog, intimnog i opšteljudskog, svakodnevnog i mitskog, aktuelnog i svevremenog. Tešinov pripovedni postupak odlikuju suptilna melanholija, prodorna ironija, psihološka iznijansiranost i narativna dinamičnost, koje tvore zaokružen i kompaktan pripovedni svet“, obrazloženje je žirija koji su činili dr Branko Vraneš (predsednik), dr Mina Đurić i dr Marko Avramović, i članovi saradnici, dr Andreja Marić i mr Aleksandar Ćuković.

Srđan V. Tešin rođen je u Mokrinu i do sada je napisao dvadesetak proznih zbirki, romana i zbirki priča za decu. Njegove „Mokrinske hronike“ bile su u najužem izboru za NIN-ovu nagradu, za sinopsis romana „Kuvarove kletve i druge gadosti“ dobio je Nagradu „Borislav Pekić“, Nagradu Društva književnika Vojvodine za knjigu godine zaslužio je za knjigu „Ispod crte“.

Za knjigu „Luka kaže“ dobitnik je dva priznanja: Nagrade „Maleni cvet” Grada Niša za književnost za decu i mlade, i Plakete „Sima Cucić“ Banatskog kulturnog centra iz Novog Miloševa. Takođe je dobitnik Medalje kulture za multikulturalnost i interkulturalnost Kulturnog centra Vojvodine.

Kratke priče i romani prevođeni su mu na engleski, francuski, nemački, poljski, češki, makedonski, mađarski, slovenački i albanski jezik.

Nagrada koja nosi ime našeg nobelovca jedna je od najuglednijih književnih nagrada u nas. Neki od dobitnika su Dragoslav Mihajlović, Aleksandar Tišma, David Albahari, Danilo Kiš. Priznanje se dodeljuje svake godine za najbolju zbirku priča ili pripovetku objavljenu tokom jedne kalendarske godine.

Srđanu V. Tešinu nagrada će biti uručena na svečanosti u Zadužbini Ive Andrića u Beogradu, 10. oktobra, na dan rođenja velikog pisca.

S. V. O.

(Foto: Imre Sabo, “Arhipelag”)

marina-3

Ikona eks JU scene Marina Perazić gostovala je sinoć (subota) u kafe suvenirnici muzeja „Tera”.

Nastup poznate pevačice se odvijao na matricu uz podršku di džeja XLX, a Marina je s velikom energijom uživo pevala svoje najveće hitove. U tih nešto više od sat vremena sugrađani su mogli da uživaju u najpopularnijim songovima elektro-pop grupe „Denis i Denis”.

– Ne želim u muzičkom smislu da izlazim iz zone komfora, pa mi tako najveći deo programa čini repertoar grupe „Denis i Denis”-rekla je tim povodom Marina.

Kad je već pomenula program, neizbežno je bilo da čujemo “Program tvog kompjutera”, ali i druge hitove ovog riječkog sastava: “Ja sam lažljiva”, “Vatra i znak”, “Soba 23”, kao i “Kolačiće”, iz Marinine solo karijere.

-Tu pesmu mi je napisao Kiki Lesendrić i ne može mi oprostiti uspeh koji sam s njom napravila-dodaje uz osmeh Marina:

– Osamdesetih godina je bilo zaista mnogo nastupa i kao kroz maglu sećam se da sam tih godina nastupila i u Kikindi, tako da mi je jako drago da sam posle toliko vremena ovde. A za to je zaslužna Tamara Fijat.

-Tačno je, dodaje Tamara, i sve je na ovom nastupu proteklo fantastično. Nedavno smo osnovali udruženje „Kosmosmi” koje će se baviti afirmacijom svih vidova umetnosti, od književnosti, slikarstva, fotografije, do muzike. Počeli smo s muzikom i to baš s Marinom, koja je ikona domaće scene, a naše aktivnosti se u narednom periodu nastavljaju.

Inače, publiku je sinoć uglavnom činila generacija 40+, ali ni njima, kao ni Marini, nije nedostajalo energije, jer su uglas sa ovom pevačicom otpevali ceo koncert.

Iako Perazićeva u poslednje vreme izbegava publicitet, naša medijska kuća je dobila ekskluzivni intervju koji ćete moći da pročitate u četvrtak u Komuni.

N. Savić

zmajeve-dec-igre-1

Najlepši deo „Zmajevih dečijih igara“ su najslađi i najmlađim učesnici, deca iz Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ i Baletske škole. U čast dečijeg pisca Jovana Jovanovića Zmaja oni su pevali, igrali, recitovali, a podržali su ih  poznati dečiji pisci i stvaraoci Tode Nikoletića, Uroš Petrović, Branko Stevanović, Goran Novakov i muzičar Ivan Lenščešan.

-„Zmajeve dečije igre“ su odraz identiteta jednog naroda i ponosan sam što je Kikinda domaćin već 31. put. Tokom godina u vašem gradu saborovala je plejada dečijih pisaca. Deca su gradivna masa i aktivni učesnici ovih igara više od tri decenije. Ukoliko 31 godinu ulažemo u decu, tada društvo ne treba da brine o svojoj perspektivi.Ova i slične manifestacije uče decu o prvim vrednostima i veličinama našeg društva, ali ih uvode u kulturu koju ako uništite, uništili ste i narod – rekao je Tode Nikoletić.

Tanja Nožica iz Kulturnog centra napominje da je u okviru manifestacije organizovano mnoštvo radionica i sadržaja za decu školskog i predškolskog uzrasta.

-Čika Jova Zmaj prvi je dečiji pesnik i najpoznatiji je njegov stih „Deca su ukras sveta“. Deca to zaista jesu i na nama je da ih učimo pravim vrednostima koje je Jovan Jovanović Zmaj promovisao. Sa njegovim pesmama  se susreću u najranijoj dobi, pa sve do starosti. Na nama je da održimo tradiciju i da približimo deci  najpoznatijeg pisca – napomenula je Tanja Nožica.

A.Đ.

marina-perazic

Muzej Tera pozvao je posetioce u subotu, 5. oktobra, na program zatvaranja sadržajne i uspešne letnje sezone. Tim povodom, u Muzeju će tokom dana biti organizovane radionice, a uveče muzički program:

Od 12 sati biće održana Psihoart Lab radionica u kojima učesnici uz pomoć vizuelnih i performativnih praksi istražuju unutrašnje doživljaje, eksperimentišu sa načinima izražavanja, a zatim uz stručno vođenje verbalno obrađuju proživljeno i tako proširuju telesnu i emocionalnu svesnost. Radionica je zatvorenog tipa i za učešće je neophodna prijava, a vodi je Milena Ćuk.

U 15 sati će početi radionica izrade reljefa za decu i njihove odrasle pratioce. Radovi koji budu nastali na radionici biće sledeće sezone izloženi u kompleksu Muzeja Terra.
Radionica koja je deo pratećeg programa izložbe „Zadnje dvorište”, u kojoj će autor Vladimir Ilić sa učesnicima istraživati mogućnosti crtanja pantografom biće održana sa početkom u 17 časova.
Nastup Marine Perazić, najistaknutije ličnosti jugoslovenske elektro pop scene i pevačice grupe Denis & Denis, u saradnji sa DJ XLX najavljen je za 21 sat.

Ulaz za sve aktivnosti je besplatan.

01.-korica-bili-su-vojnici-velikog-rata

U izdanju  „Prometeja” i Radio-televizije Srbije izašla je nova knjiga istoričara Zoltana Čemerea pod naslovom „Bili su vojnici Velikog rata”.

Reč je o delu koje na osnovu raspoloživih istorijskih podataka prezentuje podatke o vojničkim parcelama iz Prvog svetskog rata na teritoriji grada Zrenjanina (ukupno 5 lokacija), sa podacima o ukupno 584 preminula vojnika, koji su poticali sa ogromnog prostora od ruske Jakutije do Rajnske oblasti u Nemačkoj (austro-ugarski, nemački, ruski, italijanski, crnogorski i srpski vojnici).

U knjizi postoji i posebna analiza o bolestima koje su harale u gradu i ovdašnjim bolnicama, kao što su tifus, kolera, tuberkuloza, a na kraju rata i veoma smrtonosna španska groznica.

Ova knjiga osvetljava kako su grobovi vojnika, nekada brojni, tiho nestajali usled ravnodušnosti društva i zanemarivanja od strane države. Autor koristi dragocene izvore, kao što je matična knjiga Carske i kraljevske rezervne bolnice, kako bi rekonstruisao priče o identitetu i poreklu vojnika sahranjenih u Zrenjaninu. Bili su vojnici Velikog rata je značajno delo koje čuva sećanje na one koji su davno otišli, ali ne smeju biti zaboravljeni.

Namera je da se u nastavku obrade i u jednoj knjizi prezentuju i podaci o vojnicima Prvog svetskog rata koji su sahranjeni na teritoriji grada Kikinde.