Култура

Suncana-jesen-2024-(5)

Koncert koji se svakog leta sa nestrpljenjem očekuje svakako je nastup Kulturno-umetničkog društva „Sunčana jesen“ Gradskog udruženja penzionera. Na  „Kikindskom letu“ Turističke organizacije, u dvorištu Kurije, za svoju publiku priredili su nezaboravno veče lepih nota, starih pesama i igara.

Večerašnji program podržali su i predstavnici lokalne samouprave, predsednik Gradskog parlamenta Mladen Bogdan i članica Gradskog veća za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici, Melita Gombar.

– Članovi KUD-a „Sunčana jesen“ imaju ogromnu energiju i volju i čestitamo im na tome – rekao je Bogdan. – Trebalo bi svi da se ugledamo na njih i zbog njihovih stavova jer su naši stariji sugrađani najviše razumeli sve naše poteze u prethodnom periodu, oni su bili prvi koji su nas podržali znajući da sve mere koje se donose, a nisu u tom momentu popularne, kasnije mogu da se pokažu korisnim za narod i državu. Oni su to prepoznali i na tome smo im zahvalni. Uvek podržavamo rad Udruženja, ne samo u njihovom radu, nego i u infrastrukturnom opremanju prostorija, kao i prilikom putovanja i nastupa. Tu smo za njih i u svakodnevnim kontaktima jer imamo veliko poštovanje zbog svega što su učinili za našu zemlju. Oni su je izgradili, ali su to i naše komšije, majke, bake, tetke, učitelji, vaspitači, ljudi koji su umnogome učestvovali u našem odrastanju i u celokupnom životu ovog grada. Hvala im na velikoj podršci koju nam daju.

Milan Periz, predsednik Gradskog udruženja penzionera, zahvalio je Gradskoj upravi na značajnoj i kontinuiranoj podršci i napomenuo da je ovo udruženje penzionera jedno od malobrojnih koje ima izuzetno razumevanje lokalne samouprave.

– Zahvalni smo i na prilici da publici prikažemo rad našeg kulturno-umetničkog društva. Jedva smo dočekali da damo svoj doprinos ovoj lepoj svečanosti koju Grad izvanredno organizuje. Nama to mnogo znači, članovi su neumorno održavali probe kako bi priredili što lepši nastup. I ovom prilikom pozivamo sve Kikinđane koji su u penziji i imaju neki talenat da nam se pridruže jer su aktivnosti naših članova lekovite. Oni se osećaju jako dobro, njihov duh je vedar, nemaju velikih zdravstvenih problema. Ovakav angažman je veoma potreban svima, posebno penzionerkama i penzionerima – istakao je Periz.

Predsednica KUD „Sunčana jesen“, Radojka Grujić, podsetila je da Društvo ima pet sekcija: horsku, folklornu, sportsku, kreativnu i literarnu.

– Na repertoaru su poznate pesme sa našeg podneblja i splet banatskih i starogradskih igara, a tu su i naši solisti i pesnici. Uvek se radujemo susretu s publikom i želeli bismo da što više putujemo i nastupamo. Svi smo uložili naše iskustvo, radno i životno, da nam Udruženje što bolje funkcioniše – navela je predsednica KUD-a.

„Sunčana jesen“ ima ukupno 90 članova, od kojih je, u horu, folkloru, muškoj pevačkoj grupi i orkestru nastupilo njih 50. Na koncert kojem su se toliko radovali i izveli ga sa ogromnim zadovoljstvom, pozvali su, kažu sve svoje prijatelje i saradnike. Dvorište Kurije ponovo je bilo prepuno i publika je uživala u notama i igrama koje se ne zaboravljaju. Posle koncerta, druženje je nastavljeno u Udruženju, ne samo zbog izvanrednog nastupa već i zato što, kako je napomenula predsednica KUD-a, život nema reprizu.

S. V. O.

GRAD-KIKINDA-BKC-1

Tri knjige mladih autora do 35 godina starosti biće objavljene na osnovu konkursa koji su i ove godine uspešno realizovali Grad Kikinda i Banatski kulturni centar (BKC) iz Novog Miloševa.

Konkurs je bio otvoren od 29. marta do 1. jula ove godine, kada su mladi autori slali prijave sa neobjavljenim rukopisima poezije, proze, eseja i književne kritike. Usled velikog broja pristiglih prijava, pred žirijem je bio zahtevan zadatak da izabere i nagradi tri najbolja rukopisa.

U uži izbor uvršteni su: Ksenija Golubović, Sara Balaž, Ana Sekulić, Stefan Đurić, Marko Mijatović i Čarna Cvijić, a potom su odabrane tri autorke koje su se, u ozbiljnoj konkurenciji, izdvojile svojim književnim darom i stvaralačkom zrelošću. Doneta je odluka da se objavljivanjem prve knjige nagrade: Ksenija Golubović – „Svi smo se rodili ljubomorni na ptice”, Čarna Cvijić – „Dok se večnost ne završi” i Sara Balaž – „Kad sam verovala u jednoroge” (radni naslov).

Žiri je radio u sastavu: dr Mladen Đuričić, književni kritičar, msr Andrea Beata Bicok, književna kritičarka, i Radovan Vlahović, književnik i direktor BKC-a (predsednik žirija). Odluka o izboru nagrađenih autora je doneta jednoglasno, a u saopštenju se navodi zbog čega su se izdvojili baš navedeni naslovi:

„Po završetku konkursa novija srpska poezija biće bogatija za dve pesničke zbirke, na kojima će biti ispisana imena mladih autorki koje su na istom temelju izgradile potpuno drugačije poetske svetove. Ksenija Golubović potpisuje zbirku „Svi smo se rodili ljubomorni na ptice” u kojoj kroz sedam pesničkih ciklusa progovara o različitim temama i čini da ostanemo zapitani pred njenim stihovima… Kompozicija i sadržina zbirke zavređuju ozbiljnu čitalačku pažnju, a sa njom i autorka pretenduje da zauzme značajno mesto u novijoj srpskoj poeziji.

Sa velikim potencijalom, Sara Balaž u zbirci pod radnim naslovom „Kad sam verovala u jednoroge”, ispisuje ljubavnu poeziju koja govori o proživljenom iskustvu jedne dvadesetogodišnjakinje. Pretvarajući emotivne trenutke u jake pesničke slike ona pokazuje književni talenat koji zaslužuje da se razvija i bude primećen u godinama koje dolaze.

Na upečatljiv način izražava se i Čarna Cvijić u proznom delu „Dok se večnost ne završi”. Nagrađeni rukopis na granici je između novele i kratkog romana, a posebno se ističe svojom kompozicijom, pažljivo građenim likovima i književnim jezikom koji već na prvim stranicama nadrasta autorkine godine. Sve pohvale zaslužuje i izbor teme, kao i način na koji je ona umetnički obrađena. Čitajući ovaj rukopis, žiri je prepoznao i bogato čitalačko iskustvo koje autorka poseduje, što zaslužuje posebnu pohvalu“.

Rukopisi nagrađenih autora biće objavljeni u ediciji „Prva knjiga” Banatskog kulturnog centra, navodi se u saopštenju ovog izdavača.

KUD-Mokrin-(8)

Članovi KUD „Mokrin“ održali su koncert i na ovogodišnjem „Kikindskom letu“ i, još jednom, obradovali svoju publiku. Učešće na ovoj manifestaciji predstavlja veliku čast i značajnu priliku da se predstavi ne samo bogatstvo naše kulturne baštine, već i celokupni godišnji rad Društva, rekao je Živko Ugrenović, predsednik KUD-a.

– Ovo je savršena prilika da naš trud i posvećenost široj javnosti predstavimo na najbolji mogući način i da naglasimo značaj očuvanja naših tradicionalnih vrednosti. Ove godine, na „Kikindskom letu“ predstavljamo se sa bogatim repertoarom igara iz Banata, Leskovca, Gruže, Crnorečja, Studenice, kao i iz okoline Niša. Pored toga, predstavljamo i tradicionalne pesme u izvođenju naše Ženske pevačke grupe. Cilj nam je da obuhvatimo sve aspekte našeg rada i pružimo publici jedinstveno i nezaboravno iskustvo – kaže Ugrenović i dodaje da je, za ovu priliku, pripremljen raznovrstan program koji uključuje najbolje nastupe iz svih sekcija Društva.

Kulturno-umetničko društvo Mokrin broji 180 članova, raspoređenih u šest folklornih, dve pevačke grupe i orkestru. Na sceni u dvorištu Kurije večeras su bile sve uzrasne kategorije, od pripremne do veterana.

Na svakom od svojih nastupa KUD iz Mokrina je oduševio publiku i žiri svojim izvanrednim izvođenjem tradicionalnih igara iz Banata, sa kojima su, jesenas, predstavljali Vojvodinu na prestižnom Republičkom takmičenju, Saboru narodnog stvaralaštva Srbije u Gornjem Milanovcu. Redovno i sa uspehom nastupaju na festivalima u zemlji i u inostranstvu.

– Sada nas očekuje organizacija 15. međunarodnog festivala „Susreti folklornog stvaralaštva“, na kojem ćemo ugostiti učesnike iz Mađarske, Rumunije i Srbije. Pored toga, naši planovi uključuju nastavak rada na očuvanju i unapređenju naših kulturnih tradicija, kao i pripremu za buduće nastupe i projekte – najavljuje Ugrenović.

Publika je s radošću dočekala Mokrinčane. Lepota izvođenja i posvećenje pesmi i igri i ovoga puta prenelo se i u prepuno gledalište.

S. V. O.

Ranka-Tanasic-Barlov-(4)

Ranka Tanasić Barlov iz Ruskog Sela, pravnica koja živi i radi u Beogradu, već više od decenije bavi se pisanjem. U svom rodnom mestu, u okviru Velikogospojinskih dana, večeras je, u Mesnoj biblioteci, predstavila svoj književni opus.

U ime lokalne samouprave, programu je prisustvovao Tihomir Farkaš, član Gradskog veća zadužen za obrazovanje.

– Lokalna samouprava će uvek podržavati programe kojima se mladima pokazuje da postoje i druge stvari osim društvenih mreža. Teme koje se obrađuju su veoma aktuelne, to su problemi sa kojima mogu da se sretnu u budućnosti: narkomanija, nasilje u porodici, ljubav, sve na šta treba da im ukažemo – rekao je Farkaš i dodao da je Rusko Selo prepoznato kao sredina u kojoj se kontinuirano neguju kulturne aktivnosti.

Ranka Tanasić Barlov pisanjem je počela da se bavi 2012. godine. Autorka je  četiri romana.

– Prvi roman, „Gde da odem da te ne volim“ je životna priča i neka vrsta psihoterapije za one koji su izgubili drage osobe. Moj odabir su, na dalje, bile društveno aktuelne teme. „Život na gram“ je istinita priča o narkomaniji, sledi tema o nestanku beba u porodilištu u romanu „Kada se ponovo sretnemo“, dok je četvrti roman, „U magli laži“, kompleksan i slojevit, u njemu su obrađeni borba za potomstvo, porodično nasilje i borba za starateljstvo. Sve priče počinju kao ljubavne, a zatim se obrađuju društveno angažovane teme koje su kod nas prilično zastupljene – rekla je autorka.

Program je vodila Dunja Brkin Trifunović, urednica kulturnog programa kikindske biblioteke.

Naredni događaj na Velikogospojinskim danima je sutra, u utorak, kada će, od 19 sati, u holu Doma kulture, biti postavljena izložba stripova, slika i ilustracija Milivoja Vukojevića. Za 21 sat zakazan je zabavni program.

S. V. O.

Svet-magije-i-djuske-(5)

Mnogo magije i smeha uz đuskanje doneo je sinoć nadahnuti mađioničar Bubi na scenu u dvorištu Kurije mališanima, roditeljima i svima koji su pratili program „Svet magije i đuske“.

– Publici predstavljam ono što nazivam komičnom magijom – rekao nam je mađioničar pre nastupa. – Deca danas znaju gotovo sve, moja magija je stvarna, ali zabavna jer volim da se deca smeju, kao i roditelji, Često mi kažu da su se više oduševili nego deca. Imamo i đusku na kraju, pravi mini disko sa koreografijom.

Mađioničar Bubi poznat je kikindskoj publici sa prošlogodišnjeg „Kikindskog leta“. Sa izuzetnim smislom za animaciju i sjajnom komunikacijom sa publikom svih uzrasta, sasvim je sigurno da je upravo ovaj nastup na najlepši način zaokružio brojne i kvalitetne programe za mališane koje je, i ovog leta, ponudila Turistička organizacija Grada.

S. V. O.

SA-IZVODJENJA-U-KURIJI-(1)

Ponovo je sinoć bilo prepuno dvorište Kurije. Glumci pozorišta „Slavija“ su u okviru „Kikindskog leta” izveli predstavu „Ljubav na seoski način“.

Iako naslovom podseća na istoimenu TV seriju snimljenu pre više od pola veka, ovaj pozorišni komad, po tekstu i u režiji Radeta Vukotića, donosi mnogo savremenije seoske zgode i nezgode. Večna tema bračne preljube osnovni je motiv ovog vodvilja. Glumci Saša Pantić, Nemanja Janičić, Mira Đurđević, Slavica Ljujić, Danica Todorović i Miljan Prljeta su duhovitim replikama dovodili publiku u situaciju da se na momente zaceni od smeha.

Naravno, ova „pučka zabava“, kako su je samoironično nazvali sami glumci, nije ni imala ambiciju da prikaže svu raskoš pozorišne umetnosti, nego da zabavi, što je u velikoj meri i uspela. Radnja je naizgled banalna, a zasnovana je na činjenici da meštanih Ilija saznaje da ga supruga Brana vara sa seoskim veterinarom, pa odlučuje da joj se osveti i da i on „pribavi“ ljubavnicu. Ispostavlja se kasnije da je ta ljubavnica prešla ne samo u tabor Ilije, nego igra i, fudbalski rečeno, na dvojnu registraciju, pa poznaje i „kvalifikacije“ veterinara, a u igru se uključuju i zakoniti muž ljubavnice, kao i pohotna medicinska sestra koja još dodatno komplikuje ionako holivudski zamršene ljubavne odnose.

Vrcav, ali ne i prizeman humor, dozirana, poneka benigna psovka, ali bez vulgarnosti, i gegovi, ali ne po svaku cenu, sve su to odlike ovog komada. Čini se da je seoski ambijent samo okvir u koji je smeštena radnja, a ova „Ljubav na seoski način“ scenaristički i glumački u velikoj meri prevazilazi većinu serija i filmova na sličnu temu, jer ne igra na „prvu loptu“ i jeftin humor, već naprotiv, uverljivost postiže višeslojnošću i teksta i glume.

Sve u svemu, dovoljno da publika u dvorišu Kurije pozitivno odreaguje na dešavanja na sceni, o čemu svedoče i utisci glumice Danice Todorović, koja tumači lik Brane, jedne od akterki ovog (van)bračnog četvorougla:

– Ovo je jedan veoma zanimljiv vodvilj i publika jako lepo reaguje. Dobra je ekipa i uvek se radujem kad igram ovu predstavu. Mi na sceni smo uživali, a vidim i da je publika zadovoljna. U Kikindi sam, inače, drugi put u životu i bliža je nego što sam očekivala(smeh).

U pitanju je, dakle, bio sadržaj više iz kategorije zabave, nego umetnosti, uz pregršt duhovitih replika, ali bez manirizama i opštih mesta. Glumci su te večeri pokazali da je i za zabavu potrebno poznavanje glumačke veštine, i oni su je i demonstrirali, uprkos tome što je u pitanju vodvilj, koji se inače igra „s pola gasa“.

Pomenutu posvećenost i glumačku veštinu pokazao je i akter predstave Nemanja Janičić, koji je tumačio Miloja. Naime, ključevi za razrešenje cele ujdurme oko ovog „bračnog sagrešenija“ nalaze se upravo kod pomenutog Miloja, „igrača s klupe“ koji ulazi pri kraju, kad su svi akteri ljubavnih afera već potrošili sve alibije i međusobno se raskrinkali i diskreditovali. On znalačkim glumačkim sredstvima povezuje relacije i konce ovog zamršenog ljubavnog klupka. A njegov glumački domet je tim veći, kad znamo da je u pitanju takozvana „uskočka“ uloga:

– Moje učešće u ovoj predstavi je specifično, zato što su kolege napravile predstavu, pa dva-tri glumca nisu mogla da prihvate angažman, i onda su pozvali mene, pa smo završili predstavu takoreći za pet dana – sumira Janičić.

Famoznog veterinara, seoskog Kazanovu, oko kojeg se i otimaju žene i na kojem je i baziran zaplet vrlo izražajno je doneo popularni glumac Miljan Prljeta, koji je još jednom ponovio da je vrlo naklonjen Banatu, ali nažalost zbog obaveza nije odavno bio u našim krajevima:

– Generalno, volim Vojvodinu, a Kikindu obožavam. Nisam skoro igrao u vašem gradu, ali mi ovo nije prvi put da igram. Doduše, u ovom dvorištu Kurije mi jeste prvi put i ovo je zaista fantastičan prostor. Mi smo dali sve od sebe, jer je ovo pre svega jedna lepa pitka komedija i ja sam uvek uzbuđen kad igram ovakve predstave, a Kikinđani su nas zaista vrlo lepo prihvatili.

N. Savić

 

Sasava-bajka-(4)

Posle „Zbrke u šumi“, nove predstave izvedene prošle nedelje, u Dečijem pozorištu „Lane“ u toku su poslednje pripreme za još jednu premijeru. Sutra, u nedelju, 25. avgusta, biće izvedena „Šašava bajka“, predstava koja je obnovljena posle šest godina i koja od sada u ansamblu ima tri nova glumca: Martu Katai, Aleksandra Krulja i Tamaru Tanackov. Iz stare postave u podeli su Milan Vujić i Aleksandar Maletin.

– Predstava je zanimljiva i lepa, dijalozi su fenomenalni i veoma je interesantno bilo raditi na njoj. „Ljubav pobeđuje“, to je naša i poruka predstave- kaže Tamara Tanackov.

Tamara je glumica sa dugogodišnjim stažom, u predstavama igra od samih početaka, iz vremena „Art teatra“. Kako već godinama živi u inostranstvu, prilikom svakog boravka u Kikindi iskoristi priliku da se vrati u svoje pozorište i na scenu.

U „Šašavoj bajci“ dodeljena joj je uloga veštice Vece Štrece. Ostali likovi su: Miš sa dvora, Sofronije koji peva, Bela Rada i vampir Toza Mimoza. Komad je, pre osam godina, režirao Dragan Ostojić, po tekstu Tode Nikoletića. Autor songova je Svetlana Ceca Milić.

„Lane“ trenutno ima čak 30 aktivnih predstava.

– Plan je da „oživimo“ i one koje se, zbog potrebe zamene glumaca, ne igraju – kaže direktor Aleksandar Maletin.- Nijedna predstava nije skinuta sa repertoara i kada pronađemo zamene, imaćemo čak 46 predstava i deset novogodišnjih. U proširenom sastavu glumački ansambl broji desetak odraslih glumaca i decu iz Školice glume.

Za svoju dečiju publiku, ovog leta igrali su u svojoj sali, na sceni u dvorištu, na Gradskom trgu i u dvorištu Kurije. Školica glume ne radi do polovine septembra, kada će ponovo početi da okuplja polaznike ponedeljkom, sredom i petkom, od 19 sati. Sa njima je već odigrana premijera, a u planu je još jedna predstava, precizira Maletin.

S. V. O.

347745-miljan-prljeta
„Kikindsko leto” donosi nam u subotu 24. avgusta još jednu predstavu. Reč je o lakoj komediji „Ljubav na seoski način” koju će izvesti glumci pozorišta „Slavija”, po tekstu i u režiji Radeta Vukotića.
Radi se o komadu iz takozvanog „bulevarskog” miljea. U glumačkoj podeli videćemo i mnoga poznata lica sa malih i velikih ekrana, među kojima je i Miljan Prljeta, poznat i kao uspešan TV voditelj, najpre kvizova na RTS-u, a u poslednje vreme i jutarnjeg programa na Blic televiziji.
On se možda i najviše raduje dolasku u Kikindu, jer je za Banat posebno vezan.
-Ja sam generacija koja je ’92. godine izbegla iz Mostara. Sticajem okolnosti i određenih rodbinskih veza koje je moja porodica imala, mi smo 1992. godine došli u selo Ravni Topolovac kod Zrenjanina i tu počinje jedna druga faza mog detinjstva. U početku je sve bilo šokantno. Šokantan je rat sam po sebi, šokantno je bežanje od toga ratnog sukoba i dolazak iz brdovite Hercegovine u plodnu i plemenitu ravnicu Vojvodinu. Na stranu sve okolnosti koje su u tom periodu bile, ta sredina me je dočekala božanstveno- priča glumac.
Printskrin jutjub
– Ja kao dete pamtim tu ravnicu kao nešto što je tako široko kao i srca tih ljudi koji su nas dočekali tamo u Ravnom Topolovcu. Tu sam nastavio i završio peti razred osnovne škole, upoznao neku divnu decu koja su mi mnogo pomogla u tim trenucima, kao i njihove roditelje, nastavnike, kao i sve ljude u Ravnom Topolovcu koji su nam pomagali nesebično. Tako da Topolovac pamtim kao jednu prvu bazu nekog drugog, drugačijeg odrastanja i neke borbe za život u koji sam kasnije ušao. Vojvodina od tog trenutka postaje zaista veliki deo moga srca. Vojvodina, kao i ljudi koji žive u njoj su mi nesebično pružili sebe bez obzira na naciju, veru, religiju, na bilo kakvo političko ili neko drugo opredeljenje. Tako da me i dan danas Vojvodina prati, a pratim i ja Vojvodinu, tu ravnicu i tu širinu koju ona pruža – navodi ovaj rođeni Mostarac, dodajući da ima sreću i zadovoljstvo da u svom radu obuhvata i pozorište i televiziju.
– Školovao sam se za pozorište. Akademija umetnosti u Novom Sadu (eto, opet Vojvodina, od koje ne mogu i ne želim da pobegnem; prim. M.P.) je Akademija koja nas je u to vreme najviše školovala za pozorište. Pozorište pamtim od početka, nadam se da ću ga pamtiti i na kraju svog života kao nešto čemu sam se uvek vraćao i sa najvećom mogućom strašću uživao i doživljavao ga. Dobio sam neke lepe nagrade kao potvrdu za dobro urađen posao, ali najlepša stvar za mene je što imam tu čast da radim i u pozorištu i na televiziji- sumira ovaj glumac.
Inače, u komadu “Ljubav na seoski način” radnja je zasnovana na meštaninu Iliji koji saznaje da ga žena vara sa lokalnim veterinarom. Odlučuje da joj se revanšira i da nađe ljubavnicu, kako bi je napravio ljubomornom. Zaplet se događa kad se u priču uključi i komšinica Brana koja priznaje da je već imala kratku vezu sa Ilijom, ali i sa veterinarom. Kad to dozna Branin muž Miloje, doći će do veleobrta.
Predstava ce igra u subotu u 2o sati u dvorištu Kurije, a ulazak je besplatan.
N. Savić
image-2024-08-22-092641499
I ove subote u dvorištu Kurije imaćemo priliku da u okviru Kikindskog leta, pogledamo još jednu pozorišnu predstavu. Reč je o lakoj komediji „Ljubav na seoski način” koju će izvesti glumci pozorišta „Slavija”, po tekstu i u režiji Radeta Vukotića.
Prema rečima reditelja i pisca teksta Vukotića, radi se o komadu iz takozvanog „bulevarskog” miljea, a to podrazumeva zabavnu formu i jednostvne i lako razumljive likove. Predstave ovakvog tipa su namenjene isključivo zabavi i ne propagiraju ni jednu ideologiju, a posebo se trude da izbegnu osetljiva područja politike i religije. Dakle, navodi reditelj, jedini cilj je da se zabavi publika i nada se da će tako biti i u Kikindi.
U glumačkoj podeli ove predstave videćemo i mnoga poznata lica sa malih i velikih ekrana – Sašu Pantića (znan iz “Kursadžija”), Nemanju Janičića (“Kamiondžije D.O.O”, “Radio Mileva”) Miru Đurđević (“Drim tim, “Od jutra do sutra”), Slavicu  Ljujić (“Caca i Uki”), Danicu Todorović (“Selo gori a baba se češlja”, “Zakopane tajne”) i možda kao najpoznatijeg Miljana Prljetu (“Složna braća next đeneration”, “Šetnja sa lavom”), koji se i uspešan TV voditelj, najpre kvizova na RTS-u, a u poslednje vreme i jutarnjeg programa na Blic televiziji.
Inače, u komadu “Ljubav na seoski način” radnja je zasnovana na meštaninu Iliji koji saznaje da ga žena vara sa lokalnim veterinarom. Odlučuje da joj se revanšira i da nađe ljubavnicu, kako bi je napravio ljubomornom. Zaplet se događa kad se u priču uključi i komšinica Brana koja priznaje da je već imala kratku vezu sa Ilijom, ali i sa veterinarom. Kad to dozna Branin muž Miloje, doći će do veleobrta.
Predstava ce igra u subotu u 2o sati u dvorištu Kurije, a ulazak je besplatan.
N. Savić
Deciji-etno-kamp-pocetak-(5)

Kamp je počeo danas, sa čak 130 upisanih učesnika uzrasta od šest do 12 godina koji su s radošću ispunili prostorije ADZNM „Gusle“, organizatora Kampa, i dvorište Kurije.

Aktivnosti se odvijaju u četiri radionice. Igračku, u kojoj se uče tradicionalne igre i ples vode umetnički rukovodilac Igor Popov uz asistenciju Marijane Kaloper; pevačku vode umetnički rukovodilac Magdalena Popov sa Tamarom Zvekić, koje decu uče tradicionalnom, a horskom pevanju – vaspitačica Branislava Gecić i nastavnica solfeđa Olga Mandić. U likovnoj radionici sa učesnicima radi Dragoslav Tanackov, pedagog igre u „Guslama“ i mentor Kampa.

– Ove godine tema je linija. Deci otkrivamo koliko je linija značajna u narodnoj tradiciji: zatvorena je kolo, otvorena je polukrug, prava linija su dijagonale u koreografijama, u dinarskim krajevima kretanje u obliku zmije je, takođe, kriva linija, a linije su zastupljene i na narodnim nošnjama – navodi Tanackov. – Upravo smo radili frotaž, to je oslikavanje čipki, prošle godine smo radili koledarske maske iz Leskovca i delove nošnje, a za najmlađi uzrast je obezbeđena glina sa kojom će izrađivati nakit za nošnje.

Kamp se, takođe, odvija pod sloganom „Nije teško biti fin“ i sa decom se razgovara o kulturi ponašanja u društvu, za stolom, i koliko je važno da se neguju drugarstvo, empatija i timski rad, dodaje Tanackov.

Deca su podeljena po uzrastima i svakog dana pohađaju drugu radionicu, tako da će, do kraja Kampa, u petak, proći kroz sve aktivnosti.Luka Nikolin ima osam godina, i uskoro će krenuti u drugi razred OŠ „Žarko Zrenjanin“.

– Više puta sam bio na Kampu, ali ovaj dan mi je najlepši od svih. Volim da pevam u horu i puno toga sam naučio od cele njihove družine. Prošle godine smo čak obišli i muzej. Učili smo i da treba da budemo fini prema drugima. Uvek ću dolaziti ovde – kaže Luka.Osmogodišnja Zoja Rodić iz iste škole treći put je na Kampu.

– Imamo ovde veoma dobre učitelje i jako mi je lepo, nemam zamerki – tvrdi Zoja. – Najviše volim da pevam. Danas smo učili pesmu „Rodno je nebo zvezdama“. Upoznala sam puno drugara ovde.Kamp traje pet dana, do 23. avgusta, i deca koja se nisu još priključila, dobrodošla su i bez prijavljivanja, kažu u „Guslama“. Ogroman odziv mališana potvrđuje da je ova aktivnost “Gusala” koja podrazumeva i učenje i vaspitvanje i igru, deci zanimljiva, korisna i veoma važna.

S. V. O.