Култура

Mlade-zvezde-(6)

Na sceni KUD „Eđšeg“ večeras su se, na devetom takmičenju talenata „Mlade zvezde“ („Tinni Csillag“) smenjivali plesači, pevači, instrumentalisti, recitatori i glumci, ukupno 22 učesnika – dece i mladih iz svih krajeva Vojvodine. Organizator takmičenja darovitih je Udruženje građana “Kekend-Kökénd”.

– Ove godine nastupio je čak 21 takmičar, uzrasta od vrtića do maturanata, iz Kikinde, Čoke, Sente, Nove Crnje, Tornjoša, Torde i Tobe. Takmičenje se odvija u tri uzrasne grupe i u svakoj žiri bira troje najboljih koji će biti i nagrađeni – rekla je Vivien Fazekaš, predsednica Udruženja.

Posle tri bloka pesme, igre, i najlepših stihova po izboru učesnika, žiri u sastavu Gizela Kekenj, Ramona Tot i Apolonija Koso, imao je težak zadatak da izabere najbolje.

U najstarijoj grupi prvo mesto pripalo je Dorki Krišan. Drugoplasirana je bila Bianka Budai, dok je treće mesto zauzeo David Šandor.

Elena Barna bila je najbolja u srednjoj uzrasnoj grupi, na drugom mestu bila je Emuke Krišan, a na trećem Leona Đun. Među najmlađim talentima istakli su se Petra Kanalaš (treće mesto), Stašo Terzin (drugo mesto), dok je apsolutne simpatije i žirija i publike pobrao Edvard Čanadi, učenik trećeg razreda iz Čoke.

– Pevao sam „Elvisa Prislija“, „Zatvorski rok“, i jako sam zadovoljan. Učestvujem na takmičenjima, ali ovde sam bio prvi put i doći ću opet – rekao je presrećni Edvard koji na repertoaru ima i Frenka Sinatru, ali je, kaže, sada želeo da peva pesmu koju je izvodio “Kralj”.

Jedinstveno takmičenje koje je donelo mnogo radosti i izvođačima i publici, pomogli su Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine i Grad Kikinda koju je predstavljala Melita Gombar, članica Gradskog veća zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

– Iz godine u godinu takmičenje stiče sve veću popularnost među decom i mladima. Za ovu manifestaciju karakteristično je da se odvija na mađarskom, čime se daje doprinos negovanju mađarskog jezika i pruža mogućnost deci i mladima da nastupe pred publikom i žirijem čiji saveti će im pomoći i usmeriti ih na koji način da razvijaju svoje potencijale, kao i da steknu samopouzdanje u nastupu. Uz to, imaju mogućnost da se upoznaju i stiču nova prijateljstva. Grad Kikinda je prepoznao značaj manifestacije i pružio je podršku, kao što će i ubuduće činiti – rekla je Melita Gombar.

Svi takmičari dobili su diplome za učešće, a najbolji su nagrađeni. Pobednica u kategoriji najstarijih, Dorka Krišan, obezbedila je i učešće na glumačkom kampu Kulturnog saveza vojvođanskih Mađara u Senti.

Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine prepoznao je „Tinni Csillag“ kao manifestaciju od posebnog značaja za decu i mlade.

S. V. O.

Kape-zlatare

Ženska pevačka grupa „Melizmi“ u kojoj aktivno radi sekcija za očuvanje banatske nošnje, običaja i recepata, organizovala je danas u Kulturnom centru prvu radionicu zlatoveza, odnosno izrade „kape zlatare“, dela narodne nošnje s kraja 19. veka na ovim prostorima, ujedno i važnog dela društvenog identiteta Banata, rekla je Biljana Mandić, osnivačica Pevačke grupe „Melizmi“.

– Važno nam je da revitalizujemo „kapu zlataru“ i da je implementiramo u 21. vek, možda i u kolekcijama modnih kreatora. Imamo mnogo mladih koji se interesuju za izradu zlatoveza – navela je Mandićeva.

Mentorka na radionici je Dobrila Aškrabić iz udruženja „Riznica rukotvorina“ iz okoline Beograda, koja se ručnim radom bavi od detinjstva.

– Tehnika je zahtevna, dugo se radi, bodovi su posebni i drukčiji od ostalih narodnih vezova – istakla je. – Jako me raduje što je ovde mnogo mladih žena koje su zainteresovane za zlatovez. Ako svako od nas učini mali pomak, uspećemo da zadržimo ono što je naše izvorno i autohtono.

Jedna „kapa zlatara“ ili „zlatarica“, od četiri koje se čuvaju u Narodnom muzeju, donesena je na radionicu kao primer izuzetne tehnike i lepote.

– Ova kapa je, najverovatnije, izrađena u Melencima, tamo je bio veliki centar za zlatovez koji je vodila Zlata Lončarski. Ona je imala tri ćerke i sve su znale da vezu. Mnoge kape koje se i danas čuvaju u zrenjaninskom, našem i još nekim muzejima, nastale su upravo u toj radionici. „Zlatarica“ je tradicionalno oglavlje i uglavnom su je imale bogate kuće. Na svadbi ju je svekrva poklanjala snaji koja je kapu nosila u svečanom prilikama, do rođenja prvog deteta. Ona je imala i tradicionalno i simboličko značenje, izrađivana je od skupocenih materijala, od svile i brokata, i ukrašavana poludragim kamenom i pozlaćenim koncem – rekla je Slavica Gajić, viši kustos-etnolog Narodnog Muzeja.

Očuvanje kulturne baštine veoma je važno i ono potiče iz porodice, navela je Marijana Mirkov, u Gradskom veću zadužena za kulturu i turizam.

– Članice grupe „Melizmi“ neguju tradiciju na pravi način. Ljubav prema izvornoj muzici nadogradile su radionicama u kojima se čuva naša kultura – istakla je Marijana Mirkov. – Lokalna samouprava podržava ovakve aktivnosti jer su značajne za čuvanje od zaborava nasleđa svih naroda i narodnosti koji žive na teritoriji grada.

Radionici je prisustvovao i gost iz Deska u Mađarskoj, Kristifor Brcan, predsednik KUD „Banat“ u kojem se ovo umeće neguje više od deset godina.

– Naše udruženje je prošle godine ušlo u Nacionalni registar nematerijalne kulture u Mađarskoj i to sa živim običajem zlatnog veza. Imamo cilj da se povežemo sa Kikindom i drugim mestima, kako bi ova tradicija ponovo oživela na širem prostoru Vojvodine – naveo je Brcan.

Kape izrađene na radionici biće predstavljene javnosti, kao i primerci starih kapa iz našeg okruženja. Danas se na tržištu „zlatarice“ prodaju po ceni od oko hiljadu evra i sve češće predstavljaju inovativni modni detalj poznatih kreatora, rečeno je na radionici.

Radioničarski projekat Grupe „Melizmi“ podržao je Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama.

S. V. O.

Ta-se-pesma-ljubav-zove

Internacionalni festival muzike za decu i mlade “Ta se pesma ljubav zove” biće održan danas (subota, 26. oktobar), od 19 sati, u Narodnom pozorištu. Festival je osnovala Svetlana Ceca Milić, autorka i dirigentkinja Hora „Čuperak“ i, posle petogodišnje pauze, ove godine doživeće svoje 11. izdanje.

Za takmičarski deo odabrano je 17 učesnika iz Srbije, Crne Gore, BiH, Slovenije i Hrvatske sa pesmama koje su za njih komponovane ove godine.

U revijalnom delu će, pored Hora „Čuperak“, Nevene Rosić, Ene Gogić, Hane i Petre Todorić, koje su prve korake napravile u ovom horu, nastupiti i gošća, Bojana Srdanović iz Novog Sada, učesnica programa IDJ Show. Voditelj programa biće pisac za decu Tode Nikoletić.

Održavanje Festivala podržao je Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama.

S. V. O.

(Foto: FB stranica Festivala)

smrt čoveka

Ansambl Narodnog pozorišta od danas je na mini-turneji sa predstavom “Smrt čoveka na Balkanu”. U Gradskom pozorištu „Jazavac“ u Banja Luci sutra će zatvoriti 16. Međunarodni festival glumca „Zaplet“, a zatim će gostovati u Prijedoru.

Sa istom predstavom Pozorište u novembru očekuje i nastup u takmičarskoj konkurenciji na novom pozorišnom festivalu u Prokuplju. Sa „Ljubavnim pismom“ učestvovaće na Festivalu profesionalnih pozorišta „Publikum“ u Kuli.

S. V. O.

hor-gusle-(2)

Mešoviti hor ADZNM „Gusle“, „Kornelije Stanković“, na jubilarnom, 60. Festivalu horova, održanom proteklog vikenda u Rumi, u organizaciji  Saveza umetničkog stvaralaštva amatera Vojvodine, osvojio je srebrnu plaketu. Kikinđani su se predstavili i duhovnim i svetovnim repertoar, istakla je dirigentkinja Eva Aranjoš Francuski.

-Takmičari nisu bili podeljeni po kategorijama nego su svi zajedno ocenjivani ženski, muški, kamerni, mešoviti, duhovni i vokalni sastavi. Takmičenje je trajalo dva dana i nastupilo je 11 horova. Žiri je radio u sastavu  profesor Božidar Crnjanski sa novosadske Akademije umetnosti, Verica Pejić, operska pevačica i Tamara Knežević, kompozitor. Zadovoljni smo onim što smo postigli naročito ako se uzme u obzir tradicija i važnost ovog festivala – rekla je Eva Aranjoš Francuski.

Festival muzičkih društava Vojvodine najznačajnija je muzička manifestacija u kulturno-umetničkom amaterizmu u Vojvodini.

A.Đ.

Stepanov-Sabac

Slikar iz Kikinde, prof. dr Milorad Stepanov učestvuje na jubilarnoj, 30. izložbi akvarela u Kulturnom centru u Šapcu.

Ovogodišnja izložba ima revijalni karakter, što znači da izlažu, po pozivu, umetnici nagrađeni poslednjih deset godina i autori po izboru Sonje Petrović Jagić, istoričarke umetnosti.

Izloženi rad profesora Stepanova nosi naziv „Biciklom kraj trećeg kanala“. Izložba je postavljena od 18. do 30. oktobra.

mokrin-stvaralastvo-(2)

Kulturno umetničko društvo „Mokrin“ bilo je domaćin 15. Susreta folklornog stvaralaštva. Manifestacija se organizuje povodom kraja ovogodišnje sezone, istakao je predsednik mokrinskog KUD-a Živko Ugrenović.

-Folklor čuva tradiciju i običaje, a na nama je da znamo ko smo i odakle potičemo. Čitave godine vredno radimo i na kraju ove već pravimo planove za narednu sezonu. Kulturnom umetničko društvo „Mokrin“ ima 200 članova, šest folklornih sekcija i dve pevačke grupe – istakao je Ugrenović.

Konccertu je prisustvovala i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

-Susreti folklornog stvaralaštava imaju kulturnu vrednost da šire tradiciju našeg naroda. Članovi kulturno umetničkih društava svakodnevno vredno rade i čuvaju naše nematerijalno kulturno nasleđe od zaborava – navela je Marijana Mirkov.

Goran Ristić, predsednik MZ Mokrin pohvalio je rad društva i istakao da su folklorne manifestacije među najposećenijama i da su važne za sve meštane.

Pored domaćina učestvovala su i kulturno umetnička društva „Sveti Đorđe“ iz Stančeva  iz Rumunije, „Jandrija Tomić-Ćić“ iz Krajišnika, „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela i „Sveti Sava“ iz Kanjiže.

Pokrovitelji događaja su Grad Kikinda i MZ Mokrin.

A.Đ.

 

cigra-kolonija-(4)

Društvo za pomoć mentalno nedovoljno razvijenih osoba „Čigra“ organizovalo 8. humanitarnu likovnu koloniju pod nazivom „Humani čigraši“. Odazvalo se dvadesetak slikara iz Kikinde, Sombora, Beograda, Novog Miloševa i Novih Kozaraca.

-Rado se odaziv koloniji „Čigre“. Ove godine slikam pejzaž i drago mi je što se okupljamo svake godine. Mi, slikari, želimo da pomognemo rad udruženja, a ovo je najbolji način da to uradimo – napomenuo je Braco Azarić, slikar iz Kozaraca.

Udruženje „Čigra“ kontinuirano radi na socijalizaciji i inkluziji svojih članova.

-Nastale slike biće prodate. Novac koji dobijemo utrošićemo da unapredimo rad udruženja, pomognemo članovima i kupimo ono što je neophodno za decu i mlade sa smetnjama u razvoju – saznali smo od Biljane Nedomački koja deo tima stručnih ljudi udruženja „Čigra“.

Kolonija finansirana preko projekta udruženja građana koja su od posebnog značaja za grad, za tekuću godinu. Željko Radu, član Gradskog veća posetio je „Čigru“ i razgovarao sa slikarima.

-Lokalna samouprava prepoznala je važnost ovog udruženja. Podržavamo sve njihove aktivnosti, a osim kolonije ove godine organizovali su i Mini olimpijadu. Drago mi je što su se slikari odazvali koloniji u ovolikom broju i ovo je pravi način da svi pokažemo humanost i solidarnost – naveo je Radu.

MNRO „Čigra“ ima 25 članova od tri do 50 godina. Tu su i njihovi roditelji, ali i tim stručnih saradnika koji pomažu u radu.

A.Đ.

Daniel-Kovac-(1)

Multimedijalni umetnik Daniel Kovač predstaviće se kikindskoj publici sutra (petak 18. oktobra). Najpre će u biblioteci „Jovan Popović” od 18 časova predstaviti svoje književno stvaralaštvo- autor je četiri zapažena romana, od kojih je jedan bio u užem izboru za NIN-ovu nagradu. Istog dana od 20 časova u galeriji Jovana Isakova biće upriličena izložba iz opusa Kovačeve vizuelne umetnosti. Pored nabrojanih disciplina, ovaj umetnik je javnosti poznat i kao gitarista beogradskog rok sastava „Jarboli”.

Uoči susreta sa Kikinđanima, Kovač se za „Komunu” osvrnuo na deo svog stvaralaštva..

Muzika čini dobar deo vaše poetike. Ima je i u Vašim knjigama. Kako zvuk efikasno preneti na papir?

-Ne trudim se oko toga. Pokušavam da razdvojim te stvari – pisanje i muziku. Samo je moj poslednji roman „Objašnjenja nisu potrebna” značajnije povezan sa muzikom zato što je to bilo neophodno za radnju. Volim da koristim poeziju u prozi i to ponekad radim, ali samo ako ima smisla i ne ruši osnovnu postavku teksta. Tekst i njegova logika su u proznom pisanju jedino važni.

Ima u vašem pisanju i dilandogovske autoironije, je li to prečica do čitalaca, uzimati za motive elemente iz pop kulture?

-Istina je da u mojim knjigama junaci nisu samouvereni i da gaje autoironiju kao zdrav odnos prema stvarnosti. To je zato što smatram da su samouvereni ljudi u današnje vreme bez izuzetka glupaci i opasne budale. Verujem samo onim opreznim koji triput mere pre nego što seku i rade stvari promišljeno i temeljno. Osim neke mistifikacije u vidu auto pop-kulture u poslednjem romanu (naime, u njoj se pojavljuje lik koji se zove Daniel Kovač i član je grupe „Jarboli”, a opet je očigledno da to nisam ja koji u stvarnosti to jesam), u mojim knjigama nema previše pop-kulture, ili je ima samo kad baš mora i ima smisla.

Bili ste u užem izboru za NIN-ovu nagradu. Jesu li književne nagrade precenjene?

-Bio sam u užem izboru sa prvim romanom „Logika reke pruge i otpada”, ali to je bilo jako davno, kao u nekom prošlom životu. Ne znam previše o nagradama, pa samim tim ni da li su precenjene. Neke sigurno jesu, a neke verovatno i nisu. Pretpostavljam da to zavisi od toga ko je u žiriju i ko tu nagradu dodeljuje.

Bavite se i video produkcijom, slikarstvom, muzikom i književnošću, tesan vam je jedan medij ili jednostavno radeći na jednom, odmarate od ostalih načina kreativnog izražavanja?

-Sve to radim samo iz egzistencijalne nesigurnosti. Odrastanje u sankcijama i ratovima je tome značajno doprinelo. Iz nekog straha da ne postanem mrtav još za života i da ne moram da pravim kompromise i pristanem da radim ono što ne volim ili smatram za nečasno, trudim se da neprekidno radim, smišljam i izvodim razne stvari. U tom procesu, stekao sam iskustvo i zanat, što na kraju i nije ispalo tako loše.

N. Savić

 

gusle-krajiski-2

Članice Ženske pevačke grupe Akademskog društva za negovanje „Gusle“ koje predvodi rukovodioc Igor Popov osvojile su drugo mesto na 22. festivalu „Krajiški biseri“ koji neguje i čuva ojkalice i krajiške pesme. U konkurenciji 19 pevačkih grupa Kikinđanke su pokazale da su u samom vrhu.

-Festival neguje tradiciju dinarskog odnosno krajiškog pevanja i Ženska pevačka grupa na njemu učestvuje od 2019. godine. Sa svakog nastupa na „Krajiškim biserima“ obaradovale su nas značajnim priznanjima i nagradama. Ipak, najvažnije je to što svaki put stiču nova iskustva i znanja o pevanju Srba Krajišnika, koje im nude izvorne grupe, učesnice – istakla je Magdalena Popov, umetnički rukovodilac.

Pored diplome i plakete devojke će  učestvovati u snimanju diska i brošure o ojkalici i krajiškoj pesmi u izdanju WMAS (World Music Asocijaciji Srbije), pod nazivom „Nek živi ta pjesma” – Ojkača i krajiška pjesma.

-Izuzetna je čast što se upravo naša pevačka grupa našla na albumu, koji će ostati u amanet nekim novim generacijama pevača, kao primer i uzor za pevanje repertoara Srba Krajišnika – dodala je naša sagovornica.

A.Đ.