децембар 6, 2025

Култура

Mileva-1

U Kulturnom centru Kikinda, u sredu uveče, održano je predavanje profesora fizike Petra Vuce povodom 150 godina od rođenja Mileve Marić, jedne od najznačajnijih, ali dugo potcenjenih žena u istoriji nauke. Predavač je posebno istakao koliko je Milevin životni put bio izuzetan za vreme u kom je živela – kao hroma devojčica koja se, uprkos brojnim preprekama, izborila za školovanje u oblastima rezervisanim isključivo za muškarce.

Mileva je već u detinjstvu pokazala izuzetnu darovitost za matematiku i fiziku, a njeni učitelji su je dovodili pred profesore da rešava složene zadatke. U Zagrebu je, zahvaljujući sopstvenoj upornosti, dobila dozvolu da pohađa nastavu iz fizike zajedno sa muškim učenicima, iako to devojkama tada nije bilo dozvoljeno. Kasnije je u Cirihu postala peta žena u istoriji koja je upisala fiziku na Politehnici, gde je upoznala Alberta Ajnštajna.

Uprkos ličnim tragedijama i životnim teškoćama, Mileva je ostala simbol upornosti, inteligencije i borbe za obrazovanje. Predavanje je podsetilo da je njen pravi doprinos nauci možda tiši nego što zaslužuje, ali njena hrabrost i put koji je otvorila generacijama žena ostaju neprocenjivi.

braco-azaric

U  Galeriji „Zdravko Mandić” u Novim Kozarcima, u petak 28. novembra biće predstavljena monografija o stvaralaštvu Brace Azarića, pod nazivom „Iz sna i sećanja”. Reč je o drugom, dopunjenom izdanju ove knjige koja predstavlja retrospektivu Azarićevog poluvekovnog likovnog stvaralaštva.

Izdavač ove luksuzno opremljene monografije je Kulturni centar Kikinda, u kojem je ovaj slikar već imao uspešnu i vrlo posećenu promociju.

 Na promociji koja počinje u 19 časova, pored autora, govoriće i bibliotekar Vladimir Dobrijević i književnik Dobrivoj Vujin, kao i Tanja Nožica u ime izdavača.

N. S.

sove

„Sovembar“ već godinama okuplja hiljade posetilaca i ljubitelja prirode. Manifestacija ima edukativni, ekološki i turistički značaj, spajajući znanje, prirodu i zajedništvo u duhu ovog jedinstvenog simbola našeg grada. Ove godine, aktivnosti su počele 3. novembra, pod sloganom „Sove Kikindu svetu preporučuju“.

Centralni i najdinamičniji dan manifestacije biće petak, 28. novembar. Posetioci svih uzrasta moći će da uživaju u bogatom programu koji objedinjuje edukaciju, takmičenja, izložbe i zabavne sadržaje posvećene zaštiti i očuvanju naših čuvenih kikindskih sova utina.

Jutro otvara izložba „Moja vizura – sova utina“ u sali „Partizana“ gde će osnovci i srednjoškolci prikazati svoj doživljaj zaštitnog simbola grada. Ovaj izložbeni prostor biće otvoren za posetioce od 10 do 14 časova.

Tokom prepodneva, posetioci će na gradskom trgu moći da uživaju u novembarskom bazaru, a u periodu između 10.30 i 12 časova, održavaće se tradicionalna „Sova patrola – putem staništa sova ušara“. Brojanje sova će predvoditi Milan Ružić u saradnji sa članovima Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Od 12 časova, u sali „Partizana“ biće održano finale popularnog školskog kviza znanja. Ekipe koje su ušle u završnicu nadmetaće se u poznavanju sveta sova, njihove zaštite, načina života i značaja koji imaju za Kikindu.

Novina u ovogodišnjem programu je aktivnost „Sovembal – maskota sove“, u okviru koje su učenici osnovnih i srednjih škola kreirali svoju školsku maskotu sove. U 13 časova u sali „Partizana“ biće organizovan izbor najlepše školske sove.

U 17 časova, biblioteka „Jovan Popović“ prirediće sovembarski čitanjac – interaktivnu radionicu za mališane predškolskog uzrasta. Kao i prethodnih dana, Narodni muzej će održati radionicu „Sovine supermoći“ i aktivnosti „Šta je sova pojela“ i „Sovin pogled“, čime će i zaokružiti ovogodišnju manifestaciju.

dragana-karanovic-luka-2

Kao uvertira pred promociju zbornika nagrađenih radova sa književnog konkursa “Banatsko pero”, Kikinđanka Dragana  Karanović Luka imala je u ponedeljak 24. novembra izložbu svojih slika u Žitištu.

Tradicionalni konkurs literata, koji već 25 godina zaredom organizuje tamošnja biblioteka, bio je prilika da se Žitištani i njihovi gosti iz cele Srbije upoznaju i s Draganinim likovnim stvaralaštvom. Ovdašnjoj javnosti Dragana Karanović Luka poznata je najpre kao vrstan rukometni trener, a kad je u pitanju likovno izražavanje, otkriva da je ovom umetnošću počela da se bavi tek nedavno- pre četiri godine.

-Ovaj događaj u Žitištu ću posebno pamtiti, jer mi je to bila prva samostalna izložba i imam samo reči hvale za domaćine – kaže Dragana Karanović i dodaje: -Slikam akril na platnu, a kad je u pitanju likovni pravac, jedan moj kolega, nastavnik likovnog, kaže da ga podseća na pro-impresionizam. Dakle, impresionizam, ali sa elementima realizma. Od motiva na mojim slikama, prisutni su kako urbani, tako i prirodni motivi, a često slikam i cveće.

Što se tiče kolorita, navodi da uglavnom bira tople, svetle tonove, jer one zrače, šire pozitivnu energiju, predstavljaju svežinu i radost.

-Ljubav prema slikanju postoji još iz detinjstva. Nisam do nedavno imala priliku da se posvetim slikarstvu, jer sam se intenzivno bavila sportom. Iako su te sportske aktivnosti i dalje prisutne u mom životu, nalazim vremena i za ovaj, kod mene relativno novi slikarski hobi. Veoma mi je drago što je publika u Žitištu pozitivno reagovala na moje radove – navodi naša sagovornica.

Možda kao kuriozitet i ujedno najveća pohvala za jednog umetnika jeste da je Dragana pred ovu izložbu morala da potražuje svoje slike iz privatnih zbirki, jer nema “na legeru” svoja platna, s obzirom da joj stalno poručuju, a ona sama ne stiže da naslika onoliko radova koliko bi poštovaoci njenog opusa želeli da imaju u svojoj kolekciji.

N. Savić

 

Koncert-sovembar-2

U okviru manifestacije Sovembar, Osnovna muzička škola „Slobodan Malbaški“ i ove godine je održala tradicionalni Koncert pod maskama. U svečanoj sali Narodnog muzeja, publika je večeras imala priliku da uživa u nastupu 31 učenika, uz podršku školskog horića, a na sceni su se predstavili učenici svih deset odseka, potvrđujući širinu i snagu muzičkog obrazovanja u Kikindi.

Vukašin Dukić, učenik četvrtog razreda muzičke škole, večeras je svirao klavirsku kompoziciju „Carnival in Rio“ Vilijama Giloka.

-Pripadam odseku Eve Aranjoš Francuski. Priprema za koncert je bila veoma lepa i lagana. Iza sebe imam sigurno više od pet nastupa na koncertima – objasnio je Vukašin.

Njegov vršnjak, Andrija Dukić, takođe četvrti razred, izveo je kompoziciju „Kovitlac“ na harmonici.

-Pripadam odseku Tamare Rađenović. Uživam u procesu pripreme za koncert i već sam imao više nastupa.

Za Jovanu Vujanić, učenicu trećeg razreda muzičke škole na odseku za saksofon, Sovembar je posebna manifestacija.

-Sviđa mi se ideja koncerta pod maskama, veoma je kreativna. Svaki put kad nastupam na ovoj manifestaciji doživljaj je drugačiji. Najlepši deo pripreme bio je početak, jer me odmah zanese muzika, a kraj kompozicije je bilo najteže naučiti jer je energičan i zahteva puno vežbe – podelila je sa nama Jovana.

Njena večerašnja izvedba „Divertissement Tzigane“ bila je jedan od upečatljivijih trenutaka programa.

Direktorka škole, Margita Detari, podsetila je da je Muzička škola već godinama deo Sovembra i da ovaj koncert postaje sve omiljeniji učenicima.

-Učenici su srećni i zadovoljni, svake godine imamo sve veći broj učesnika. Iako je koncert poznat po maštovitim maskama, neki mladi muzičari nisu želeli da sakriju lice. Kažu: „Ako ja stavim masku, neće se videti moj lik“. Za umetnika je važno da publika zna ko nastupa i da on može da komunicira sa njom – objasnila je Detari.

Direktorka je najavila i sledeći veliki događaj.

-Novogodišnji koncert ove godine biće u Narodnom pozorištu. Nastupaće solo pevači, a učestvovaće i nastavnici solo pevanja. Pozivam naše sugrađane da dođu – biće pravi spektakl.

Kolundzija

Kulturni centar organizuje jedinstven muzički događaj koji će ljubiteljima klasične muzike pružiti retku priliku da uživo čuju jednog od najznačajnijih srpskih violinista – maestra Jovana Kolundžiju. Poklon koncert biće održan u subotu, 6. decembra, sa početkom u 19 časova, u svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda.

Kolundžija, priznat kao jedan od najvećih virtuoza violine u zemlji i regionu, nastupiće uz klavirsku pratnju Nade Kolundžije, što ovom koncertu daje posebnu umetničku vrednost. Organizatori ističu da je ulaz besplatan, te pozivaju sve sugrađane da iskoriste priliku da prisustvuju vrhunskom muzičkom događaju.

Koncert se realizuje uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije.

T. D.

Dani-TP-2025-(8)

U Banatskom kulturnom centru u Novom Miloševu 22. novembra svečano su otvoreni 26. Dani Teodora Pavlovića, tradicionalna manifestacija posvećena jednom od ključnih obnovitelja i reformatora Matice srpske. Centralni događaj otvaranja bilo je uručenje Nagrade „Teodor Pavlović“ za životno delo i Nagrade za najbolju knjigu ovogodišnjem dvostrukom laureatu, prof. dr. Milivoju Neninu, dopisnom članu SANU.

Otvaranju manifestacije prisustvovali su i govorili dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske, i Radovan Vlahović, osnivač manifestacije i direktor Banatskog kulturnog centra, koji su uputili pozdravne reči. O stvaralaštvu i naučnom doprinosu laureata govorile su prof. dr Zorica Hadžić Radović i prof. dr Gorana Raičević, dopisni član SANU, dok je nagrade uručila Senka Vlahović, umetnički direktor Banatskog kulturnog centra.

Program je upotpunjen muzičkim nastupom vokalne solistkinje Katarine Sočin, uz pratnju Svetozara Odadžića na harmonici, a svečano veče vodila je Nataša Bundalo Mikić.

Prof. dr Milivoj Nenin ovogodišnje priznanje za najbolju knjigu dobio je za delo „S obe obale: ogledi, prikazi i crtice“ (SKD „Prosvjeta“, Zagreb, 2024), koje je žiri prepoznao kao izuzetno istraživačko, pronicljivo i stilski prepoznatljivo ostvarenje. Nenin (Lok, 1956) je istaknuti književni istoričar, kritičar i esejista autor 26 knjiga i priređivač 43 izdanja. Njegov naučni rad obuhvata širok spektar tema – od proučavanja kanonskih autora poput Miloša Crnjanskog, Ive Andrića i Milorada Pavića, do ponovnog uvođenja u književni opticaj autora koji su decenijama bili zanemareni ili potisnuti, među kojima su Svetislav Stefanović, Danica Marković i Mileta Jakšić.

Poseban doprinos dao je izučavanju književne periodike – „Krfski zabavnik“, „Književni Jug“, „Ideje“ – kao i priređivanju dragocene prepiske srpskih pisaca. Kao kritičar poznat je po preciznosti, jasnoći i argumentovanim polemikama, dok se kao proučavalac moderne i premoderne književnosti izdvojio minucioznim uvidima i sposobnošću da osvetli zapostavljene tokove srpske književne tradicije.

U obrazloženju žirija ističe se da je Neninu zajednički imenitelj svih radova istraživačka strast, neumorno traganje za činjenicama i umeće da ih predstavi čitaocima na pristupačan i privlačan način.

Dani Teodora Pavlovića održavaju se uz podršku Opštine Novi Bečej, u organizaciji BKC-a i Matice srpske. Ovogodišnji program traje tokom novembra i decembra, na dve lokacije: u BKC-u i u OŠ „Dr Đorđe Joanović“ u Novom Miloševu. Manifestacija je posvećena čuvanju uspomene na Teodora Pavlovića, prvog sekretara Matice srpske, urednika Letopisa i rodonačelnika srpske žurnalistike.

T. D.

 

pozoriste-1

Povodom velikog jubileja – 75 godina od osnivanja, Narodno pozorište Kikinda 2. decembra priređuje bogat program kojim će obeležiti svoj višedecenijski rad, umetnički razvoj i dugu tradiciju amaterskog i profesionalnog teatra u našem gradu.

Vršilac dužnosti direktora, Brane Marjnović, podsetio je da je 2. decembra 1950. godine Skupština opštine donela odluku o osnivanju amaterskog pozorišta, kao i da je kikindska scena 1992. godine dobila status profesionalnog teatra. On je istakao da hronolozi beleže izuzetno bogat pozorišni život u Kikindi i pre zvaničnog osnivanja, te da su još krajem 18. veka nemački studenti na ovim prostorima izveli prve predstave.

-Sreća je što naša kuća vodi ozbiljnu arhivu o predstavama i ljudima koji su svojim radom obeležili pozorište. Od osamdesetih godina imamo i audio-vizuelne zapise, što je dragocen materijal za obeležavanje ovog jubileja – rekao je Marjanović. On je naglasio da je postojanje profesionalnog pozorišta u gradu veličine Kikinde privilegija koju treba čuvati, jer ona svedoči o trajnom ulaganju u kulturu.

Kako ističu u pozorištu, za jubilej pažljivo je osmišljen program koji će okupiti publiku, glumce i saradnike u večeri posvećenoj vremenu, stvaranju i ljudima koji su gradili kikindsku scenu.

Iz marketing službe pozorišta, Milena Živkov predstavila je detaljan program.

-Počinjemo u 18 časova izložbom „Tkanje vremena: 75 godina pozorišnog kostima“, koju je pripremila poznata kostimografkinja Tatjana Radišić, koja će ujedno i otvoriti izložbu. Od 19.30 časova, sledi projekcija kratkog filma sa izborom najznačajnijih scena iz prethodnih predstava, dok će od 20 časova publiku očekivati jedinstven program – razgovor sa svim glumcima ansambla na velikoj sceni. Razgovor će moderirati glumica Tanja Markov Križan, koja će sa kolegama podeliti anegdote i priče „iza scene“. Svečano veče biće zaokruženo u 21 čas dodelom priznanja i povelja Narodnog pozorišta zaslužnim pojedincima, saradnicima, članovima ansambla i osoblju koje ne vidimo na sceni, ali čiji je rad od suštinskog značaja – objasnila je Živkov.

Marjanović je otkrio i da će biti dodeljena povelja za životno delo – ličnosti koja je dala nemerljiv doprinos razvoju pozorišta, najpre u amaterskom, a zatim i u profesionalnom periodu.

-Ovo pozorište je godinama bilo jedno od najboljih u Jugoslaviji, nagrađivano na festivalu u Hvaru a kasnije i u Trebinju. Da nije bilo snažne amaterske ekipe, ne bi bilo osnova ni za kasniji profesionalni status – istakao je Marjanović, napominjući da se imena dobitnika za sada drže u tajnosti.

Ulaz na sve programe je besplatan, a iz pozorišta poručuju da žele da 2. decembar bude dan kada će se građani Kikinde okupiti oko svoje scene i zajedno proslaviti važan jubilej.

T. D.

raznica-bibli-1

U Galeriji Kulturnog centra Kikinde otvorena je izložba „Riznica biblioteke“, koja publici otkriva manje poznato lice Narodne biblioteke „Jovan Popović“ – ne samo kao mesta knjige, već i kao čuvara vredne umetničke zbirke. Izložba je deo obeležavanja velikog jubileja, 180 godina postojanja najstarije kikindske ustanove kulture, i biće otvorena do 30. novembra.

Među posetiocima otvaranja bio je i profesor u penziji Dragoljub Badrljica, dugogodišnji pratilac likovnih dešavanja u okrugu.

-Pratim sve što se dešava vezano za umetnost na teritoriji našeg okruga. Ovo je jedno bogatstvo koje treba staviti javnosti na uvid. Ovakva umetnička dela u našoj sredini zaslužuju poštovanje. Biću subjektivan i reći ću: sve mi se sviđa – rekao je Badrljica.

Stručnjaci za istoriju umetnosti ovu zbirku svrstavaju među najznačajnije u ovom delu Vojvodine – pre svega zahvaljujući motivima i imenima autora koji su zastupljeni. O tim delima biblioteka je pre nekoliko godina objavila monografiju i katalog, čime je po prvi put sistematski obrađena likovna zbirka i zabeleženi podaci o slikama i autorima.

-Fond broji 52 umetničke slike različitih stilova i motiva, od kraja 19. veka do savremenih autora. Zbirka nije sistematski pravljena sa namerom da bude kolekcija, već se skupljala godinama, decenijama – objasnila je Dunja Brkin Trifunović, v. d. direktora Narodne biblioteke.

Za izložbu „Riznica biblioteke“ odabrane su slike koje inače nisu svakodnevno dostupne posetiocima ove ustanove.

-Želeli smo da publici pokažemo najzanimljivija dela, ali i ona koja se inače nalaze po kancelarijama i ne mogu da se vide svakog dana – izjavila je Brkin Trifunović.

Postavka otkriva bogatstvo tema i stilova: od portreta, žanr-scena i pejzaža do mrtve prirode. Zbirka svedoči o multikulturalnom karakteru Kikinde. Mnoge slike stare su više od jednog veka, pa je, kako naglašava Brkin Trifunović, prioritet njihova zaštita.

-Postoji plan da sve slike sredimo. Neke su u odličnom stanju, ali na pojedinima je zub vremena ostavio trag. Najpre želimo da ih restauriramo pa onda da ih učinimo još dostupnijim publici – istakla je v. d. direktorka biblioteke.

V. d. direktora Kulturnog centra Marko Markovljev rekao je da je izložba rezultat dobre saradnje kikindskih ustanova kulture.

-Ustanove kulture u Kikindi imaju lepu saradnju i ovo je samo još jedan vid našeg zajedničkog rada. Mi rado ustupamo prostor i programe kada je to potrebno, kao što i druge ustanove izlaze nama u susret. Važno je da delimo resurse i da smo jedni drugima podrška – podsetio je Markovljev.

Da izložba prevazilazi okvire jedne ustanove smatra i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam.

-Ova izložba je primer kako se u jednoj ustanovi čuva umetnosti, bilo da su u pitanju slike ili knjige. Važno je da negujemo kult čuvanja umetničkog bogatstva. Kultura je nasleđe našeg naroda i nešto što treba da nosimo u sebi i čuvamo – naglasila je Mirkov.

Izložba „Riznica biblioteke“ pokazuje da se u tišini prostorija, među knjigama i policama, kriju i dragocena dela likovne umetnosti. Njihovo iznošenje „na svetlo“ nije samo omaž prošlosti, već i poziv da Kikinda nastavi da gradi svoju kulturnu budućnost na temeljima očuvane baštine.

nenin-2

Književni istoričar, kritičar i esejista prof. dr. Milivoj Nenin, dopisni član SANU, ovogodišnji je dvostruki laureat manifestacije Dani Teodora Pavlovića, koju organizuje Banatski kulturni centar u saradnji sa Maticom srpskom. Neninu su pripale nagrada „Teodor Pavlović“ za životno delo i nagrada za najbolju knjigu, za delo „S obe obale: ogledi, prikazi i crtice“ (SKD, „Prosvjeta“, Zagreb, 2024).

Svečana dodela biće održava 22. novembra u 12 časova u Banatskom kulturnom centru u Novom Miloševu, u sklopu otvaranja 26. Dana Teodora Pavlovića. Upravo ovakav jubilej i dvostruko priznanje Nenina svrstava među retke autore koji su tokom istorije manifestacije poneli oba priznanja, uz imena kakva su Vladeta Jerotić, Vasilije Krestić, Jovan Zivlak, Selimir Radulović i Dragan Stanić.

Ovogodišnji Dani Teodora Pavlovića, pod pokroviteljstvom Opštine Novi Bečej, donose bogat i raznovrstan program tokom novembra i decembra. Nakon svečanog otvaranja, od 24. do 27. novembra u OŠ „Dr Đorđe Joanović“ biće prikazivan film „Kajmakčalan“ Dragana Gavrilovića i Borisa Trbića, namenjen učenicima školskog uzrasta.

U Banatskom kulturnom centru će 6. decembra biti predstavljanje novih knjiga Radovana Vlahovića – „Prid dućanom ode vek“, „Kako sam se svetio ženama“ i „Vodiči zlatnog teleta“, uz prateću dokumentarnu izložbu posvećenu njegovih pedeset godina stvaralaštva.

Program se završava 22. decembra predavanjem prof. dr. Dragana Stanića, predsednika Matice srpske, o Teodoru Pavloviću kao uredniku letopisa Matice srpske, namenjenim učenicima i građanima.

Milivoj Nenin (Lok, 1956) autor je 26 knjiga i priređivač 43 izdanja, čime je ostavio dubok trag u savremenoj srpskoj književnoj nauci. Pisao je o ključnim imenima srpske književnosti  – Crnjanskom, Andriću, Paviću – ali je u književni život vratio i autore koji su decenijama bili potisnuti ili zaboravljeni, među kojima su Svetislav Stefanović, Danica Marković i Mileta Jakšić.

Njegovi radovi obuhvataju širok raspon tema: od istorije srpske književne periodike (Krfski Zabavnik, Književni Jug, Ideje), preko priređivanja prepiske srpskih pisaca, do oštrih i analitičnih književnokritičkih tekstova. Prema oceni stručnog žirija, Nenino stvaralaštvo odlikuju istraživačka strast, „neumorno traganje za činjenicama“ i retka sposobnost da i najsloženije književne fenomene predstavi jasno, pouzdano i privlačno širokom krugu čitalaca.

Njegova dela, kako se ističe u predlogu za nagradu, podstiču čitaoce da preispitaju utvrđene sudove i sagledaju srpsku književnost iz novih perspektiva, što ga svrstava među najznačajnije savremene proučavaoce književne istorije.

Don`t copy text!