Култура

pozoriste-4

Premijera predstave „Šećer je sitan, osim kad je kocka“, po tekstu Nikole Pejakovića, u režiji Dajane Josipović, biće održana u petak u 20 časova na velikoj sceni Narodnog pozorišta.

Kako je saopšteno iz pozorišta, vlada veliko interesovanje publike, te će se komad igrati upravo na velikoj sceni. Reč je o komediji koja kroz prepoznatljive životne situacije i odnose.

U predstavi igraju glumci ansambla kikindskog pozorišta, a publika će imati priliku da uživa u duhovitoj, ali i životnoj priči u kojoj će se mnogi prepoznati.

Ulaznice je moguće rezervisati putem telefona 0230/422-638.

narodna-biblioteka-jovan-popovic

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ najavljuje zanimljivo i inspirativno druženje za najmlađe – gostovanje poznatog dečjeg pisca Vlaste Cenića, koje će biti održano sutra u 13 časova.

Ovaj susret biće prava prilika da deca upoznaju autora čije knjige već godinama podstiču ljubav prema čitanju, razvijaju maštu i ohrabruju kreativno izražavanje. Kroz razgovor, druženje i interpretaciju svojih dela, Cenić će mališanima na blizak i zanimljiv način približiti svet književnosti.

Pored programa u Kikindi, pisac će istog dana posetiti i decu u Banatskoj Topoli i Mokrinu, čime se još jednom ističe značaj dostupnosti kulturnih sadržaja i van gradskih središta.

T. D.

kud-petar-kocic

Na prestižnom saboru folklora „Zlatni opanak“ u Valjevu, KUD „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca ostvario je zapažen uspeh, osvojivši Zlatnu plaketu „Krstivoje Subotić“ za negovanje tradicionalne pesme, svirke, igre i običaja, kao i drugo mesto u kategoriji muških pevačkih grupa.

Ovo značajno priznanje, koje se retko dodeljuje, stiglo je kao rezultat dugogodišnjeg i posvećenog rada na očuvanju autentičnog folklornog nasleđa. Kako ističe Milan Vašalić, učešće na „Zlatnom opanku“ predstavlja mnogo više od nastupa – to je, kako kaže, „magično iskustvo i najvrednija uspomena koju svaki učesnik nosi sa sobom“.

– „Zlatni opanak“ je fantastično saborovanje i praznovanje srpske tradicije i nematerijalnog kulturnog nasleđa naših predaka. Samo biti deo festivala je posebna čast, a sva društva se za ovu priliku pripremaju studiozno, posvećeno i sa željom da daju svoj maksimum – naglašava Vašalić.

Posebnu težinu uspehu daje i činjenica da je nastup ocenjivao stručni žiri na čelu sa prof. dr Dimitrijem Golemovićem, jednim od najvećih autoriteta u oblasti tradicionalne muzike i folklora.

Nastup pod nazivom „Kozaračko zborovanje“, koji je predstavljen na sceni, rezultat je, kako ističe Vašalić, višedecenijskog rada – istraživanja, arhiviranja i scenskog oblikovanja igara, pesama, nošnje i muzike kolonista naseljenih u Novim Kozarcima.

– Naš nastup nije bio slučajan, već plod dugog procesa. Rezultat nije izostao – osvojili smo srca publike, učesnika, ali i stručnog žirija koji nije štedeo reči hvale – dodaje on.

Zlatna plaketa „Krstivoje Subotić“ nosi poseban značaj za sve članove ansambla, ali i za celu zajednicu u Novim Kozarcima, jer predstavlja potvrdu da je njihov trud, znanje i ljubav prema tradiciji prepoznata i vrednovana na najvišem nivou.

– To je trenutak kada shvatite da je vrednost onoga što radite zaista prepoznata – objašnjava Vašalić, uz zahvalnost organizatorima festivala što već više od dve decenije čuvaju i neguju kulturno nasleđe.

T. D.

stasa-radak-2

Kikinda će uskoro imati priliku da uživa u muzici jednog izuzetnog mladog talenta. Četrnaestogodišnja saksofonistkinja Staša Radak održaće svoj solistički koncert u utorak, sa početkom u 18 časova, u svečanoj sali Narodnog muzeja.

Ova mlada umetnica, učenica Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“, već je skrenula pažnju javnosti svojim zapaženim nastupima i značajnim nagradama na domaćim takmičenjima. Njena posvećenost, upornost i ljubav prema muzici prepoznaju se u svakom tonu koji izvede, a upravo će publika u Kikindi imati priliku da to doživi uživo.

Staša će se publici predstaviti pažljivo odabranim programom, na kojem će pokazati ne samo tehničku zrelost, već i izražajnost koja se retko sreće kod tako mladih izvođača. Poseban umetnički pečat koncertu daće klavirska saradnja sa prof. Evom Francuski Aranjoš, čije iskustvo i muzikalnost dodatno obogaćuju ovaj nastup.

Ulaz je slobodan, a svi ljubitelji muzike pozvani su da svojim prisustvom uveličaju ovo veče posvećeno talentu, radu i ljubavi prema umetnosti.

T. D.

vez-smiljka-muzej-(3)

Sugrađanka Smiljka Bulatović kao jedina preduzetnica u našoj zemlji koja ima registrovanu radionicu za trukovanje i vez  u Narodnom muzeju održala je predavanje o svom zanatu. Događaj je organizovan u sklopu izložbe „Veženi portreti dinastije Karađorđević – nekad i sad“ koja se može pogledati u Galeriji „Nova“.

-Kao neko ko je jedini sertifikovani majstor ovog zanata, značajno je što mogu da ga promovišem. Radim već 11 godina i za mene je lična satisfakcija da moji sugrađani, ali i svi oni koji vole vez, vide čime se bavim, kao i da podstaknem nekog da počne da se bavi vezom – navela je Smiljka Bulatović. – Okupljenima sam govorila o pojmu, podeli, značaju, primeni, istoriji veza, kao i onome što je moj posao, prenošenju nacrta za vez na tkaninu. Ovo je bila prilika da i ja nešto naučim od prisutnih vezilja.

Interesovanja za ovaj zanat ima, međutim, on nije unosan te je u skladu sa tim i zainteresovanost.

-Zahvaljujući mnogobrojnim udruženjima žena organizovane su radionice o trukerskom zanatu kako za decu, tako i za odrasle. Teško je opstati i moja borba je u tome da pokažem da vez unosi lepotu u svakodnevni život. Njime ukrašavamo odeću, kućni tekstil, prave se suveniri ukrašeni vezom. Svu kreativnost koju imamo možemo da iskažemo iskažemo na ovaj način – dodala je naša sagovornica.

Da bi se izvezao motiv potrebno je da se na tkaninu nanese crtež po kojem treba da se veze i to je trukovanje.

-Posao zahteva jako puno truda i vremena. Na žalost, na tržištu nema potražnje, tako da nema profita od trukovanja. I pored toga, trudim se da ovaj stari zanat živi i dalje – istakla je Bulatović.

Osim trukovanja, radi i vez. Kako ističe za jednu košulju ili peškir potrebno je 150 sati rada. Zahvaljujući baki i majci Smiljka ima veliku kolekciju veoma starih mustri za vez po pismu, odnosno za trukovanje. Ona objašnjava da se vezovi dele na vez po broju i pismu. Vez po broju se radi na tkanini koja ima jako izražene linije i potke, pa se broje niti i tako se stvaraju šare, dok je vez po pismu zapravo vez po crtežu koji je prenet na platno.

A.Đ.

DAN-RASE-POPOVA-2025-(10)

Udruženje građana „Raša Popov“ raspisalo je osmi pesnički konkurs za učenike osnovnih škola na temu „Nešto ću ti reći“, povodom tradicionalne manifestacije „Dan Raše Popova“, koja će biti održana 26. juna 2026. godine na varoškom trgu u Mokrinu.

Pravo učešća imaju učenici osnovnih škola, a uz pesmu je potrebno poslati ime i prezime učenika, ime predmetnog nastavnika, naziv škole, kao i kontakt telefon i adresu elektronske pošte.

Prema pravilima konkursa, žiri će dodeliti nagradu „Rašin šešir“ za pobedničku pesmu, dve druge nagrade i tri treće nagrade. Nagrađeni učenici čitaće svoje stihove na manifestaciji „Dan Raše Popova“ u Mokrinu.

Ovogodišnja tema konkursa, „Nešto ću ti reći“, poziva mlade pesnike da podele ono što žele da kažu – nekome bliskom, prijatelju, porodici, svetu ili samima sebi. Kako je navedeno u pozivu, to može biti tajna, misao, osećanje, poruka ili nešto drugo što nose u sebi.

Organizatori su pozvali sve osnovce da se oprobaju u pisanju poezije i da svojim rečima daju doprinos očuvanju duha Raše Popova, koji je, kako navode, čitavog života slušao decu i učio od njih.

Pesme se šalju do 18. juna 2026. godine, isključivo elektronskim putem, na adresu danrasepopova@gmail.com. Radovi treba da budu napisani ćiriličkim pismom, fontom Times New Roman, veličine 12, u Word formatu.

Detalji konkursa i način prijave dostupni su na zvaničnim stranicama Udruženja građana „Raša Popov“.

T. D.

predstava-edjseg-4

Snažna priča o povratku, porodici i neizgovorenim emocijama oživela je na sceni Kulturno-umetničkog društva „Eđšeg“, gde je večeras premijerno izvedena predstava „Ernelini kod Farkaševih“ u izvođenju dramske sekcije „Jožef Atila“.

Publika je imala priliku da pogleda aktuelnu i životnu priču o izazovima povratka iz inostranstva i ponovnom susretu porodica koje se, nakon dužeg vremena, nalaze pod istim krovom. Upravo ti susreti, kako ističu autori, otkrivaju potisnute emocije i stare sukobe, ali i pokreću lična preispitivanja.

– U predstavi se govori o tome kako izgleda povratak iz inostranstva, kakvi su izazovi kada se ljudi vrate u svoj rodni kraj i kako se porodice ponovo spajaju. To je vrlo aktuelna tema – istakla je Ramona Tot, predsednica KUD „Eđšeg“, koja je zajedno sa Šandorom Kiraljom radila na režiji ovog komada.

Pripreme za predstavu trajale su od novembra, a kako navode iz ansambla, iza njih je intenzivan rad koji je kulminirao uspešnom premijerom. Ova predstava predstavlja adaptaciju mađarskog filma iz 2016. godine.

 

Uloge su tumačili Teodora Sili (Ester), David Čikoš (Farkaš), Vivien Fazekaš (Ernela), Norbert Đuranki (Albert), Diana Tot (Laura) i Ognjen Gavranov (Bruno).

Inače, dramska sekcija „Jožef Atila“ poznata je po kontinuitetu i posvećenosti. Tot ističe da svake godine pripremaju novu predstavu sa kojom učestvuju na Smotri vojvođanskih amaterskih ansambala.

-Jedinstveni smo po tome što već tri decenije bez prekida učestvujemo na ovoj smotri.

Pored pozorišnog programa, veče je upotpunjeno i otvaranjem izložbe ručnih radova u holu društva. Posetioci su imali priliku da pogledaju unikatni nakit od perlica sa tradicionalnim motivima, koji predstavlja deo šireg projekta očuvanja starih zanata Panonske nizije.

 

– Projekat obuhvata različite zanate, od izrade nakita, preko tkanja i korparstva, do prirodne kozmetike i izrade medenjaka. Cilj je da se sačuvaju i prenesu tradicionalne veštine – objasnila je Jolan Tot, vođa projekta u Kikindi.

Izložba će biti otvorena za posetioce do 4. juna, svakog radnog dana od 9 do 13 časova.

Premijerno veče u „Eđšeg“-u tako je spojilo umetnost, tradiciju i savremene teme, potvrdivši još jednom važnu ulogu ovog društva u kulturnom životu Kikinde.

T. D.

Edjseg-premijera-(11)

Ljubitelji pozorišta imaće priliku da uživaju u snažnoj i emotivnoj predstavi dramske sekcije „Jožef Atila“ u prostorijama Kulturno-umetničkog društva „Eđšeg“, koja će biti izvedena u subotu, sa početkom u 19 časova.

Reč je o predstavi „Ernelini kod Farkaševih“, nastaloj po nagrađivanom filmu reditelja Hajdu Sabolča, koja donosi slojevitu priču o porodičnim odnosima, potisnutim emocijama i sudarima koji neminovno izbijaju na površinu kada se ljudi ponovo nađu zajedno.

Radnja prati porodicu Ernele koja se, nakon godinu dana provedenih u Škotskoj, vraća kući i privremeno useljava kod Ester i njene porodice. U skučenom prostoru i pod pritiskom svakodnevice, stare tenzije i neizrečene istine počinju da isplivavaju, dok se likovi suočavaju jedni sa drugima, ali i sa sopstvenim dilemama i nesigurnostima.

Predstavu režira Šandor Kiralj, a uloge tumače Teodora Sili (Ester), David Čikoš (Farkaš), Vivien Fazekaš (Ernela), Norbert Đuranki (Albert), Diana Tot (Laura) i Ognjen Gavranov (Bruno). Tehničku podršku pružaju Elvira Kermendi, Čaba Šetet i Ramona Tot.

Organizatori pozivaju sugrađane da prisustvuju i budu deo ove iskrene i duboko promišljene pozorišne priče, koja otvara važna pitanja o porodici, bliskosti i ličnim izborima.

T. D.

izlozba-romi-basaid-(3)

Povodom obeležavanja Međunarodnog dana Roma u Galeriji Kulturnog centra otvorena je izložba slika Milorad Knežević iz Bašaida. Autor kroz svoj umetnički izraz neguje motive svakodnevnog života, tradicije i okruženja iz kojeg potiče, dajući lični pečat temama koje prikazuje.

-Ovo je moja prva samostalna izložba. Bio sam zaposlen u NIS-u i fabrici „Toza Marković“ kao dizajner. Slikam portrete na kojima su moji prijatelji, među kojima su i Romi. Moja pomajka je bila Romkinja i otuda ljubav prema njihovoj kulturi i narodu – kazao je Knežević.

Još odmalena, kako ističe, želeo je da studira, ali porodična situacija je bila takva da je završio zanat za metalostrugara.

-Kada sam se zaposlio u Naftagasu završio sam tadašnju Višu pedagošku školu u Beogradu. Jedno vreme bio sam zaposlen i u „Livnici“ i gde god da sam radio na zidovima sam ostavio trag oslikavajući ih. Srećan sam što su moje slike, kroz ovu izložbu, dostupne većem broju sugrađana. Volim da slikam portrete jer na taj način predstavim osobu, kroz svaku crtu lica. Moji Romi vole konje tako da ima slika sa njima, a tu si i portreti Đorđa Balaševića i Nikole Tesle –  istakao je Knežević.

Otvaranju izložbe prisustvovali su predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, članovi Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine i Željko Radu, v.d. direktor Kancelarije za inkluziju Roma sa sedištem u Novom Sadu.

-Uvek ističem da je Kikinda primer dobre prakse, kada je unapređenje položaja Roma u pitanju. Međunarodni dan Roma prilika je da se skrene pažnja na moje sunarodnike i dan kada se naš glas čuje malo više. Problema je mnogo, ali ono što uvek napominjem jeste da smo siromašni zato što neobrazovani, a neobrazovani zato što smo siromašni. Jedini izlaz iz tog začaranog kruga jeste da što više promovišemo i ističemo obrazovanje Roma – naveo je Radu.

Portreti su nastajali godinama, a Knežević je nekoliko godina bio zaposlen i u školi gde je predavao likovno. Kako je već 13 godina u penziji ima puno vremena da stvara slike.

A.Đ.

 

topola-scena-(1)

Članovi Kulturno – umetničkog društva „Scena“ iz Banatske Topole juče (subota) učestvovali su u uskršnjoj radionici, nakon koje su priredili koncert za svoje meštane. Kako saznajemo od predsednice društva Klementine Čorbe ovo je prvi put da je ovakvo druženje organizovano povodom Uskrsa.

-U saradnji sa članicama udruženja žena dvadesetak naših članova učestvovalo je u farbanju jaja i u uskršnjim igrama osmišljenim za njih. Takmičili su se u traženju jaja. Cilj je da se deca druže, ali i da od starijih nauče nešto novo. Najlepše radove smo nagradili, a sve učesnike pohvalili – istakla je Klementina Čorba.

Mali folkloraši imali su i nastup.

-Za sve naše meštane organizovali smo koncert. Nastupili naši folkloraši , ali i solisti koji su pevali i svirali – dodala je naša sagovornica.

A.Đ.