Култура

fenok-2026-(1)

U utorak, 21. jula  počeo je 25. Međunarodni  festival narodnih orkestara u organizaciji ADZNM „Gusle“. Prvo veče nastupili su domaćini folklorni ansambl i Veliki narodni orkestar koji su jubilarni festival otvorili igrama i Banata.

Otvaranju su prisustvovali predstavnici Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, Ministarstva informisanja i lokalne samouprave.

-Pokrajina podržava ovakve manifestacije koje neguju tradicionalnu izvornu muziku – kazala je Snežana Janković, pomoćnica pokrajinske sekretarka. – U današnje vreme, kada se vrednuje komercijalna i druga „sporna“ muzika, za mlade, ali i za starije je važno da mogu da provedu vreme slušajući muziku koja predstavlja naše nasleđe.

Na istrajnosti i trudu da istraju u organizovanju festivala već četvrt veka, „Guslama“ je čestitao i Dragan Traparić, pomoćnik ministra informisanja.

-„Gusle“ postoje i traju 150 godina, duže od nekih država. Najstarije je društvo u Srba i  ova manifestacija značajna je ne samo za našu zemlju, nego prevazilazi i regionalni karakter. FENOK jeste kikindski, ali je čitava zemlja ponosna na njega – rekao je Traparić.

Kao što je BITEF za Beograd, to je FENOK za Kikindu, precizirao je obraćajući se publici gradonačelnik Mladen Bogdan:

-Bogatstvo koje imamo moramo da čuvamo. Grad je uvek tu da podrži „Gusle“ i njihove aktivnosti. Festival narodnih orkestara je prepoznat ne samo u regionu, nego i u Evropi. Publika će tokom četiri koncertne večeri približiti publici nacionalno bogatstvo iz drugih zemalja.

Direktor „Gusala“ Zoran Petrović podsetio je da je u toku i etno kamp koji je prerastao je u istraživačku stanicu za stručnjake, studente, umetničke rukovodioce kulturno-umetničkih društava i sve one koji proučavaju etnomuzikologiju, etnokoreologiju i etnologiju:

-Naša publika je ta koja najviše vrednuje naš rad i svake godine trudimo se i jesmo bolji u odnosu na prethodnu. Ovogodišnji FENOK i etno kamp su najava promena na bolje kojim se nadamo u narednom periodu. Uvek se potrudimo da Kikinđane obradujemo nečim novim. Premijerno je izvedena koreografija igara iz Srema autora Igora Popova.

Međunarodni festival narodnih orkestara FENOK u proteklih 25 godina okupio je više stotina ansambala  iz petnaestak zemalja. Ove godine nastupaju orkestri i solisti iz Turske, Rumunije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i naše zemlje.

U sredu nastupili ansambla Ahmeta Tekina Kumaša iz Turske, Akademski orkestar Zapadnog univerziteta iz Temišvara i Veliki narodni orkestar ADZNM „Gusle“. Večeras su na programu Veliki omladinski tamburaški orkestar „Zvuci panonije“, „Temišvarski tamburaši“ i Centar tamburaške kulture Novi Sad. U petak, 24. jula, ponovo je na programu ansambl Ahmeta Tekina Kumaša iz Istanbula i tamburaški orkestar „Batini bećari“ iz Velikog Senmikluša. U ponedeljak, 27. jula, je koncert pevačke grupe ovogodišnjeg etno kampa.  Koncerti počinje u 20.30 minuta.

Programe je podržao Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama. Glavni pokrovitelj je Grad Kikinda.

A.Đ.

 

bibliokamp-(1)

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ organizuje „Letnji Bibliokamp“, koji će biti održan od 13. do 17. jula, a namenjen je deci uzrasta od 6 do 12 godina.

Pod sloganom „Jedno leto. Pet dana. Bezbroj priča“, petodnevni program osmišljen je kao spoj druženja, čitanja, kreativnih radionica i zanimljivih igara, sa ciljem da najmlađima ponudi kvalitetan i ispunjen deo letnjeg raspusta.

Organizatori ističu da Bibliokamp pruža deci priliku da kroz knjige, maštu i različite kreativne aktivnosti otkrivaju nove svetove, stiču prijatelje i razvijaju ljubav prema čitanju.

Broj mesta je ograničen, a prijave su otvorene do 10. jula. Sve informacije i prijave moguće su putem telefona 0230/316-082 ili elektronskom poštom na adresu kultura@kibiblioteka.org.rs.

festival-stripa

Kikinda će od 21. do 23. avgusta ponovo biti prestonica domaćeg stripa. Drugi festival devete umetnosti koji se održava u našem gradu, ponovo će okupiti neka od najeminentnijih imena iz sveta crno-belih kvadratića.

Kao uvod u trodnevni festival, koji zajednički organizuju Kulturni centar Kikinda i Galerija “Zdravko Mandić” iz Novih Kozaraca, organizatori su raspisali i premijerni konkurs za strip autore. Tema je slobodna. Obim je 1 do 4 strane a forma može biti kao tabla (klasična strip stranica) ili u vidu kaiša. Žiri će uvažiti kako ručno rađene crteže, tako i one crtane pomoću određenih programa za animaciju, s tim da se kompletno generisani radovi putem veštačke inteligencije neće prihvatati.

– Mogu učestvovati sve uzrasne kategorije, kako deca, tako i odrasli, koji će biti posebno ocenjivani- navodi Tanja Nožica u ime organizatora. – Festival će biti otvoren 21. avgusta i okupiće neka od najpoznatijih imena domaće strip scene. Novina u odnosu na lane je da će izdavačke kuće koje se bave objavljivanjem stripova, ispred Kulturnog centra imati prodajne štandove. Otvaranje ovog trodnevnog praznika umetnosti biće u petak 21. augusta u Novim Kozarcima, a centralni dan festivala biće u subotu 22. u Kulturnom centru, kada će majstori devete umetnosti predstaviti svoje radove, dok će trećeg dana članovi Galerije “Zdravko Mandić” i gosti festivala u Novim Kozarcima imati likovnu koloniju. Verujemo da će odziv sugrađana biti još veći nego prošle godine- uverena je Nožica.

Ponovo ćemo imati čast da ugostimo neka od najpoznatijih imena regionalne strip scene, kao i goste iz Republike Srpske, Mađarske i Rumunije, kaže organizator Milivoj Vukojević.

-Pored njih, očekujemo i strip poslenike iz Beograda, Leskovca, Novog Sada, Sombora, Zrenjanina, Subotice, Gornjeg Milanovca i mnogih drugih gradova. Za sve goste smo obezbedili smeštaj i nadamo se da će, kao i prošle godine, poneti najlepše utiske iz našeg grada- uveren je Vukojević.

Rok za slanje radova je 7. avgust. Radovi se mogu poslati na adresu Trg Srpskih dobrovoljaca 23. Kikinda ili na mejl tanjanozica63@gmail.com, a bliže informacije mogu se dobiti na telefon 060/469-57-89.

Za najuspešnije radove, kako za decu, tako i za odrasle, slede prigodne nagrade, a dodela je predviđena 22. avgusta u Kulturnom centru Kikinda.

N.S.

 

 

SILISTRA-BALERINE-(3)

Baletska grupa Kulturnog centra iz Kikinde  učestvovala je početkom jula na 28. Internacionalnom dečijem plesnom festivalu pod nazivom „Tomorrows peace begins with todays friendshipe“ u gradu Silistra u Bugarskoj. Učesnici od 12 do 16 godina su se predstavili sa nacionalnim plesovima iz Poljske, Moldavije, Rumunije, Srbije i Bugarske.

-Naša baletska grupa je nastupila sa dve koreografije valcerom i slobodnom formom na pesmu „Oro“ u izvođenju Jelene Tomašević. Pored nastupa na glavnom gradskom trgu i u svečanoj sali opštine Silistre, deca su bila deo i dva defilea. Upoznavanje i druženje sa ostalim učesnicima festivala motivisalo ih je da se pokažu u najboljem svetlu, a tako smo ispunili i glavni moto festivala „Sutrašnji mir počinje sa današnjim prijateljstvom“ – saznajemo od Ingride Vojvodić, nastavnice baleta.

Ovo je bila prilika da balerine posete kulturno-istorijske znamenitosti Nacionalni park i rezervat prirode „Srebrna“ koji je pod zaštitom UNESKO-a, ostatke rimskog carstava u centru grada i drugo.

U Kikindu su se balerine vratile sa diplomom i statuetom za učešće na festivalu i nadaju se ponovnoj poseti gradu Silistri i ovom plesnom festivalu.

A.Đ.

tera-2-2026.jpeg

Na platou ispred Galerije „Tera“ na Trgu, otvorena je izložba skulptura sa prošlogodišnjeg saziva Internacionalnog simpozijuma skulpture u terakoti. Time je zvanično otpočeo novi, ovogodišnji, četrdeset peti saziv. Tokom jula u prostoru nekadašnje ciglane, petoro umetnika iz Srbije, Austrije, Francuske i Severne Makedonije stvaraće monumentalna dela koja će ostati našem gradu.

Otvarajući izložbu Sanja Radusin Smiljanić, vršilac dužnosti direktora „Tere“ naglasila je:

-Ovu izložbu čine radovi sa prošlogodišnjeg saziva, na kom je učestvovalo šest umetnika iz Srbije, Hrvatske, Meksika, Slovačke, Finske i Velike Britanije. Svi umetnici, sem učesnika iz Hrvatske, koji je trenutno u Veneciji na Bijenalu, večeras su prisutni u našem gradu. Ovo je veoma važan događaj za našu zemlju, ali pre svega za naš grad. Opet smo u javnom prostoru postavili nove skulpture sa prošlogodišnjeg saziva i one će tu biti u narednih godinu dana. Što se tiče Galerije i Salona muzeja „Tera“, izložbe će tamo biti do početka septembra. Kikinda je, podsetiću, jedinstveno mesto u svetu u kojem se stvaraju savremene skulpture u terakoti velikog formata. Imamo najveću svetsku kolekciju te vrste -ponosna je Sanja Radusin Smiljanić.

Verica Nemet, kustoskinja „Tere“ i jedan od šest selektora ovogodišnjeg Simpozijuma iznela je zapažanje da su se okupljeni umetnici zajedno našli istim, kreastivnim povodom, a to je dijalog sa glinom, svako spram svog temperamenta.

-Neki od umetnika su već imali iskustva, drugima je ovo bilo prvi put. Ali svako od njih je postavljao različita pitanja koja je ostavljao svima nama da ih iščitavamo. Tu pre svega mislim na radove koji će krasiti gradski trg u narednih godinu dana-naglasila je Nemet, ističući da je velika sreća što i dalje imamo i čuvamo uslove za ovakav jedinstven Simpozijum.

Prošlogodišnji učesnik, Britanac Dezmond Bret nije krio oduševljenje što je ponovo u Kikindi.

–Mnogo je za mene učinila „Tera“. Koliko god da sam postigao u karijeri pre vašeg Simpozijuma, nakon „Tere“, otvorila su mi se nova polja i novi načini razmišljanja, a ono što je isto važno je da me je „Tera“ učinila prisnijim sa materijalom koji mi je inače jako važan. Moje prošlogodišnje učešće uticalo je veoma na to kako ću dalje pristupati svakom radu, jer iskustvo na „Teri“, promenilo je na bolje moje umetničke odnose i moj način rada- navodi onaj umetnik.

Utiske je podelila i mlada francuska umetnica Rafael Sabati:

– Živim u Lionu, na jugu Francuske. Prvi put sam u Kikindi. Došla sam ovde po preporuci Bernarda Ludingera koji je bio deo „Terinog“ Umetničkog saveta i jedan od učesnika prethodnih godina. On mi je u superlativu pričao o ovom Simpozijumu i samom gradu, naglašavajući da su ovde uslovi fantastični da se umetnički razvijam, i drago mi je što je moje prvo učestvovanje na nekom inostranom Simpozijumu baš ovde- naglašava mlada umetnica.

Otvaranju izložbe prisustvovala je i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam:

-Volim da kažem da je kultura jednog grada- duša grada, a srce te duše je „Tera“. Zahvalni smo neizmerno svima koji su ovo gradili, od osnivača do umetnika koji ostavljaju deo svoje duše u ovom gradu. Malo je gradova koji mogu da se pohvali da imaju jedan ovakav brend, koji je prestižan i koji se s punim ustima izgovara u celom svetu. Nije čudo što u naš grad dolaze ne samo umetnici iz celog sveta, nego i turisti- istakla je Mirkov.

N.S.

tera-otvaranje-(1)

Centar za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ u petak  3. jula svečano će otvoriti jubilarni 45. Internacionalni simpozijum skulpture u terakoti „Tera“, čime će zvanično početi novi saziv jedne od najznačajnijih umetničkih kolonija posvećenih monumentalnoj skulpturi.

U okviru svečanosti, koja će biti održana na Gradskom trgu ispred Galerije „Tera“, biće otvorena godišnja izložba na kojoj će biti predstavljena dela nastala tokom prošlogodišnjeg, 44. simpozijuma.

Svečanom otvaranju prisustvovaće i autori izloženih radova: Uroš Ušćebrka, Petar Barišić, Mihala Julinova, Ansi Taulu, Dezmond Bret i Milena Milosavljević.

Ovogodišnji saziv okupiće petoro umetnika iz četiri evropske zemlje koji će tokom jula stvarati u jedinstvenom ambijentu Ateljea „Tera“, smeštenom u prostoru nekadašnje ciglane. Učesnici su: Goce Nanevski (Severna Makedonija), Rafael Sabatije (Francuska), Beate Gačelhofer (Austrija), Milorad Mladenović (Srbija) i Branko Milanović (Srbija).

Kao i svakog jula, autentični prostor ateljea biće mesto susreta umetnika, razmene ideja i stvaranja novih monumentalnih skulptura u terakoti koje će obogatiti jedinstvenu kolekciju nastalu tokom više od četiri decenije postojanja simpozijuma.

Otvaranje izložbe i 45. saziva simpozijuma zakazano je za petak u 19 časova. Organizatori pozivaju ljubitelje umetnosti da prisustvuju svečanom događaju i zajedno obeleže jubilej umetničke kolonije koja je Kikindu trajno pozicionirala na evropskoj umetničkoj mapi.

 

igor-popov

U Temišvaru je juče Igoru Popovu, umetničkom rukovodiocu ADZNM “Gusle” dodeljeno najviše priznanje Saveza Srba u Rumuniji ,,Vidovdanska povelja”. Priznanje je uručio predsednik Saveza Ognjan Krstić.

– Danas smo, povodom Vidovdana, dana koji u sebi nosi pamćenje, žrtvu, čast i zavet, uručili Vidovdanske povelje i zahvalnice znamenitim Srbima i institucijama koje su svojim radom, delom i posvećenošću zadužile našu srpsku zajednicu- istakao je Krstić.

Kako je obrazloženo, Popovu je priznanje dodeljeno za izuzetan doprinos zbližavanju i povezivanju Srba iz Rumunije, sa matičnom zemljom, kroz uspešan etnološki i koreografski rad na istraživanju i očuvanju kulturnog, tradicionalnog i nacionalnog identiteta Srba prečana na ovom srpskom etnokulturnom prostoru.

 

rasa-popov-2026

Na devetim „Danima Raše Popova” u Mokrinu, nagrada za izuzetan doprinos stvaralaštvu za decu, uručena je književniku, satiričaru i dugogodišnjem direktoru Zmajevih dečijih igara, Dušanu Pop Đurđevu, koji je svojim višedecenijskim radom obeležio dečju književnu scenu.

Đurđev je istakao da ga sa Rašom Popovim vezuju godine prijateljstva i zajedničkog rada, naglašavajući da nagrada za njega ima i duboku ličnu notu. U emotivnom obraćanju sa publikom je podelio i anegdote iz zajedničkih dana, kao i pesmu posvećenu Raši Popovu, duhovito nazvanu “Raša tudej”.

-Srećan sam zbog ove nagrade, ali postoji i  određena nelagoda kada su u pitanju ljudi sa kojima ste godinama drugovali, prošli mnogo festivala, koji su vam bili desna ruka, kao Raša meni jer je bio saom godina bio predsednik Upravnog odbora Zmajevih dečijih igrada. I kada bi mi neko rekao: ‘Znaš, ja nisam dobio nagradu’, ja sam im govorio: ‘I iznad Popa ima Popov’“- ispričao je Đurđev, ispraćen aplauzima publike.

Predsednik Udruženja građana „Raša Popov“ Živko Ugrenović, podsetio je da je ovogodišnja manifestacija otvorena izložbom ilustracija Bogdana Taneta Ibrajtera „Tragovi u vremenu“, koja  osvetljava stvaralački opus i Rašino nasleđe. Ovogodišnji „Rašin šešir“ otišao je u Lebane, a pripao je Srni Milovanović, čiji je rad prepoznat kao najuspešniji na konkursu.

-Ove godine, kao i prethodnih, imali smo konkurs, na koji je pristiglo preko 300 radova. Manifestacija iz godine u godinu raste i postala je značajan prostor za dečje stvaralaštvo i slobodno umetničko izražavanje- rekao je Ugrenović.

Značaj manifestacije istakao je i pesnik Tode Nikoletić.

-Važno je da deca imaju priliku da uče kroz ovakve manifestacije. Treba baštiniti i Miku Antića i Rašu Popova i uzdizati ih, jer tako stvaramo njihove dostojne naslednike- poručio je Nikoletić.

Centralni večernji program na Varoškom trgu okupio je brojne učesnike.

Devetu manifestaciju „Raša Popov“ organizovalo je Udruženje građana „Raša Popov“a, uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije, Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, Mesne zajednice Mokrin, i brojnih partnera.

DAN-RASE-POPOVA-2025-(2)

U okviru centralnog programa manifestacije Dani Raše Popova u Mokrinu, danas u 17 časova u Galeriji Doma kulture biće održana tribina „Raša danas – nasleđe i uticaj“, posvećena značaju Rašinog stvaralaštva i njegovom trajnom uticaju na književnost za decu, obrazovanje i kulturu.

U okviru tribine biće dodeljene nagrade učesnicima pesničkog konkursa za učenike osnovnih škola na temu „Nešto ću ti reći“, dok će najuspešniji rad biti nagrađen priznanjem „Rašin šešir“.

Biće upriličena i svečana dodela Nagrade za izuzetan doprinos u stvaralaštvu za decu, priznanja koje se dodeljuje istaknutim stvaraocima za dugogodišnji doprinos razvoju umetnosti i književnosti namenjene najmlađima.

Centralni večernji program biće priređen na Varoškom trgu od 20 časova, a učesnici će kroz poeziju, muziku i scenski izraz oživeti sećanje na Rašu Popova i njegovo bogato stvaralaštvo.

U programu učestvuju: Pop D. Đurđev, Miloš Dunčević, Aleksandra Tepić, Miroslav Kokošar, Zorica Despotov, Srđan Marković, Tode Nikoletić, Staša Dragojević, Branimir Rosić, Žarko Novakov, Željana i Svetozar Pribiš, kao i učenici OŠ „Vasa Stajić“ Mokrin, mališani iz vrtića „Neven“ Mokrin, članovi KUD-a „Mokrin“, učenici OŠ „Ivo Lola Ribar“ Novi Kozarci i članovi plesnog studija „STEP Up“ iz Kikinde.

Manifestaciju organizuje Udruženje građana „Raša Popov“ Mokrin, uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije, Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, Mesne zajednice Mokrin, i brojnih partnera.

hero-books

Željka Aleksić, vizuelna umetnica iz Srbije koja živi i radi u Beču, pobednica je ovogodišnjeg konkursa za ediciju „Prva knjiga“, koji tradicionalno raspisuju Banatski kulturni centar iz Novog Miloševa i Grad Kikinda. Njen rukopis „Žena koja ima tremu“ izdvojio se među pristiglim radovima i biće objavljen kao nagrada na konkursu namenjenom mladim autorima.

Konkurs je bio otvoren za neobjavljene rukopise poezije, proze, eseja i književne kritike, a o pristiglim radovima odlučivao je žiri u sastavu dr Mladen Đuričić, književni kritičar, msr Andrea Beata Bicok, književna kritičarka, i Radovan Vlahović, književnik i direktor Banatskog kulturnog centra, koji je bio i predsednik žirija.

Nakon pažljivog čitanja i vrednovanja rukopisa, žiri je doneo odluku da ove godine napravi presedan i objavljivanjem prve knjige nagradi jednu autorku. Kako je navedeno u obrazloženju, rukopis „Žena koja ima tremu“ izdvojio se autentičnošću, savremenim senzibilitetom i upečatljivim pesničkim glasom.

U ovom delu lično iskustvo migracije, rada, odrastanja, ženskog identiteta i pripadanja pretočeno je u književno uverljiv i umetnički zaokružen svet. Autorka uspešno spaja intimnu ispovest sa društvenim opažanjem, stvarajući poeziju koja istovremeno svedoči o iskustvu pojedinca i progovara o univerzalnim temama savremenog doba.

Željka Aleksić diplomirala je 2023. godine na Akademiji likovnih umetnosti u Beču, gde je dobitnica više značajnih nagrada i stipendija. Poeziju piše od 2012. godine, a njena umetnička praksa danas povezuje vizuelnu umetnost, performans i poeziju, istražujući odnose između umetnosti, rada, migracije i društvenih struktura.