Култура

pozoriste-1

Povodom velikog jubileja – 75 godina od osnivanja, Narodno pozorište Kikinda 2. decembra priređuje bogat program kojim će obeležiti svoj višedecenijski rad, umetnički razvoj i dugu tradiciju amaterskog i profesionalnog teatra u našem gradu.

Vršilac dužnosti direktora, Brane Marjnović, podsetio je da je 2. decembra 1950. godine Skupština opštine donela odluku o osnivanju amaterskog pozorišta, kao i da je kikindska scena 1992. godine dobila status profesionalnog teatra. On je istakao da hronolozi beleže izuzetno bogat pozorišni život u Kikindi i pre zvaničnog osnivanja, te da su još krajem 18. veka nemački studenti na ovim prostorima izveli prve predstave.

-Sreća je što naša kuća vodi ozbiljnu arhivu o predstavama i ljudima koji su svojim radom obeležili pozorište. Od osamdesetih godina imamo i audio-vizuelne zapise, što je dragocen materijal za obeležavanje ovog jubileja – rekao je Marjanović. On je naglasio da je postojanje profesionalnog pozorišta u gradu veličine Kikinde privilegija koju treba čuvati, jer ona svedoči o trajnom ulaganju u kulturu.

Kako ističu u pozorištu, za jubilej pažljivo je osmišljen program koji će okupiti publiku, glumce i saradnike u večeri posvećenoj vremenu, stvaranju i ljudima koji su gradili kikindsku scenu.

Iz marketing službe pozorišta, Milena Živkov predstavila je detaljan program.

-Počinjemo u 18 časova izložbom „Tkanje vremena: 75 godina pozorišnog kostima“, koju je pripremila poznata kostimografkinja Tatjana Radišić, koja će ujedno i otvoriti izložbu. Od 19.30 časova, sledi projekcija kratkog filma sa izborom najznačajnijih scena iz prethodnih predstava, dok će od 20 časova publiku očekivati jedinstven program – razgovor sa svim glumcima ansambla na velikoj sceni. Razgovor će moderirati glumica Tanja Markov Križan, koja će sa kolegama podeliti anegdote i priče „iza scene“. Svečano veče biće zaokruženo u 21 čas dodelom priznanja i povelja Narodnog pozorišta zaslužnim pojedincima, saradnicima, članovima ansambla i osoblju koje ne vidimo na sceni, ali čiji je rad od suštinskog značaja – objasnila je Živkov.

Marjanović je otkrio i da će biti dodeljena povelja za životno delo – ličnosti koja je dala nemerljiv doprinos razvoju pozorišta, najpre u amaterskom, a zatim i u profesionalnom periodu.

-Ovo pozorište je godinama bilo jedno od najboljih u Jugoslaviji, nagrađivano na festivalu u Hvaru a kasnije i u Trebinju. Da nije bilo snažne amaterske ekipe, ne bi bilo osnova ni za kasniji profesionalni status – istakao je Marjanović, napominjući da se imena dobitnika za sada drže u tajnosti.

Ulaz na sve programe je besplatan, a iz pozorišta poručuju da žele da 2. decembar bude dan kada će se građani Kikinde okupiti oko svoje scene i zajedno proslaviti važan jubilej.

T. D.

raznica-bibli-1

U Galeriji Kulturnog centra Kikinde otvorena je izložba „Riznica biblioteke“, koja publici otkriva manje poznato lice Narodne biblioteke „Jovan Popović“ – ne samo kao mesta knjige, već i kao čuvara vredne umetničke zbirke. Izložba je deo obeležavanja velikog jubileja, 180 godina postojanja najstarije kikindske ustanove kulture, i biće otvorena do 30. novembra.

Među posetiocima otvaranja bio je i profesor u penziji Dragoljub Badrljica, dugogodišnji pratilac likovnih dešavanja u okrugu.

-Pratim sve što se dešava vezano za umetnost na teritoriji našeg okruga. Ovo je jedno bogatstvo koje treba staviti javnosti na uvid. Ovakva umetnička dela u našoj sredini zaslužuju poštovanje. Biću subjektivan i reći ću: sve mi se sviđa – rekao je Badrljica.

Stručnjaci za istoriju umetnosti ovu zbirku svrstavaju među najznačajnije u ovom delu Vojvodine – pre svega zahvaljujući motivima i imenima autora koji su zastupljeni. O tim delima biblioteka je pre nekoliko godina objavila monografiju i katalog, čime je po prvi put sistematski obrađena likovna zbirka i zabeleženi podaci o slikama i autorima.

-Fond broji 52 umetničke slike različitih stilova i motiva, od kraja 19. veka do savremenih autora. Zbirka nije sistematski pravljena sa namerom da bude kolekcija, već se skupljala godinama, decenijama – objasnila je Dunja Brkin Trifunović, v. d. direktora Narodne biblioteke.

Za izložbu „Riznica biblioteke“ odabrane su slike koje inače nisu svakodnevno dostupne posetiocima ove ustanove.

-Želeli smo da publici pokažemo najzanimljivija dela, ali i ona koja se inače nalaze po kancelarijama i ne mogu da se vide svakog dana – izjavila je Brkin Trifunović.

Postavka otkriva bogatstvo tema i stilova: od portreta, žanr-scena i pejzaža do mrtve prirode. Zbirka svedoči o multikulturalnom karakteru Kikinde. Mnoge slike stare su više od jednog veka, pa je, kako naglašava Brkin Trifunović, prioritet njihova zaštita.

-Postoji plan da sve slike sredimo. Neke su u odličnom stanju, ali na pojedinima je zub vremena ostavio trag. Najpre želimo da ih restauriramo pa onda da ih učinimo još dostupnijim publici – istakla je v. d. direktorka biblioteke.

V. d. direktora Kulturnog centra Marko Markovljev rekao je da je izložba rezultat dobre saradnje kikindskih ustanova kulture.

-Ustanove kulture u Kikindi imaju lepu saradnju i ovo je samo još jedan vid našeg zajedničkog rada. Mi rado ustupamo prostor i programe kada je to potrebno, kao što i druge ustanove izlaze nama u susret. Važno je da delimo resurse i da smo jedni drugima podrška – podsetio je Markovljev.

Da izložba prevazilazi okvire jedne ustanove smatra i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i turizam.

-Ova izložba je primer kako se u jednoj ustanovi čuva umetnosti, bilo da su u pitanju slike ili knjige. Važno je da negujemo kult čuvanja umetničkog bogatstva. Kultura je nasleđe našeg naroda i nešto što treba da nosimo u sebi i čuvamo – naglasila je Mirkov.

Izložba „Riznica biblioteke“ pokazuje da se u tišini prostorija, među knjigama i policama, kriju i dragocena dela likovne umetnosti. Njihovo iznošenje „na svetlo“ nije samo omaž prošlosti, već i poziv da Kikinda nastavi da gradi svoju kulturnu budućnost na temeljima očuvane baštine.

nenin-2

Književni istoričar, kritičar i esejista prof. dr. Milivoj Nenin, dopisni član SANU, ovogodišnji je dvostruki laureat manifestacije Dani Teodora Pavlovića, koju organizuje Banatski kulturni centar u saradnji sa Maticom srpskom. Neninu su pripale nagrada „Teodor Pavlović“ za životno delo i nagrada za najbolju knjigu, za delo „S obe obale: ogledi, prikazi i crtice“ (SKD, „Prosvjeta“, Zagreb, 2024).

Svečana dodela biće održava 22. novembra u 12 časova u Banatskom kulturnom centru u Novom Miloševu, u sklopu otvaranja 26. Dana Teodora Pavlovića. Upravo ovakav jubilej i dvostruko priznanje Nenina svrstava među retke autore koji su tokom istorije manifestacije poneli oba priznanja, uz imena kakva su Vladeta Jerotić, Vasilije Krestić, Jovan Zivlak, Selimir Radulović i Dragan Stanić.

Ovogodišnji Dani Teodora Pavlovića, pod pokroviteljstvom Opštine Novi Bečej, donose bogat i raznovrstan program tokom novembra i decembra. Nakon svečanog otvaranja, od 24. do 27. novembra u OŠ „Dr Đorđe Joanović“ biće prikazivan film „Kajmakčalan“ Dragana Gavrilovića i Borisa Trbića, namenjen učenicima školskog uzrasta.

U Banatskom kulturnom centru će 6. decembra biti predstavljanje novih knjiga Radovana Vlahovića – „Prid dućanom ode vek“, „Kako sam se svetio ženama“ i „Vodiči zlatnog teleta“, uz prateću dokumentarnu izložbu posvećenu njegovih pedeset godina stvaralaštva.

Program se završava 22. decembra predavanjem prof. dr. Dragana Stanića, predsednika Matice srpske, o Teodoru Pavloviću kao uredniku letopisa Matice srpske, namenjenim učenicima i građanima.

Milivoj Nenin (Lok, 1956) autor je 26 knjiga i priređivač 43 izdanja, čime je ostavio dubok trag u savremenoj srpskoj književnoj nauci. Pisao je o ključnim imenima srpske književnosti  – Crnjanskom, Andriću, Paviću – ali je u književni život vratio i autore koji su decenijama bili potisnuti ili zaboravljeni, među kojima su Svetislav Stefanović, Danica Marković i Mileta Jakšić.

Njegovi radovi obuhvataju širok raspon tema: od istorije srpske književne periodike (Krfski Zabavnik, Književni Jug, Ideje), preko priređivanja prepiske srpskih pisaca, do oštrih i analitičnih književnokritičkih tekstova. Prema oceni stručnog žirija, Nenino stvaralaštvo odlikuju istraživačka strast, „neumorno traganje za činjenicama“ i retka sposobnost da i najsloženije književne fenomene predstavi jasno, pouzdano i privlačno širokom krugu čitalaca.

Njegova dela, kako se ističe u predlogu za nagradu, podstiču čitaoce da preispitaju utvrđene sudove i sagledaju srpsku književnost iz novih perspektiva, što ga svrstava među najznačajnije savremene proučavaoce književne istorije.

biblioteka-jubilej-(9)

Narodna biblioteka „Jovan Popović” u utorak, 18. novembra, nizom događaja obeležila je  180 godina postojanja i rada. Jedna od najstarijih ustanova kulture kao Srpska čitaonica otvorena je 1. maja 1845. godine i od tada do danas nije menjala svoju namenu. Tokom gotovo dva veka postojanja, biblioteka je čuvar pisane reči, centar kulturnih dešavanja i mesto susretanja svih generacija čitalaca.

 

Svečanu akademiju povodom značajnog jubileja upriličenoj u Biblioteci uveličali su gosti i predstavnici kulturnog i društvenog života grada. Sve prisutne pozdravila je Nataša Baštovanović, pomoćnica pokrajinske sekretarke za kulturu, javno informisanje i verske zajednice koja je istakla važnost ove ustanove kulture. I gradonačelnik Mladen Bogdan, obraćajući se prisutnima, rekao je da Narodna biblioteka kao ustanova kulture  duboko utkana u identitet našeg grada.

-Narodna biblioteka „Jovan Popović“ je jedan od najsvetlijih stubova kulture Kikinde. Hvala svima koji su 180 godina čuvali knjigu i duh znanja u našem gradu. U godinama pred nama naš zadatak je da očuvamo i unapredimo rad najstarije ustanove kulture na ovim prostorima. Uz tek 250 knjiga, rukom pisane novine „Kikindsko zvono“ i snažnu želju za prosvećivanjem, položeni su temelji koji su odoleli ratovima, selidbama i vremenu. Iz te čitaonice nastala je javna biblioteka, a od 1952. godine nosi ime Jovana Popovića, pisca i našeg sugrađanina. Od 2.500 knjiga 1945. do više od 195.000 danas, od jedne prostorije do devet ogranaka i statusa matične biblioteke Severnobanatskog okruga , ovo je priča trajanja, rasta i predanosti – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Osim negovanja pisane reči Biblioteka je tu da znanje čini dostupnim, precizirala je v.d. direktorica Dunja Brkin Trifunović.

-Za ovih 180 godina naša ustanova prošla je kroz ratove i razaranja, ali kada postoji plemenit cilj kojem težite, ništa nije teško. Sigurna sam da je to bio motiv i naših osnivača koji su se odrekli svoje imovine u korist drugih ljudi. Trudimo se da čuvamo plamen znanja, da ga učinimo dostupnim svima i da negujemo svest o celoživotnom učenju. Svi mi koji radimo u ovoj ustanovi posvećeni smo svom poslu. Naša zgrada je predivna, ali ona zahteva konstantna ulaganja u čemu imamo pomoć grada, pokrajine i republike – precizirala je Dunja Brkin Trifunović.

Akademiji je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

-Od osnivanja do danas Narodna biblioteka menjala je svoj naziv i prostor, ali od prvih dana do danas ostala je misija da se neguje kultura čitanja i obrazovanja. Ovo je jubilej svih Kikinđana jer je ova ustanova hram znanja podjednako važan za najmlađe i najstarije sugrađane. Hvala svima  koji su decenijama čuvali i sačuvali naše blago – dodala je Marijana Mirkov.

Prvi put uručene su zahvalnice bibliotekarima bez kojih nijedna Biblioteka ne bi postojala, tako da su nagrađene Marica Miljanović, Ljiljana Markovljev i Marija Tanackov. Nisu zaboravljeni ni najverniji čitaoci, kao ni prijatelji ustanove.

Na sajtu Narodne biblioteke objavljena je digitalna zbirka Jovana Popovića, a u narednom periodu ona će biti obogaćena novim sadržajima. U planu je i razdvajanje dečijeg i omladinskog odeljenja jer je tinejdžerima potreban sopstveni kutak.

A.Đ.

nagrade-biblioteka-7

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ danas obeležava veliki jubilej – 180 godina postojanja, a tim povodom danas su dodeljene i nagrade najuspešnijim učesnicima literarnog i likovnog konkursa „Moja biblioteka“. Na konkurs je stiglo oko 200 radova iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Grčke, na srpskom i mađarskom jeziku. Žiri je dodelio više od 30 nagrada i pohvala, a nagrađeno je i osam likovnih radova najmlađih.

-Ove godine smo želeli da deca pišu baš o biblioteci, kao prostoru mašte i znanja. Nijanse su odlučivale, a dobili smo čak i jedan „mali roman“ – rekla je v.d. direktorka Dunja Brkin Trifunović, ističući da je cilj da se deca podstaknu da pišu, crtaju i razvijaju kreativnost.

Među nagrađenima je i Lara Petkov, učenica 5. razreda OŠ „Jovan Popović“, jedna od dobitnika prve nagrade u literarnoj kategoriji.

-Volim da pišem i veoma sam srećna što je baš moj rad dobio prvu nagradu. Drugarima bih poručila da se ne plaše da probaju, osećaj je predivan – poručila je Lara.

Pavle Đurin, mališan iz vrtića „Plavi Čuperak“, jedan je od dobitnika nagrade za crtež na kom je prikazana upravo biblioteka „Jovan Popović“.

-Ja sam pun mašte i znam lepo da crtam. Biblioteka je najlepša na svetu, jer uvek ima novih i zanimljivih knjiga. Za konkurs sam saznao od vaspitačica Dijane i Renate, koje su najbolje vaspitačice na svetu – objasnio je Pavle.

Nagrade su uručile bibliotekarke koje godinama rade sa decom, Darinka Maljugić i Olivera Šušnica. Konkurs je još jednom pokazao da kikindska biblioteka ne samo da čuva knjige, već stvara i nove generacije čitalaca, negujući ljubav prema knjizi od vrtićkog uzrasta.

T. D.

Milos-Zivanovic

Žiri za dodelu književne nagrade „Jovan Popović“ Milana Grbić, Valentina Knežević i Zvonko Karanović (predsednik) jednoglasno je doneo odluku da  priznanje za 2025. godinu pripadne Milošu Živanoviću iz Beograda za rukopis poeme „Obale dobre vode“. U konkurenciji se našlo 217 naslova, a Miloš Živanović je nagrađen plaketom, kao i objavljivanjem rukopisa u izdanju „Partizanske knjige“.

Poema „Obale dobre vode“, pisana kao septet, ističe se po poetskoj i poetičkoj složenosti, semantičkoj višeslojnosti, te stilskom i jezičkom majstorstvu. Razvijajući središnje motive gubljenja domovine i raseljeništva usled istorijskih lomova, delo ne propituje uzroke tih lomova već naglašava razornu snagu i posledice koje oni neminovno ostavljaju na pojedince i zajednice, bitno određujući njihove egzistencije ali i poimanje sopstvenog identiteta. Iako polazi iz jasno naznačenog konteksta raspada Jugoslavije početkom 90-ih godina prošlog veka, univerzalnost centralne teme postignuta je, uverljivo, na nekoliko nivoa – literarno, idejno i značenjski. Nizanjem slika po principu asocijacija i analogija istkana je složena mreža ličnih i kolektivnih sećanja i doživljaja, a brojnim referencama suptilno se upućuje na ponavljanja istorijskih procesa kroz epohe na Balkanu, u Evropi, ali i bilo kojoj teritoriji od postanka civilizacije, stoji u obrazloženju žirija.

Miloš Živanović (1976) je autor šest knjiga pesama, proznih tekstova  i romana.

Regionalnu književnu nagradu „Jovan Popović“ na godišnjem nivou dodeljuje izdavačka kuća „Partizanska knjiga“ u znak promocije savremene regionalne književnosti, kao i simbol sećanja na velikog kikindskog, srpskog i jugoslovenskog pisca. Dodelu priznanja podržalo je Ministarstvo kulture.

 

Jefimija-3

Članice udruženja „Jefimija“ ostvarile su zapažene rezultate na Festivalu umetnosti „Art of movement“, održanom 15. novembra u Subotici, osvojivši čak četiri nagrade u različitim kategorijama: prvo, drugo, treće i sedmo mesto. Ovaj izuzetan uspeh dobija na još većem značaju kada se uzme da je konkurencija uključivala klubove sa dugogodišnjom tradicijom i iskustvom. Uprkos tome, članice „Jefimije“ su se predstavile hrabro, posvećeno i dostojanstveno, ponosno reprezentujući svoj klub i grad.

Organizatori su pohvalili učesnice iz Udruženja „Jefimija“, uručivši im plaketu i istakavši njihovu energiju i duh zajedništva. Klub se zahvaljuje organizatorima na ukazanom poštovanju, kao i svim koji podržavaju njihov rad i trud.

Posebna zahvalnost upućena je roditeljima članica, koji nesebično pomažu u organizaciji i podršci kluba, potvrđujući da su, uz trud i zajedništvo, uspeh i napredak neizbežni.

KUD-MOKRIN-(1)

Mokrin je proteklog vikenda bio domaćin 16. Međunarodni susreti folklornog stvaralaštva protekla je u znaku tradicije i umetničkog stvaralaštva. Izvođački ansambli iz Srbije i Rumunije predstavili su tradiciju iz krajeva iz kojih dolaze, a publika je imala priliku da uživa u nastupima kulturno-umetničkih društava „Mokrin“, „Jana“ iz Beograda, „Đido“ iz Bečeja, Doma kulture Sivac i „Kruna“ iz Srpskog Semartona iz Rumunije.

-Program je obuhvatio srpske igre iz Bačke, Vlaške igre, igre iz Banata, igre iz Niša, okoline Beograda, Šumadije, Šopskog kraja, Bosilegradskog krajišta i Leskovc – istakao je predsednik KUD-a „Mokrin“ Živko Ugrenović. – Ansambli su svojim nastupima doprineli očuvanju i promociji kulturnog nasleđa, a svaka izvedba bila je dokaz tehničke veštine i dubokog poštovanja prema tradiciji.

KUD „Mokrin“, jedno od najvećih seoskih društava sa više od 200 aktivnih članova, nedavno je dobio nove članove uprave, što je donelo novu energiju i podstrek za dalji razvoj programa i aktivnosti.

Susreti folkloraša su održani pod pokroviteljstvom Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, kao i Mesne zajednice Mokrin, potvrđujući značaj manifestacije za očuvanje kulturnog identiteta regiona.

A.Đ.

biblioteka-kikinda
Narodna biblioteka „Jovan Popović“ ove godine obeležava 180 godina postojanja i rada. Tim povodom, u utorak, 18. novembra biće organizovan bogat svečani program.
Tokom gotovo dva veka postojanja, biblioteka je bila čuvar pisane reči, centar kulturnih dešavanja i mesto susretanja svih generacija čitalaca.
Jubilej će biti obeležen nizom događaja tako da je u 14 sati promocija slikovnice o biblioteci, autora Roberta Takariča, sat vremena kasnije je dodela nagrada autorima najboljih literarnih i likovnih radova, a za 18 časova Svečana akademija povodom 180 godina Biblioteke
Program će biti upriličen u holu Narodne biblioteke „Jovan Popović“ , uz prisustvo uvaženih gostiju i predstavnika kulturnog života grada.
KUD-Kozarci-2

Festival „Orfej”  je pod jedan krov Kolarčeve zadužbine s ljubavlju ugostio perjanice naše folklorne scene, iskrenih višegodišnjih čuvara narodne tradicije. Među njima su bili i članovi Kulturno umetničkog društva „Petar Kočić” iz Novih Kozaraca.

– Ne postoje reči kojima bih opisao ovaj veličanstven trenutak za KUD „Petar Kočić” i mene lično- pun je sjajnih utisaka Milan Vašalić, rukovodilac KUD-a. – Biti ravnopravan učesnik ovog četvoročasovnog scenskog spektakla je uspomena za ceo život i mnogo više od toga. Takođe, i potvrda pravog puta, posvećenog rada i neizmerne ljubavi. U nedelju uveče Kočići su bili među laureatima čuvara srpske tradicije- kaže Vašalić i zahvaljuje se domaćinima na srdačnom gostoprimstvu.