Град

noc-gimnazije-(1)-(1)

U četiri srednje škole u Kikindi uveliko traju pripreme za upis u školsku 2025/2026. godinu. U školama ima mesta za sve male maturante sa teritorije grada, a od naredne školske godine svako odeljenje imaće maksimalno 28 učenika.

Ekonomsko – trgovinska škola naredne godine upisaće četiri odeljenja sa pet obrazovnih profila.

-Pravno -poslovni obrazovni profil je novi četvorogodišnji smer u našoj školi. Učenici koji se odluče za njega dobiće znanja iz pravne i ekonomske grupe predmeta te će po završetku školovanja moći da obavljaju pravne i ekonomske administrativne poslove. Na raspolaganju je i ekonomsko tehničar kao četvorogodišnji smer. Smer trgovac je trogodišnji i nalaziće se u kombinovanom odeljenju sa konobarima tako da će ih biti po 14. Trogodišnji i veoma tražen tražen obrazovni profil su kuvari – saznajemo od direktora Roberta Vunjaka.

Kompanija „PS“ dobila je akreditaciju od Ministarstva i u ovoj radnji biće dualno obrazovanje. Dva učenika sa smera trgovac biće uključena u ovaj način sticanja znanja.

Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“, kako ističe direktor Milorad Karanović upisaće pet odeljenja, što je jedno više u odnosu na tekuću školsku godinu.

-Novina u narednoj školskoj godini je smer zdravstveni negovatelj koji traje tri godine i u području je rada medicine. Cilj je da imamo školovane negovatelje za kojima postoji potreba jer je uočeno da ima dosta kvalifikacija baš za ovo zanimanje. Na četvorogodišnjim obrazovnim profilima u sledećoj školskoj godini upisujemo zanimanja medicinski sestra tehničar, arhitektonskog i tehničar i tehničar za hemijsku i farmaceutsku tehnologiju. Operater u prehrambenoj industriji je trogodišnji, kao i pekar i oni će biti u jednom kombinovanom odeljenju– rekao je Karanović.

Tehnička škola u Kikindi po tradiciji upisuje najviše odeljenja. Direktorica Milanka Halilović napominje da će na raspolaganju biti sedam odeljenja, pet četvorogodišnjih i dva trogodišnja.

-U okviru područja rada elektrotehnika upisujemo tri četvorogodišnja profila: elektrotehničar računara i elektrotehničar za dijagnostiku na vozilima i tehničar informacionih sistema. Četvorogodišnji smer je i tehničar  drumskog saobraćaja, a trogodišnji je vozač motornih vozila. U mašinstvu su na raspolaganju tehničar za kompjutersko upravljanje CNC mašina, kao četvorogodišnji smer. Trogodišnje kombinovano odeljenje je bravar zavarivač i operater mašinske obrade rezanjem  – kazala je Milanka Halilović.

U Gimnaziji „Dušan Vasiljev“, kao i ranijih godina, biće četiri odeljenja rekla je direktorica Mirjana Dražić.

-Upisujemo po 56 učenika na društveno-jezikom i prirodno- matematičkom smeru. Interesovanje za upis u našu školu raste iz godine u godinu jer su srednjoškolci svesni da iz Gimnazije mogu da upišu koji god žele fakultet – objasnila je Mirjana Dražić.

PRAKTIČNO ZNANJE I ZARADA

Smer operater mašinske obrade rezanjem u Tehničkoj školi je kompletno po  dualnom obrazovanju. Učenike koji ga upišu očekuje praksa u „Grindeksu“ i „Mekaforu“. Od prve godine dobijaju stimulaciju od države u iznosu od 5.000 dinara mesečno, a od druge imaju i novčanu nadoknadu od kompanije u kojoj rade, u visini od 70 odsto minimalne cene rada, prema broju sati provedenih u firmi.

A.Đ.

 

 

 

fc9641a8-8fea-48bd-a516-3683453dc6a1

Treća nedelja maja u našoj zemlji posvećena je oralnoj higijeni. Tako je i ove godine i pod sloganom „Čuvam svoje zube, ponosim se osmehom“ obeležava se 35. Nedelja zdravlja usta i zuba. U dečijoj stomatološkoj službi svakoga dana skreće preventivnim radom skreće se pažnja nato koliko je važna oralna higijena, kaže dr Maja Vasić, stomatolog.

-Preventivni rad obuhvata tri segmenta. Prvi je rad u ordinaciji gde imamo mogućnost da motivišemo, obučimo i ukažemo deci i njihovim roditeljima o stanju zuba, da im pokažemo na koji način se pravilno peru zubi, da im ukažemo na smenu mlečnih i stalnih zuba. Tu smo za sva pitanja. U dečijoj ordinaciji u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ odnedavno imamo i znatno bolje uslove za rad. Pored nove stomatološke stolice imamo i intraoralnu kameru putem koje i pacijentu i roditelju prikažemo kakvo je stanje njihovih zuba i usta – navela je dr Vasić.

Drugi segment su redovni sistematski pregledi i rad u vrtićima i školama sa kojim postoji odlična saradnja.

-Treći segment su predavanja stomatologa u Školi za trudnice. Sa ovom školom imamo dugogodišnju saradnju i na našim predavanjima osvrćemo se na oralno zdravlje kako trudnice, tako i beba. Učimo buduće roditelje kako da održavaju higijenu usta i zuba, kada niču prvi zubi, kada je neophodna prva poseta stomatologu i koliko oralno zdravlje trudnice utiče na novorođenče – dodaje naša sagovornica.

Ova kampanja se tradicionalno realizuje od 1991. godine, kako bi se ukazalo na značaj oralnog zdravlja i mogućnosti prevencije bolesti usta i zuba. Oralno zdravlje je značajan pokazatelj opšteg zdravlja, blagostanja i kvaliteta života i  ne predstavlja samo zdravlje zuba, već i usne duplje uključujući i zdrav jezik, meko i tvrdo nepce, desni, usne.

-Preventivnim radom želimo da istaknemo da je uvek bolje sprečiti nego lečiti. Najveći uspeh, nas stomatologa, je da se zdrav zub ne pokvari. Kada lečimo karijes, vadimo zube to već ukazuje na oboljenje i naša želja je da do toga ni ne dođe. Istraživanje  rađeno u našoj zemlji pokazuje da 13,5 odsto dece između jedne i tri godine ima karijes na mlečnom zubu, a više od 50 procenata mališana u vrtićkom uzrastu ima karijes ili komplikaciju  – zaključila je dr Maja Vasić.

Bolesti usta i zuba mogu prouzrokovati bol, poremećaje funkcije žvakanja i govora, kao i psihološke probleme, te mogu dugoročno štetno uticati na ukupno zdravlje i blagostanje.

A.Đ.

vssov-medjunarodna-koferencija-(2)

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača, u saradnji sa Udruženjem za razvoj profesionalnih veština „PROVENS“ , bila je domaćin Međunarodnoj konferenciji pod nazivom „Konstruktivistički pristup u razvoju kulturnih vrednosti i aktivnosti dece predškolskog uzrasta“. Cilj je da skup posluži kao platforma za povezivanje i podsticanje međusektorske saradnje između kulturnih i obrazovnih ustanova, kao i organizacija civilnog sektora, istakla je doktor nauka i profesor na kikindskoj Visokoj školi  Dragana Malešević.

-Želimo programe u kojima deca imaju aktivnu ulogu, istražuju, otkrivaju, koji zadovoljavaju interesovanja i potrebe najmlađih i u kojima su deca srećna. To je najsavremeniji pristup u radu sa decom. Ovo je prva konferencija koja je objedinila profesore koji obrazuju vaspitače na Visokoj školi, praktičare tačnije vaspitače i medicinske sestre, bibliotekare, kustose muzeja i sve koji su zainteresovani da se razviju zajednički programi ujedinjenim akcijama. I razvoj interkulturalnosti nam je važan tao da smo imali goste iz Mađarske koji su pokazali kako se deca, poreklom Srbi, obrazuju i kako se kod njih razvija kulturni identitet. Sa druge strane prikazali smo i kako se radi sa decom mađarske nacionalne manjine koja žive u Srbiji – navela je dr Dragana Malešević.

Prikazani su i primeri dobre prakse u Narodnom muzeju, Biblioteci i u Predškolskoj ustanovi, tako da su okupljenima govorili Dragan Kiurski, viši muzejski pedagog i Kristina Drljić, direktorica PU „Dragoljub Udicki“.

-Vaspitače, ali i naši studenti imali su priliku da steknu nova saznanja. Pored toga, upoznali su se i sa našim partnerima iz mesta Deska u Mađarskoj, sa kojima smo već organizovali tribine. Isto tako tu su nam bili i predstavnici Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, tako da je ova konferencija dobila akreditaciju Pedagoškog zavoda Vojvodine – napomenula je Angela Mesaroš Živkov, direktorica VŠSSOV.

Konferencija je okupila bibliotekare, kustose muzeja i galerija, vaspitače, profesore i studente vaspitačkih škola, kao i predstavnike udruženja građana i stručnih udruženja aktivnih u oblasti kulture.  Očekivanja su da će u narednom periodu  biti osmišljeni kulturni programi usmereni na dečju inicijativu, kreativnost i njihovo aktivno učešće u sopstvenom učenju i razvoju kulturnog identiteta.

A.Đ.

 

osnovni-sud-u-novom-sadu

Osnovno javno tužilaštvo podnelo je sudu optužni predlog protiv M. O. (35) zbog krivičnog dela nedozvoljene polne radnje.

Osnovno javno tužilaštvo, posle sprovedenog postupka preduzimanja određenih dokaznih radnji, 7. maja podnelo je Osnovnom sudu u Novom Sadu optužni predlog protiv M. O. zbog krivičnog dela nedozvoljene polne radnje. Optuženom  je izrečena mera zabrane prilaska žrtvi rešenjem Osnovnog suda u Novom Sadu, pa je predloženo da se ista produži u odnosu na maloletnog oštećenog, jer se smatra da i dalje postoje osobite okolnosti koje su postojale u momentu određivanja iste – preciziraju u novosadskom Osnovnom javnom tužilaštvu.

Kikinđanin je uhapšen ubrzo nakon što je otac maloletnog dečaka policiji prijavio da je nepoznati muškarac, 7. avgusta 2024. godine, na novosadskoj plaži Oficirac, neprimereno dodirivao njegovog maloletnog sina.

Prema saznanjima Dnevnika, petnaestogodišnjak je tog dana biciklom otišao na Oficirac kako bi prošetao po plaži. Prilikom polaska kući, kada je došao do mesta gde mu je bio bicikl, prišao mu je nepoznati muškarac, koji se predstavio, odnosno rekao je maloletniku svoje ime i pitao da li ima pet minuta vremena da razgovaraju. Petnaestogodišnjak mu je na to odgovrio da nema, da ga ne poznaje i da ide kući. Međutim, osumnjičeni je ponovio da hoće da priča sa njim i, kako se sumnja, počeo da ga dodiruje po zadnjici i polnom organu.

Kikinđanin je uhapšen ubrzo nakon što je otac maloletnog dečaka novosadskoj policiji prijavio da je nepoznati muškarac, 7. avgusta 2024. godine, na novosadskoj plaži Oficirac, neprimereno dodirivao njegovog maloletnog sina.

Maloletnik je uspeo da pobegne i čim je došao kući odmah je sve ispričao ocu. Prema nezvaničnim informacijama, postoji svedok nemilog događaja, koji je pozvao dečakovog oca i rekao mu da je video šta se dogodilo i da će muškarca koji je dodirivao njegovog sina pratiti do dolaska policije.

Policijska patrola je ubrzo na Keju skojevaca pronašla osumnjičenog, legitimisala ga i privela. M. O. je, prema nezvaničnim saznanjima, potvrdio policajcima da je bio na Oficircu, ali je negirao da je nekoga dodirivao.

Zbog sumnje da je počinio krivično delo nedozvoljene polne radnje, M. O. je nakon hapšenja određeno zadržavanje do 48 sati, a potom je 8. avgusta 2024. priveden u Osnovno javno tužilaštvo u Novom Sadu na saslušanje, gde mu je određena mera zabrane prilaženja, sastajanja i komuniciranja sa maloletnim oštećenim i svedocima na minimalnu distancu od 100 metara.

kck-(2)

Kulturni centar Kikinda, u ponedeljak, 26. maja, mnogobrojnim aktivnostima obeležiće 40 godina postojanja i rada.

Od 17 sati na Gradskom trgu biće organizovane radionice kreativna „Čarolija mašte“, likovna „Stvaram ono što sanjam“ i mala likovna kolonija  „Slikari Kikinde“.

Za 18 časova zakazan je javni čas učenika Baletske škole.

Sat vremena kasnije u sali Kulturnog centra biće priređena svečana akademija „40 godina mladosti, ljubavi i kulture“. Ovom prilikom biće i koncert horova „Atendite“ i „Kikindijanci“.

nsz-ugovori-(2)

U Filijali Nacionalne službe za zapošljavanje potpisani su prvi ugovori sa 17 nezaposlenih koji su posao dobili preko javnog poziva za učešće u merama aktivne politike zapošljavanja.

Maša Šoklovački iz Sente imaće plaćen pripravnički rad za veterinarskog tehničara.

 

-Završila sam srednju Poljoprivrednu školu u Futogu. Pripravnički, koji traje pola godine, odradiću u Veterinarskoj stanici u Čoki. Za sve to vreme dobijaću neto minimalnu zaradu i nakon toga me očekuje pripravnički ispit – saznali smo od Maše Šoklovački.

Kancelarija za računovodstvo „Galić“ i u ranijem periodu koristila je ove podsticaje.

-Zaposlićemo Teu Radojčić i na taj način povećati broj radnika što nam puno znači. Biće zaposlena na mesto knjigovođe kontiste i već je kod nas mesec dana. I sama sam zaposlena preko konkursa Nacionalne službe za zapošljavanje i iskustva su odlična – rekla je  Đurđina Gavrančić iz pomenute kancelarije.

Tea Radojčić (22) dodala je da joj je drago što je prvu priliku da dođe do posla dobila putem konkursa „Moja prva plata“ i što je dobila priliku da ostane i radi posao za koji se školovala.

 

Većina javnih poziva biće otvorena do 28. novembra, dok je rok za podnošenje zahteva za pojedinih mera namenjenih osobama sa invaliditetom (OSI) 31. decembar. Javni poziv za dodelu subvencija za samozapošljavanje bio je otvoren do 14. aprila.

-Upravo je samozapošljavanje mera za koju je najviše zainteresovanih. Do sada je podneto 113 zahteva, a naša kvota je 68 – navela je direktorica Filijale NSZ Jelena Mitrović. – U saradnji sa lokalnom samoupravom naša Filijala sklopila je ugovor kojim su odobrena sredstva za sufinansiranje javnih radova za osobe sa invaliditetom. Ove godine ova mera nije uvrštena u javni program Republike, a interesovanja ima. Rok za prijavu je do 30. maja i ovom prilikom poziva poslodavce da konkurišu jer postoji mogućnost da se, na ovaj način, zaposli 28 osoba.

Republičkim programom raspisano je  12 javnih poziva, putem kojih će, kroz direktnu finansijsku podršku poslodavcima i nezaposlenima, biti uključeno više od 15.000 lica. Za mere aktivne politike zapošljavanja u ovoj godini planirano je izdvajanje 6,25 milijardi dinara, dok će dodatna sredstva biti obezbeđena i od strane lokalnih samouprava, kako kroz zajedničko finansiranje sa NSZ, tako i kroz samostalno finansiranje, uz tehničku podršku Nacionalne službe.

A.Đ.

Bane-Mojicevic-(8)

Folk pevač Branislav Bane Mojićević, prvi pobednik takmičenja „Zvezde Granda“, održao je večeras koncert na trgu ispred Gradske kuće u Kikindi. Nastup je bio poklon Grada sugrađanima povodom obeležavanja gradske i hramovne slave, Letnjeg Svetog Nikole.

Mojićević, koji je nakon pobede u muzičkom šou-programu snimio svoj prvi album 2005. godine za „Grand produkciju“, tokom karijere objavio je više albuma i singlova. Učestvovao je na brojnim muzičkim festivalima, a široj javnosti poznat je i kao pobednik druge sezone popularne emisije „Tvoje lice zvuči poznato“. Na festivalu „Beovizije“ učestovao je dva puta – 2020. godine nastupio je sa pesmom „Cvet sa Prokletija“.

Kikinđanima je posebno bilo drago što su ga ponovo ugostili, jer je poslednji put nastupio u našem gradu 2004. godine, u Hali „Jezero“, kao deo prve postave „Zvezda Granda“. Uoči koncerta, Mojićević je podsetio da ga za Kikindu vežu lepe uspomene – upravo ovde je, na nekoliko lokacija u gradu, snimio spot za pesmu „Loša navika“.

– To su posebno lepa mesta, imam divne uspomene sa tog snimanja. Volim da dođem u Kikindu, mnogo vam je lepo ovde. Moja poruka Kikinđanima je da budu što slobodniji i opušteniji, da slušaju dobru muziku i da se okanu briga. Čestitam slavu svim svima i želim vam još mnogo godina lepih proslava i druženja u veselju i uz pesmu – poručio je Mojićević, najavivši da će izvesti svoje, ali i pesme kolega koje rado peva.

Mnogobrojna publika iskoristila je prijatno prolećno veče da uživa u koncertu ovog izzetno talentovanog pevača. Pored svojih hitova poput „Stara ljubav“, „Crna ženo“, „Ostavi me“, „Dobro bi mi došla“ i „Još je ne zaboravljam“, Bane je izveo i pesme svojih kolega – Željka Joksimovića, „OK benda“, Vesne Zmijanac i drugih, koje je publika pevala zajedno sa njim i ispratila ih aplauzima.

slava-grada-(8)

Uz rezanje slavskog kolača i u prisustvu predstavnika lokalne samouprave, gostiju, sugrađana u Gradskoj kući obeležena je slava Letnji Sveti Nikola. Ove godine kumovi su bili uspešni sportisti Nemanja Milić, džudista, Nina Stojnić, karatistkinja, Teodora Stančić, plivačica i Luka Panić, rukometaš.

Protojerej Boban Petrović, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana je istakao da je radost je ovako proslaviti slavu.

-Hramovna slava slavi se oduvek, ali danas je to bilo uz sabornost zajedništva sveštenstva, Gradske uprave, naroda i najveće radosti dece. Moramo da budemo svesni šta za naš grad krst znači jer je upravo krstom započeta izgradnja ovog naselja – poručio je protojerej Petrović.

Okupljene je pozdravio gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Mi smo danas u Kikindi jedno i svi se okupili da zajedno, ujedinjeni i jedinstveni, kao porodica proslavimo slavu. Letnji Sveti Nikola je deo naše istorije i treba da ga obeležavamo svake godine čime odajemo poštovanje onima koji su gradili, voleli i branili naš grad. Sa pravoslavne i katoličke zajedno su zvonila crkvena zvona tokom Litije. Naše posebnosti, različitosti i jedinstvo treba da čuvamo, poštujemo i negujemo jedni kod drugih  svakog dana. Kikinda je grad dobrih, poštenih i radnih ljudi, koji ne zaboravlja svoje korene  – istakao je prvi čovek grada.

Organizovano je i takmičenje za najbolji slavski kolač i ove godine u konkurenciji je bilo 25 kolača. Prema oceni stručnog žirija, predsednika kuvara Radovana Subina, Ivane Munćan prošlogodišnje pobednice,  i Ane Čipčić titulu za najbolji kolač osvojio je Dom učenika „Nikola Vojvodić“. Ova ustanova se redovno takmiči i do sada je osvojila više priznanja.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Hvala Službi ishrane jer je ove godine kolač pravila mlađa radnica, uz pomoć i iskustvo starijih. Svake godine neko drugi pravi kolač koji je žrtva Gospodu, a žrtva su molitve. Zato se kolač i ukrašava. Trudimo se negujemo prave vrednosti u našoj ustanovi i uz Božiju pomoć uspevamo u tome i zato i pobeđujemo – naveo je direktor Doma učenika Ljubomir Vasičin.

Za najlepši izgled nagrađen je slavski kolač Ružice Trkulje, kolač najlepšeg ukusa stigao iz Centra za pružanje usluga socijalne zaštite. Sve učesnice takmičenja su dobile zahvalnice.

A.Đ.

 

litija-2025-(4)

Obeležavanje slave grada Letnjeg Svetog Nikole počelo je Svetom Liturgijom, kojoj su, u crkvi, prisustvovali vernici. Litija, formirana u porti, obišla je Hram, da bi veliki broj sugrađana, zajedno sa osnovcima, preosveštenstvom, predstavnicima lokalne samouprave prošetao centralnim gradskim ulicama.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

Čast da nose ikonu Svetog Nikole pripala je pripadnicima Policijske uprave Kikinda.

 

Ove godine krsnom hodu prisustvovao je veliki broj učenika iz osnovnih škola koji su uveličali slavu noseći reprodukcije ikona koje će im ostati za uspomenu na svečarski dan. Molitvena povorka nosila je poruke mira, ljubavi, istine, radosti.

Svečanoj povorci pridružio se i Branko Ristić.

-Ponosan sam što je slava zajednička i crkve i grada i nijedne godine nisam je propustio. Drago mi je što su se ove godine priključila i deca. Važno je da se osnovci uče o značaju slave jer će oni jednog dana nastaviti da vode ovaj grad i slave slavu – kazao je Ristić.

I sugrađanka Danica Iličin bila je deo Litije.

-Jako je lepo videti okupljen ovoliki narod, a posebno decu. Ovako najbolje uče da poštuju svoje pretke i istoriju, kao i da znaju kako se obeležava slava. Volim što se ovako obeležava Letnji Sveti Nikola i što smo jedinstveni u ovoj povorci – dodala je Danica Iličin.

 

Predvođena sveštenstvom, gradonačelnikom Mladenom Bogdanom i načelnikom Severnobanatskog upravnog okruga Nebojšom Jovanovim, svečana povorka praćena je molitvom za druge. Litija je i bogoslužbeni čin, molitveni obred, koji se obavlja van hrama. Tokom šetnje pevane su crkvene pesme, tropari, posvećeni prazniku, a nošeni su i krstovi, horugvi i ikone.

U prošlosti, litija se služila i za prestanak kiše, suše, rata, neke zarazne bolesti.

U crkvi su građanima deljeni strukovi pšenice kako bi rod bio što bogatiji.

A.Đ.

Geograficari-kod-gradonacelnika-(9)

Trojica učenika Osnovne škole „Sveti Sava“ koji su, na nedavno održanoj Nacionalnoj geografskoj olimpijadi u Beogradu postigli izuzetne rezultate, zajedno sa svojim mentorom, profesorom Miroslavom Grujićem, danas su svečano primljeni u Gradskoj kući. Njih je ugostio gradonačelnik Mladen Bogdan, a prijemu je prisustvovao i Tihomir Farkaš, član Gradskog veća zadužen za obrazovanje.

U konkurenciji 99 učenika iz cele Srbije i Republike Srpske, osmak Aleksa Tomić poneo je titulu apsolutnog šampiona olimpijade, dok su Nikola Tomić (7. razred) i Marko Klačak (8. razred), osvojili odlična treća mesta, čime su dostojno predstavili svoju školu i grad. Aleksa se ovim rezultatom plasirao na Evropsku geografsku olimpijadu, koja će se, krajem juna, održati u Litvaniji, a ujedno je i jedan od kandidata za Svetsku juniorsku olimpijadu u Beogradu.

– Takmičenje je koncipirano tako da učenici primene sve što su do sada učili, ali se od njih očekuje i mnogo više – da povežu gradivo sa drugim predmetima, pokažu logičko razmišljanje, prostornu orijentaciju i sposobnost snalaženja u realnim situacijama. Zato je ovo takmičenje mnogo više od klasičnog ispitivanja znanja. Posebno sam ponosan što su pokazali da razumeju geografiju i umeju da je primene u praksi – rekao je profesor i mentor Miroslav Grujić, ističući da je izuzetan uspeh i to što se čak sedmoro njegovih učenika plasiralo na najviši nivo takmičenja.

Gradonačelnik Mladen Bogdan čestitao je mladim geografima, naglasivši da su, pored ličnog uspeha, učinili ponosnim čitav grad.

– Čestitam od srca ovim mladim ljudima i njihovom nastavniku. Pokazali su da se upornošću, radom i posvećenošću stiže do velikog uspeha. Ponosni smo što Kikinda ima ovakve talente i uvek ćemo ih podržavati. Kao Grad, pružićemo Aleksinom učešću punu podršku – i moralnu i finansijsku, i siguran sam da će nas dostojno predstaviti u Litvaniji – poručio je Bogdan.

Aleksa Tomić nije krio zadovoljstvo što je nakon prošlogodišnjeg učešća kada je bio treći po broju bodova i zauzeo prvo mesto, ove godine došao do samog vrha.

– Drago mi je što sam napredovao i opravdao očekivanja. Geografija me je oduvek interesovala, ali ovo takmičenje mi je dalo priliku da naučim i više od školskog gradiva. Posebno sam srećan što ću imati priliku da predstavljam Srbiju na Evropskom takmičenju. To je velika čast, ali i odgovornost. Već počinjem pripreme – rekao je Aleksa i dodao da će upisati Gimnaziju.

Nikola Tomić, učenik sedmog razreda, prvi put se takmičio na ovom nivou i odmah osvojio nagradu.

– Bilo mi je zanimljivo i uzbudljivo, naučio sam mnogo toga novog. Pripremali smo se zajedno, rešavali testove, razgovarali o različitim temama. Atmosfera na takmičenju je bila prijatna, iako je konkurencija bila jaka. Imam želju da i sledeće godine učestvujem, ali i da postignem još bolji rezultat – kaže Nikola, koji još uvek razmišlja koju srednju školu će odabrati.

Marko Klačak, koji je takođe osvajač trećeg mesta, smatra da je najvažnije dobro se pripremiti i ostati pribran.

– Svako takmičenje nosi izazov. Najvažnije je koliko radite, koliko se usredsredite i kako se nosite sa tremom. Mislim da je to formula za uspeh. Imali smo redovne pripreme sa profesorom i to nam je mnogo značilo – rekao je Marko, koji je takođe odlučio da nastavi školovanje u Gimnaziji.

Pored ove trojice učenika, veliko znanje i potencijal pokazali su i njihovi školski drugovi: Luka Baba, Vukašin Ćirić i Vanja Derbakov iz sedmog razreda i osmak Dragan David. Svi oni su prošli kroz ciklus priprema i, kako profesor kaže, ostavili odličan utisak.

– Bilo je petnaestoro učenika u užem krugu priprema, a sedmoro se plasiralo na nacionalni nivo. Birao sam decu ne samo po postignutim rezultatima, već i po načinu razmišljanja, jer je upravo ta širina nešto što se na ovakvim takmičenjima traži. Ponosan sam na sve njih – zaključio je profesor Grujić.

Uspeh mladih geografa nije samo brojka na listi rezultata – on je odraz njihovog rada, truda i podrške koju dobijaju od porodice, škole i grada. Upravo taj spoj čini da Kikinda bude ponosna na svoje đake.

S. V. O.