Град

Nocni-bazar-(12)

Sve tezge na Noćnom bazaru večeras su pune. Izbor je, i ovoga puta, odličan – od domaćih proizvoda – štrudli i slanog i slatkog peciva, meda i domaćih sokova, do ukrasnih sveća, nakita i ručnih radova. Ima svega na prepunim tezgama sa ljubaznim prodavcima koji su se dobro pripremili za prvi noćni bazar ovog leta.

Članice Udruženja žena „Iđoš“ donele su svoje specijalitete, a onaj po kojem su slavne, nestao je odmah.

– Krofne smo prodale čim smo stigle, nismo se ni raspakovale – uz osmeh kaže Biljana Đurđulov, predsednica Udruženja. – Donele smo i bakin kolač, vanilice, pogačice i slane štapiće. Svaki put dođemo na bazar i zadovoljne smo. To nam znači – i za rad udruženja, i za troškove putovanja na manifestacije.

Članovi Udruženja multiple skleroze doneli su rukotvorine, limunadu – i dobru volju.

– To je način da zaradimo za naše udruženje, ali i da se članovi osete korisnima. Imamo 54 člana i srećni smo što nam dobri ljudi pomažu svojim donacijama. Tako ćemo biti u mogućnosti da, od ponedeljka, svakog dana, od 17 sati, pravimo svežu limunadu ispred Kulturnog centra i da, na taj način, pomognemo rad Udruženja – rekla je predsednica, Brankica Miškov.

Iako je Bazar počeo na vrelih 38 stepeni, lagana kišica i vetar koji je spustio temperaturu za desetak stepeni učinili su veče prijatnijim. Atmosfera je ostala vedra, uz nadu prodavaca da će kasniji sati doneti još više prolaznika i kupaca.

Noćni bazar organizuje Turistička organizacija Grada.

Fijakerijada-(5)

U Novim Kozarcima danas je održana deveta Fijakerijada. Na imanju Lisović okupili su se ljubitelji konja iz svih krajeva Vojvodine, kako bi zajedno proslavili ljubav prema plemenitim životinjama i konjičkom sportu.

– Kao i u svim drugim oblastima, Grad Kikinda prepoznaje prave vrednosti i uvek ćemo biti tu da podržimo ovakve manifestacije. Danas su Novi Kozarci centar okupljanja svih ljubitelja konjičkog sporta. Ovo je još jedan dokaz da su Kozarčani dobri ljudi i dobri domaćini. Najvažnije je da se ljudi okupljaju, sklapaju nove veze, održavaju prijateljstva – upravo zbog toga podržavamo ovakve događaje – istakao je Željko Radu, član Gradskog veća.

I pored loših vremenskih prilika, veoma visokih temperatura, u Nove Kozarce stiglo je oko dvadeset zaprega i učesnika iz Vojvode Stepe, Aleksandrova, Srpske Crnje, Karađorđeva, Kikinde, Bašaida, Iđoša, Mokrina, Melenaca, Čoke i Novog Bečeja.

– Takmiče se u disciplinama jednopreg, dvopreg, tropreg, četvoropreg i višepreg, kao i u kategorijama mlada grla do četiri godine, deca i jahači. I naši članovi, ima nas dvadesetak, redovno učestvuju na ovakvim skupovima u okruženju – naveo je Miodrag Bogojević, predsednik Udruženja.

Ovu tradicionalnu manifestaciju podržali su Mesna zajednica Novi Kozarci i Grad Kikinda.

S. V. O.

image-2025-07-21-232023975

Muškarac i žena iz Kikinde, teško povređeni u eksploziji i požaru koji se dogodio u kući u ulici Miloša Velikog, životno su ugroženi. Jovan S.(28) je zadobio opekotine drugog i trećeg stepena na oko 70 odsto tela, a u teškom stanju je i Rada Ž. (43). Oboje su posle zbrinjavanja u Opštoj bolnici Kikinda i Kliničkom centru Vojvodine u Novom Sadu, smešteni na Klinici za opekotine, plastičnu i rekonstruktivnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije.

Potrebna je transplantacija kože i najmanje tri donora, uputio je apel Jovanov brat Robert Božić, koji je iskazao spremnost za ovaj plemenit i solidaran čin.

– Lekari su mi rekli da je potrebno da bude najmanje tri donora kože jer ako njegovo stanje bude stabilno, presađivanje kože bi moglo da usledi već početkom iduće nedelje. Tu sam ja i moj kum, ali je potrebno još ljudi, pogotovo ukoliko nekog odbiju. Moj brat ima opekotine na čak 70 odsto tela, od čega je polovina trećeg stepena. Ima opekotine po celim leđima, kao i po butinama, nogama… Lekari su se u četvrtak i petak borili za njihov život, i dalje su nestabilno – rekao je Božić za Kikindski portal.

Donori treba da budu osobe mlađe dobi, dobrog opšteg zdravstvenog stanja, bez prisustva zaraznih ili hroničnih bolesti (poput HIV-a, hepatitisa, sepse, raka kože itd). Iako krvna grupa nije ključna kao kod transplantacije organa, poželjna je kompatibilnost radi smanjenja rizika odbacivanja.

Svi koji žele da pomognu mogu se javiti na broj: 060 519 40 41.

sss-milos-crnjanski-(1)

Na proteklom konkursu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine-nacionalne zajednice sredstva su opredeljena za tri kikindske škole.

Osnovnoj školi “Vuk Karadžić” za tekuće održavanje fasade dodeljeno je 18,4 miliona dinara, Osnovnoj muzičkoj školi “Slobodan Malbaški” za zvučnu izolaciju učionica 5,7 miliona, a SSŠ “Miloš Crnjanski” 7 miliona za rekonstrukciju krova iznad dela objekta.

Sredstva u iznosu od 1,37 miliona dinara ,po istom konkursu, opredeljena su za Dom učenika “Nikola Vojvodić”, za nadogradnju postojećeg sistema za dojavu požara.

Foto: Pokrajinska vlada

Ugovore u ukupnoj vrednosti od 375 miliona dinara za finansiranje i sufinansiranje investicija u objekte ustanova predškolskog, osnovnog, srednjeg obrazovanja i učeničkog standarda na teritoriji AP Vojvodine uručila je predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković.

 

zemlja

U Poljoprivrednoj stručnoj službi Kikinda predstavljeni su rezultati upravo završenog projekta koji je imao za cilj unapređenje poljoprivredne proizvodnje kroz kontrolu plodnosti zemljišta i praćenje sprovođenja preporuka i saveta stručnjaka.

Kako je objasnio direktor PSS Kikinda, Mladen Đuran, ovaj projekat je realizovan u periodu od aprila prošle do jula ove godine, a sredstva u iznosu od devet miliona dinara obezbeđena su putem konkursa Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

– Cilj nam je bio da, kroz agrohemijsku analizu zemljišta i davanje stručnih preporuka, doprinesemo unapređenju biljne poljoprivredne proizvodnje – naveo je Đuran. – Ispitali smo preko 3.100 uzoraka zemljišta i uslužili oko 950 gazdinstava. Savetodavna služba je na osnovu rezultata analiza dala konkretne preporuke za formulacije đubriva i potrebne količine. Nakon toga smo, u direktnom kontaktu sa poljoprivrednicima, pratili u kojoj meri su preporuke sprovedene i kakvo je njihovo mišljenje o projektu.

Prema Đuranovim rečima, analiza zemljišta postaje sve važnija komponenta u bodovanju na konkursima, ali i u očuvanju zemljišta kao dugoročnog resursa.

– Nepravilno đubrenje ne samo da predstavlja nepotreban trošak, već može ozbiljno ugroziti kvalitet zemljišta i dovesti do zagađenja životne sredine. Kada primenite đubrivo koje zemljištu nije potrebno – ne dobijate bolje prinose, već pravite štetu, uništavate zemljište – upozorio je Đuran.

Iako je, kako kaže, veliki broj proizvođača spreman da u potpunosti ili delimično primeni date preporuke, postoji i određen broj onih koji to ne mogu učiniti u potpunosti, zbog visokih troškova specifičnih formulacija đubriva.

– Sa tim proizvođačima radimo na pronalaženju kompromisnih rešenja, jer nam je cilj da zemljište dovedemo u poželjno stanje plodnosti. Ne smemo samo uzimati od zemljišta, moramo mu i vraćati – poručio je Đuran i dodao da je, prvi put, posle mnogo godina, projektom i unapređen rad laboratorije i same Službe.

Pozitivno iskustvo imao je i Damir Radulović, poljoprivrednik iz Novih Kozaraca.

– Analiza zemljišta je veoma bitna na našem gazdinstvu. Ljudi su ranije đubrili napamet. Na našem terenu već decenijama ima viška kalijuma, ali mnogi i dalje koriste klasično đubrivo „tri petnaestice“ (NPK 15:15:15), koje sadrži i 15 kilograma kalijuma na sto kilograma đubriva. To je potpuno nepotrebno – rekao je Radulović.

On je dodao da sa bratom obrađuje oko 200 hektara zemlje. Trenutno gaje pšenicu, suncokret i kukuruz, dok su s proizvodnjom šećerne repe prestali prošle godine zbog neisplativosti. Sada, kaže, više uvode ozime kulture, poput uljane repice.

U okviru projekta sprovedena je i anketa među nasumično odabranim korisnicima, koja je pokazala visok nivo zadovoljstva radom Službe: preko 87 odsto ispitanika dalo je najvišu ocenu saradnji sa PSS. Takođe, 44 odsto korisnika potvrdilo je da je u mogućnosti da primeni dobijene preporuke u potpunosti, oko 48 odsto se izjasnilo da to ne može zbog finansijskih ograničenja, dok će 8,5 odsto njih delimično primeniti predložene agrotehničke mere. Predloženo je, takođe, da se slične aktivnosti ponove i da se omogući apliciranje sa većim brojem uzoraka po jednom gazdinstvu.

S. V. O.

vatrogasci

Neispravna gasna instalacija uzrok je eksplozije i požara koji su se juče dogodili u privatnoj kući u ulici Miloša Velikog u Kikindi, potvrđeno je iz kikindske Policijske uprave.

U trenutku nesreće u kući su se nalazili muškarac i žena. Oboje su, nakon inicijalnog zbrinjavanja u kikindskoj Opštoj bolnici, sanitetom prevezeni u Univerzitetski klinički centar u Novom Sadu. Kako saznajemo, u pitanju su dve mlađe odrasle osobe koje su zadobile teške opekotine kojima im je zahvaćeno gotovo čitavo telo.

Eksplozija se dogodila nešto posle 12 sati, nakon čega je izbio manji požar. Na licu mesta prvi su pomogli dvojica sugrađana koji su se zatekli na putu u tom trenutku, a vatru su brzo lokalizovale tri ekipe Vatrogasne jedinice MUP-a.

Materijalna šteta za sada nije zvanično procenjena.

RPK-(4)

Regionalna privredna komora Severnobanatskog upravnog okruga – Kikinda, u saradnji sa Udruženjem za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije, regionalnom veterinarskom inspekcijom i Veterinarskim specijalističkim institutom Zrenjanin, organizovala je danas stručno okupljanje radi podizanja svesti i edukacije stočara i poljoprivrednih proizvođača o aktuelnoj pretnji stočnom fondu u državi. Teme su bile: afrička kuga svinja, kuga malih preživara i boginje ovaca i koza.

Afrička kuga svinja je teška virusna bolest domaćih i divljih svinja. Ne prenosi se na ljude, ali nanosi velike ekonomske štete. Prenosi se direktnim kontaktom zaraženih i zdravih životinja, ali i preko kontaminirane hrane, opreme, odeće, obuće i prevoznih sredstava. Bolest je već registrovana u Mačvanskom, Podunavskom i Zapadnobačkom okrugu, a brojna žarišta prisutna su i u susednim zemljama.

– Severni Banat je za sada miran – istakao je Nenad Budimović, sekretar za stočarstvo u Privrednoj komori Srbije. – Mi smo još pre dve godine započeli obuku farmera i poljoprivrednih tehničara, svih koji učestvuju u proizvodnji svinja. Bolest je vrlo uporna i vrlo lako se prenosi. U Srbiji je još uvek sporadična – imamo žarišta koja se javljaju u komercijalnim gazdinstvima poljoprivrednika. Vakcina ne postoji, pa je fokus na preventivi radi sprečavanja širenja i nastajanja bolesti.

On je posebno naglasio mere koje je neophodno sprovoditi.

– Mere su vrlo precizne. To su: dezinfekcija, kontrola hrane, transporta, stočnih pijaca, dokumentacije prilikom kretanja životinja i reprodukcija. Kod farmera u Srbiji u visokom procentu je zastupljena prirodna oplodnja – životinja ide iz dvorišta u dvorište, što znači da bi i veštačka oplodnja smanjila rizik. Takođe, mere preventive su i sistemska deratizacija, uništavanje glodara kao glavnih vektora u prenosu bolesti, nedozvoljavanje da strane osobe ulaze na farmu i dolaze u kontakt sa životinjama – sve navedeno može da bude ključno u sprečavanju nastanka i širenja bolesti – naveo je Budimović i ukazao i na rizike koji se javljaju u letnjem periodu.

– Ne pogoduje ni činjenica da je ovo period u kojem imamo prolazak velikog broja putnika iz Evrope prema Grčkoj, Turskoj i Bugarskoj kroz Srbiju – jer oni bacaju sendviče, to je hrana za divlje svinje, koje su rezervoar – naglasio je.

Što se tiče bolesti boginja ovaca i koza, kao i kuge malih preživara, one predstavljaju ozbiljnu pretnju za stočarstvo, s obzirom na visok procenat obolevanja i uginuća zaraženih životinja, rečeno je na skupu. Do sada nisu potvrđeni slučajevi na teritoriji Srbije, a o potencijalnoj opasnosti i prevenciji govorio je Đorđe Janku, specijalista epizootiolog iz Veterinarskog specijalističkog instituta u Zrenjaninu.

– Kuga malih preživara je registrovana na Kosovu i očekivano je da će se širiti. Važno je da se blagovremeno primeti i da se preduzmu mere: ubijanje prijemčivih životinja u zaraženom dvorištu i mere koje se tiču transporta i prometa – rekao je Janku. – Bolest je  registrovana i u temišvarskoj regiji i možemo očekivati da će biti prenesena i u naše krajeve. Obe bolesti se prenose i direktno i indirektno, i ne prenose se na čoveka – istakao je.

Kao ključnu poruku, Janku je izdvojio potrebu za blagovremenom reakcijom.

– Najbitnije je da proizvođač blagovremeno prijavi promenu zdravstvenog stanja životinje. Struka treba što pre da uzme uzorke i pošalje ih na dijagnostiku, jer je teško samo na osnovu kliničke slike razaznati o kojoj je bolesti reč i preduzeti adekvatne mere – dodao je.

Važno je znati i da, u slučajevima uginuća obeleženih životinja, država nadoknađuje štetu, rečeno je na skupu u Kikindi kojem je prisustvovao veliki broj proizvođača sa teritorije grada i okolnih mesta.

S. V. O.

ambalazni-otpad-(3)

U cilju očuvanja životne sredine i jačanja ekološke svesti kod poljoprivrednih proizvođača, danas je na šest punktova u Kikindi i u okolnim selima sprovedena akcija prikupljanja ambalažnog otpada od pesticida i hemijskih sredstava za zaštitu bilja. Akciju je organizovao Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada u saradnji sa Poljoprivrednom stručnom službom Kikinda i Regionalnom privrednom komorom Severnobanatskog upravnog okruga.

Jedan od punktova bio je kod nekadašnje stočne pijace u Kikindi, gde su akciju obišli i gradonačelnik Mladen Bogdan, član Gradskog veća Đorđe Tešin, kao i predstavnici stručnih službi.

– Ovakve aktivnosti organizujemo drugi put, s ciljem da poljoprivrednike informišemo i podstaknemo na pravilno odlaganje ambalažnog otpada. Ova vrsta otpada je izuzetno opasna – period njegove razgradnje je do sto godina, a često završava na njivama, u kanalima i na divljim deponijama. Sadržaj u ovakvom otpadu je u koncentrovanom sastavu i oštećuje životnu sredinu i zdravlje ljudi i budućih pokolenja – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka resornog Sekretarijata.

Ona je podsetila da se ambalaža pravilno odlaže trostrukim ispiranjem, bušenjem, zatim pakovanjem u džambo vreće, nakon čega se, po obaveštenju iz Sekretarijata, predaje ovlašćenim operaterima. Poljoprivrednici za to dobijaju potvrdu koja postaje deo dokumentacije u eAgraru.

Prema rečima Mladena Đurana, direktora Poljoprivredne stručne službe, interesovanje raste u odnosu na prethodnu godinu, ali je potrebno još edukacije i motivacije.

– Ovo je važan korak u unapređenju ekološke prakse u poljoprivredi. Očekujemo da će broj učesnika nastaviti da raste, a ukoliko u budućnosti ova aktivnost postane uslov za ostvarivanje subvencija, to će dodatno podstaći poljoprivrednike da se uključe – rekao je Đuran.

Jedan od učesnika, poljoprivrednik Orestije Rankov, podržao je inicijativu i ukazao na njen značaj iz ugla prakse.

– Godinama sam čuvao ambalažu jer nisam imao rešenje za njeno bezbedno odlaganje. Mislim da je ovo pravi potez. U proseku imamo 4,5 litre ovakvog otpada po hektaru godišnje, a u našoj opštini je pod kulturama 40 do 50 hiljada hektara. Znači, ovo nije zanemarljiva količina.

Kako je naglašeno, ovakve akcije biće nastavljene i u narednom periodu, uz podršku nadležnih institucija i u saradnji sa poljoprivrednicima, radi odgovornog upravljanja otpadom i očuvanja životne sredine.

S. V. O.

image-2025-07-21-232023975

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se danas popodne dogodila u ulici Bratstva jedinstva u Ruskom Selu, smrtno je stradao meštanin (79) ovog sela.

Nakon što je, iz za sada nepoznatih razloga, izgubio kontrolu nad fijat puntom, udario je i otkinuo dva saobraćajna znaka i vozilo je, okrenuto na krov, završilo u kanalu kraj kuće.

Na lice mesta stigle su policija i hitna pomoć, a nadležni su obavili uviđaj koji će utvrditi pojedinosti ove saobraćajne nesreće. Telo je, po nalogu tužilaštva, poslato na obdukciju.

 

 

49a12349-e44a-44bc-892a-c62e013a54ad

Odličan odziv građana obeležio je današnju akciju dobrovoljnog davalaštva krvi, koju je organizovao Crveni krst Kikinde. Čak 54 naših sugrađana dalo je dragocenu tečnost, vođeni željom da pomognu onima kojima je najpotrebnija.

Siniša Vuković, krv je danas dao 24. put. Ističe da je davalaštvo porodična tradicija.

– I moji roditelji su redovni davaoci, kao i sestra. Mislim da bi svako trebalo da se priključi ovakvim akcijama – humano je i korisno. Dobro se osećam jer znam da sam pomogao nekome – kaže Siniša koji je na akciju zaista i došao sa još nekoliko članova porodice.

Među njima je bio i Aleksandar Popov, koji ističe važnost kontinuiteta.

– Danas sam krv dao 26. put, a počeo sam u vojsci. Ovo mi je postalo navika – kad god sam zdrav, odazivam se. To je i način da pratim svoje zdravstveno stanje.

Humanost nije strana ni mlađima – dvadesetogodišnji student Marko Spasić četvrti put učestvuje u ovakvim akcijama.

– Osećaj je neverovatan. Nema straha, samo ponos što nekome mogu da pomognem. Prvi put sam dao krv u srednjoj školi, nakon poziva Crvenog krsta.

Posebno ohrabruje što je petoro Kikinđana danas dalo krv prvi put. U znak zahvalnosti dobili su poklon-paket.

Sledeća akcija dobrovoljnog davanja krvi zakazana je za četvrtak, 7. avgust. Iz Crvenog krsta pozivaju sve koji mogu da se pridruže, jer svaka jedinica krvi može značiti život.

S. V. O.

error: Content is protected !!