Град

lastavica-dvoriste-(4)

U vrtiću „Lastavica“ u Banatskom Velikom Selu organizovana je akcija uređenja dvorišta. U ovom poslu veliku podršku vaspitačima pružili su roditelji koji su sami izradili nove sprave i edukativna pomagala. Među onima koji su se rado prihvatili zadatka je i Nemanja Mihić čiji sin Uroš ide u „Lastavicu“.

-Nije bilo dileme koju igračku ću da napravim. Traktor sam izradio, u najvećoj meri od drveta, a točkovi su od stare poljoprivredne mašine. Verujem da su deca zadovoljna i da će se rado igrati sa njim. Ovo je odlična inicijativa, da se svi zajedno uključimo i našoj, ali i deci koja će biti u ovom vrtiću, obezbedimo nešto novo – rekao je Mihić.

Sve dečije sprave izrađene od ekološki prihvatljivih materijala tako da će mališani u narednom periodu imati priliku da koriste traktor, interaktivnu tablu, kuhinju, ali i bubamaru napravljenu od traktorskih guma.

-Cilj druženja bio je stvaranje podsticajne sredine u vrtiću – navela je vaspitačica Nevena Soleša. – To je i osnovni preduslov za pravilan rast i razvoj dece predškolskog uzrasta. Dobili smo nove sprave i rekvizite kojima smo upotpunili dvorište. U svim vrtićima Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ realizuje se program „Godine uzleta“ koji podstiče saradnju sa roditeljima. Želim svima da im se zahvalim na uloženom trudu.

A.Đ.

Zeljkovic

Naš sugrađanin, Željko Zeljković, vlasnik „Sapundžijske radnje Zeljković“ ušao je u finale takmičenja za najpreduzetnika 2025. dnevnog lista „Blic“ i „3 Bank“ banke.

Stručni žiri odabrao je petoro najboljih, a kome će pripasti vredne novčane nagrade odlučuju čitaoci, glasanjem na linku „Blica“.

Šansu za vredne nagrade imaju mali preduzetnici do pet zaposlenih, koji su uspeli da obezbede posao za sebe i svoje porodice. Zeljković, Kikinđanima dobro poznat po proizvodnji kvalitetnih sapuna, svoj porodični posao započeo je, od nule, pre više od dve decenije.

Zeljković sa ćerkom Sarom

– Sapune pravimo ručno, u pitanju je stari zanat, sertifikovan u Ministarstvu trgovine. Od početka je porodični posao u kojem su i moja supruga Dragana i ćerke Una i Sara – kaže Zeljković. – Počeli smo sa osnovnim sapunom i do sada se asortiman proširio na deset vrsta sa lekovitim travama. Sapuni su potpuno prirodni i, prema iskustvima kupaca, leče ekcem i seboreju, pomažu i kod psorijaze, suština je u tome da koža posle upotrebe ovih sapuna dugo ostaje hidrirana, što je veoma važno za njeno zdravlje.

Dodaje da je, posle tržišta Vojvodine, brzo osvojio i region, zemlje bivše države, a danas svoje kvalitetne i čuvene sapune izvozi i na druge kontinente. Skromno objašnjava da uspehom smatra već i sam plasman u najboljih pet preduzetnika u Srbiji.

Proglašenje pobednika – najpreduzetnika, biće 12. juna, a „3 Bank” će nagraditi prva tri mesta vrednim novčanim nagradama.

Kandidati za junake mikro biznisa za 2025 su, pored našeg sugrađanina i: firma za proizvodnju i prodaju ubrusa od papira iz Sombora „Niki M”, „Nameštaj MAKA” iz Prijepolja, krojačka radionica „Anhel” iz Lajkovca, i fizioterapeutska ordinacija iz Beograda „INLOCCO”.

(Foto: FB – privatna arhiva)

deponija-ciscenje

Po nalogu Sekretarijata za inspekcijske poslove Gradske uprave, započeta je sanacija smetlišta na više lokacija, radi poboljšanja kvaliteta života svih građana i rešavanja jednog od najvećih ekoloških problema kada je u pitanju zaštita životne sredine.

-Ovim putem želimo da naglasimo značaj očuvanja životne sredine i da podstaknemo svest svih građana da samo zajedničkim zalaganjem možemo i moramo da se izborimo sa ovim izazovom. Apelujemo na sve sugrađane iz grada i sela da, kućni i drugi otpad koji je zbog svoje prirode i sastava sličan otpadu iz domaćinstva, odlažu u posude za sakupljanje otpada i to u kontejnere i tipske standardizovane kante, čiji je izgled definisan aktom Grada. Važno je i da odlaganje opasnog materijala predaju na mesto koje je određeno za selektivno sakupljanje opasnog otpada ili ovlašćenom pravnom licu za sakupljanje opasnog otpada. Kabasti otpad kao što je stari nameštaj, tepici, baštenski otpad zbrinjava izvođač radova u skladu sa Programom na koji je data saglasnost  lokalne samouprave. Ono može ukloniti kabasti otpad po pozivu i to na teret korisnika usluge – kažu u pomenutom Sekretarijatu.

Zabranjeno je pomeranje posude za sakupljanje otpada sa mesta koje je za tu namenu određeno, odlaganje opasnog otpada, kao i istrošenih baterija i akumulatora, otpadnog ulja, otpadnih guma, otpada od električnih i elektronskih proizvoda, otpadnih vozila u posudu za sakupljanje otpada, paljenje komunalnog, biorazgradivog i drugog otpada, bacanje gorećih predmeta u posude za sakupljanje otpada, bacanje komunalnog otpada i drugog otpada koji se ne smatra komunalnim otpadom poput: šuta, zemlje, građevinskog materijala, nameštaja, kućnih aparata, delova sanitarne opreme i slično.

Zabranjeno je i odlaganje i deponovanje šuta, viška zemlje i drugog otpada sa gradilišta na prostorima koji za to nisu predviđeni stvaranjem divljih deponija i odlaganjem na mestima koja nisu za to predviđena.

Prekršioci pomuntih h zabrana kazniće se novčanom kaznom, u skladu sa pomenutom Odlukom i to pravno lice u fiksnom iznosu od 150.000 dinara, odgovorno lice u pravnom licu u fiksnom iznosu od 25.000, preduzetnik u fiksnom iznosu od 75.000 i fizičko lice u fiksnom iznosu od 25.000 dinara.

Iz Sekretarijata za inspekcijske poslove pozivaju građane da, vođeni svešću o zajedničkoj odgovornosti, poštuju propisana pravila u vezi sa sakupljanjem, odlaganjem i upravljanjem otpadom, jer se na taj način doprinosi očuvanju životne sredine i održavanje javneu higijene, a izbegavaju se i zakonske sankcije.

manastir-sv-trojice-slava-(2)

Povodom slave manastira Svete Trojice u Kikindi, 9. juna, Njegovo Visokopreosveštenstvo mitropolit banatski gospodin Nikanor služiće Svetu arhijerejsku Liturgiju uz sasluženje sveštenstva i monaštva Srpske pravoslavne crkve.

Doček mitropolita je  u 7.45  sati. Liturgija počinje u 8 časova, nakon čega će bito  slavska Litija, rezanje slavskog kolača i izbor kuma za narednu godinu.

Slava manastira, zadužbine Melanije Gaičić, je drugi dan Duhova. Postoji verovanje da kada zagrmi i sprema se oluja zvona koja se čuju iz ovog manastira teraju nevreme i grad. Zato i danas kada dolazi nevreme monahinje zvone iz manastira.

A.Đ.

Male-olimpijske-igre-(1)

Naš grad danas je, prvi put, domaćin republičkog takmičenja u Malim olimpijskim igrama, manifestacije u redovnom kalendaru Ministarstva prosvete, koja u fokus stavlja najmlađe učenike osnovnih škola i njihovu fizičku aktivnost kroz igru spretnosti i timski rad.

U Kulturno-sportski centar „Jezero“ stiglo je 26 najboljih školskih ekipa iz cele Srbije – ukupno 338 malih takmičara, učenika nižih razreda osnovnih škola koji su, prethodno, prošli četiri nivoa nadmetanja.

Takmičenje je svečano otvoreno defileom učesnika, kojima se prvi obratio gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Kikinda je grad uspešnih sportista i bogate kulture, i veoma je opredeljen da što više popularizuje sport kod dece i mladih. Želimo da ih podržimo da se što više uključuju u zdrave aktivnosti i zdrav način života, da steknu prijatelje u sportskim događajima i na putovanjima. Grad će ih uvek podržavati da učestvuju na takmičenjima i da imaju najbolje uslove za bavljenje sportom – poručio je Bogdan.

Podršku manifestaciji dao je i predsednik Saveza za školski sport Srbije i Svetske federacije za školski sport, Željko Tanasković.

– Veoma sam zadovoljan što sam u sredini koja prepoznaje značaj sporta u razvoju dece. Ovo je jedan od najboljih projekata Saveza jer nema klasičnog takmičenja – deca kroz igru, druženje i zabavu razvijaju timski duh i navike koje će im značiti celog života. Poligoni na kojima se nadmetaju dostupni su svima i daju im priliku da se afirmišu kroz zabavu. U ovakvom ambijentu stvaraju se prave vrednosti – istakao je Tanasković.

Gostoprimstvo Kikinde kao domaćina naglasio je Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća za sport i omladinu.

– Veoma nam je drago da ugostimo ovoliko dece iz svih krajeva Srbije, pobednike okružnih olimpijada. Mi smo grad sporta, Kikinda nije usputna destinacija, kod nas se dolazi s namerom. I ovoga puta namera je da podržimo školski sport, i to ćemo uvek činiti. Posle igara, deca će prošetati gradom i družiti se – rekao je Aćimov.

Jelena Krvopić, koordinatorka Saveza za školski sport Srbije, objasnila je strukturu takmičenja.

– Ovo je jedno od najlepših takmičenja u kalendaru Ministarstva. Našu Kikindu predstavlja ekipa četvrtaka iz OŠ „Jovan Popović“. Male olimpijske igre podržavaju kretanje, što je najvažnije u razvoju dece. Poligoni su prilagođeni uzrastu: najlakši za prvake, a sve izazovniji za starije. Deca ih savladavaju što brže i sa što manje grešaka – rekla je Krvopić.

Među učesnicima su bili i četvrtaci Dunja Kresoja i Bojan Kovačević, koji su predstavljali školu-domaćina.

– Bili smo drugi na takmičenju u Novom Sadu, a prošle godine nismo stigli do ovog nivoa. Najteže je kad se prolazi četvoronoške između čunjeva – to je komplikovano jer ne smeju da se sruše – podelili su svoje utiske.

Takmičenju su se, drugi put na državnom nivou, pridružili i trećaci iz OŠ „Dositej Obradović“ iz Sombora: Ana Katačić, Asja Cvijić, Mina Benček i Nastasja Piplica.

– Prošle godine smo bili četvrti, nedostajalo nam je nekoliko sekundi do trećeg mesta. Sada smo pobedili u Somboru i u Novom Sadu. Možda ćemo danas popraviti prošlogodišnji rezultat. U ekipi nas je 12, pola devojčica, pola dečaka. Trčimo, preskačemo, gađamo metu lopticom – sve na poligonu. Nije teško, samo je važno da smo zajedno – kažu u glas.

Male olimpijske igre u Kikindi pokazale su da svako dete može da bude pobednik – kada prevaziđe prepreku i podeli radost uspeha sa svojim timom, u čemu i jeste najveća vrednost ovakvih manifestacija.

S. V. O.

azaric-monografija

Ovih dana je u izdanju Kulturnog centra Kikinda iz štampe izašla dugo očekivana monografija posvećena stvaralaštvu Brace Azarića. Priređivač ovog kapitalnog dela je Marko Ljubičić i u pitanju je drugo, znatno dopunjeno izdanje prethodne monografije o ovom novokorazačkom slikaru, koja je pre petnaestak godina izašla pod okriljem Biblioteke „Jovan Popović“.

Na preko stotinu strana, na kvalitetnom papiru, udžbeničkog formata, ovu knjigu „Iz sna i sećanja“ je, kako i stoji u podnaslovu, Braco posvetio supruzi Iloni. Osim autobiografskih zapisa, u ovoj publikaciji se nalaze i zapažanja o Azarićevom slikarstvu i nekih od najeminentnijih kikindskih, pa i regionalnih umetnika, između ostalih: Milutina Dedića, Dragana Jovanovića Danilova, Milenka Mihaljčića, Jovana Veljinog Mokrinskog, Saše Radojčića, Zorana M. Mandića, Dragana Batinića, Radovana Vlahovića, Spasoja Grahovca, Radivoja Šajtinca…

Najteže je biti priznat u svojoj sredini i meni je baš posebno drago što je Kulturni centar Kikinda prepoznao moju umetnost kao vrednu jednog ovakvog događaja, kaže ovaj umetnik.

Svečana promocija monografije zakazana je za petak 20. juna. Program će pratiti prigodna izložba Azarićevih slika, a uz to biće postavljen i video bim, koji će sve vreme trajanja programa prikazivati bogato Bracino likovno stvaralaštvo. Program počinje u 19 sati u velikoj Sali Kulturnog centra Kikinda.

N.S.

posta-vozilo

Pošta Srbije prodaje rashodovana vozila po sniženim cenama na javnim licitacijama. U Kikindi je prodaja zakazana za 18. jun u 10 sati, u Glavnoj pošti, u Generala Drapšina 26. Razgledanje ponuđenih vozila biće moguće u utorak, 10. juna, na adresi Branka Vujina bb, od 10 do 14 sati.

Pored ove, javne licitacije održaće se i u Somboru (12. juna), Subotici (13. juna), i u Pančevu (17. juna). Predmet prodaje su rashodovana teretna i putnička vozila, navode u ovom preduzeću.

Katalog vozila, termini razgledanja i druge informacije u vezi sa procedurom sprovođenja i učešćem na javnoj licitaciji, dostupni su na internet stranici Pošte Srbije.

(Foto: Pošta Srbije)

staro-jezero-a

Penzioneri iz Kikinde, ali i Novog Sada, Beograda, Sente i Srpske Crnje okupiće se danas (petak) na jednodnevnom izletu na Starom jezeru, gde će Sindikalna organizacija penzionera Kikinde, upriličiti sportski dan i druženje.

– Predviđene su discipline u pikadu, šah, šutiranje penala na male golove… Imaćemo i kvalifikacije jer ćemo u oktobru ići na Olimpijske igre trećeg doba u Vrnjačkoj banji. Prošle godine smo tamo učestvovali prvi put. Prvenstveno nam je druženje važno, a posebno lepu saradnju imamo sa penzionerima iz Novog Sada, očekujemo dolazak njih pedesetak- najavljuje Radovan Subin, predsednik Sindikalne organizacije penzionera Kikinde.

Za muzički štimung biće zadužen orkestar iz Novog Kneževca, a ručak će kuvati Vitezovi kulinarstva iz Sente koji će pripremiti disnatorski paprikaš i kiselu čorbu.

Druženje će početi u 11 sati i trajati do popodnevnih časova.

-Želimo na ovaj način i da pozovemo sugrađane koji nisu naši članovi, da dođu, upoznaju se sa nama i učlane- navodi Subin.

Inače, ovaj sugrađanin poznat kao kuvar i član brojnih kulinarskih žirija, o čemu je napisao i knjigu, nedavno je bio u Makedoniji, u mestu Sveti Nikola, na međunarodnoj agrobiznis konferenciji AgroMak 2025, gde je učestvovao u panel- diskusiji. Razmatrane su teme proizvodnje organske hrane i i ruralnog turizma, a prezentovani su i naučni radovi iz oblasti ekologije, agrara i ekonomije.

 

 

Norvesko-srpsko-drustvo-(3)

Delegacija Norveško-srpskog društva, koju čini i tridesetak prijatelja iz Norveške, boravila je u Kikindi u okviru posete Srbiji i učešća u tradicionalnom Maršu prijateljstva u Gornjem Milanovcu. Goste je u svečanoj sali Gradske kuće primio gradonačelnik Mladen Bogdan sa svojom pomoćnicom Dijanom Jakšić Kiurski.

Cilj posete je, između ostalog, jačanje veza između dve zemlje, kao i nastavak saradnje u oblasti kulture i obrazovanja. Domaćin putovanja i generalni sekretar Društva prijateljstva Norveške i Srbije, Dragan Marković, podsetio je na duboke korene koji povezuju Kikindu i Norvešku.

– Kikinda je jedan od deset gradova pobratima sa norveškim gradovima. Sve je počelo nakon Drugog svetskog rata, kada su preživeli iz nacističkih logora u Norveškoj nastavili da održavaju veze sa ljudima koji su im pomagali, što je, vremenom, dovelo do  saradnje i bratimljenja gradova. Ovde smo da razgovaramo o stipendijama za mlade koji studiraju norveški jezik u Norveškoj, kao i o poseti Gimnaziji u Sremskim Karlovcima gde je norveški prvi strani jezik. Takođe, norveški istoričar Mihael Stoke završava doktorski rad o stradanjima u Norveškoj, a mi želimo da približimo dve kulture – to je naša misija – poručio je Marković.

On je istakao da je Društvo prijateljstva osnivač katedre za skandinavske jezike na Filološkom fakultetu u Beogradu, kao i da Norveška finansira brojne projekte u Srbiji. Uz stipendije za studente norveškog jezika, podrška stiže i za mlade muzičare.

Predsednik Norveško-srpskog društva, Rolf Fjelestad iz pokrajine Nordland istakao je da je Srbija, a posebno Kikinda, mesto na koje se rado vraća.

– Vaša zemlja mi je bliska i već sam nekoliko puta boravio u Kikindi. Oduševljeni smo „Terom”, ali za mene su poseban doživljaj polja pšenice, taj prelep i nepregledni prostor. Veze između naših gradova vremenom se mogu izgubiti ako ih ne negujemo. Zato ćemo danas razgovarati o obnovi saradnje i budućim posetama. Istoriju treba pamtiti, ali moramo gledati i u budućnost – u mlade koji će ove veze nastaviti – poručio je Fjelestad.

Prilikom posete Narodnom muzeju, gosti su se sreli sa norveškim stipendistima, a u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ predavanje o norveškoj dečjoj književnosti održaće poznata književnica Renaug Klejva. Ona će, tom prilikom, pokloniti više naslova norveških pisaca prevedenih na srpski jezik.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan istakao je važnost obnove prijateljstava koja imaju istorijski značaj.

– Želimo da pokažemo koliko nam znači ova poseta. Kikinda i Narvik su potpisali povelju o bratimljenju još 1966. godine – jednu od prvih te vrste. Naši gosti znaju za svedočenja porodica koje su pomagale našim ljudima tokom rata. Uz nedavne posete gradonačelnika Narvika i predstavnika pokrajine Nordland, ovo je korak više ka produbljivanju saradnje. Negovanje prijateljstva otvara vrata i za buduće projekte i poslovne prilike – rekao je Bogdan.

Na kraju prijema, domaćini i gosti razmenili su simbolične poklone i obećali da ovo neće biti poslednji susret, već korak ka novoj etapi prijateljstva i saradnje.

S. V. O.

erceg-ugovor-(4)

Grad Kikinda bio je domaćin pokrajinskom sekretaru za urbanizam i zaštitu životne sredine, Nemanji Ercegu, koji je sa predstavnicima našeg grada i opština Ada, Bečej i Nova Crnja potpisao ugovor o davanju na korišćenje opreme za sakupljanje i reciklažu otpada. Kako je ovom prilikom istaknuto 120 miliona dinara opredeljeno je za nabavku 41.000  kanti za primarnu separaciju.

-Izabrali smo Svetski dan zaštite životne sredine, 5. jun, da potpišemo ugovore, kako bi i na ovaj način istakli značaj njenog očuvanja. Predviđeno je da svako domaćinstvo, u pomenute četiri lokalne samouprave, dobije kante koje će služiti za primarnu separaciju otpada u koji spadaju limenke, plastična ambalaža, karton, papir. Pored toga, što će se na ovaj način smanjiti količina otpada koji se deponuje, svaka sredina će selektiranjem ostvariti i prihod. Cilj je da se poveća reciklaža odnosno iskorišćenost komunalnog otpada – naveo je Erceg.

U proteklom periodu pomenuti pokrajinski sekretarijat pomogao je izgradnju klaster stanica u lokalnim samoupravama sa kojima je ugovor potpisan.

-Upravljanje otpadom je zahtevna oblast i samo je jedan segment zaštite životne sredine. Važan je i zbog praćenja smernica i obaveza prema poglavlju 27 pristupanja Evropskoj uniji – precizirao je Nemanja Erceg.

Za naš grad opredeljeno je 20.000 kanti, od kojih će 11.000 dobiti domaćinstva u gradu, a 9.000 biće raspodeljeno u svim selima. Podela će početi u narednom periodu.

-Primarnom separacijom otpad će se reciklirati što će doprineti da naš grad bude zdravija sredina za život. Drago mi je što nam je pripala čast da budemo domaćini potpisivanju ugovora naročito što Ada, Bečej i Nova Crnja gravitiraju ka regionalnoj deponiji u Kikindi. Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine u nama ima dobrog partnera. Apliciramo na svakom konkursu jer nam je cilj da živimo u što zdravijem okruženju – dodao je gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan.

I u opštini Bečej zadovoljni su što će započeti primarnu selekciju otpada.

-Za našu opštinu opredeljeno je 1.500 kanti – rekao je predsednik Opštine Vuk Radojević. -One će doprineti u podizanju kvaliteta upravljanja komunalnim otpadom.

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine raspisao je još dva konkursa. Prvi je namenjen lokalnim samoupravama i odnosi se na nabavku kamiona, auto smećara, koji će sakupljati reciklirani otpad koji građani odvoje. Za ovu namenu planirano je 100 miliona dinara.  Drugi konkurs odnosi se na zaštićena prirodna dobra.

-Kikinda ima Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike droplje“ koji obuhvata Mokrin i deo opštine Čoka. Konstantnim ulaganjem u obnovu mobilijara i edukativnih tabli omogućujemo građanima da posete prirodna dobra i upoznaju se sa svim lepotama koje imamo – zaključio je Nemanja Erceg.

A.Đ.