Град

desanka-ristic-(5)

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović” održana  je interaktivna promociju dramoleta „Zvezdani kišobran” autorke Desanke Ristić, učiteljice u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“. Knjiga je zbirka kratkih dramskih tekstova, dramoleta.

-Knjiga je nastajala čitavu deceniju i u njoj je sabran moj dugogodišnji književni rad. Reč je o tekstovima koje sam napisala za svoje učenike, članove dramske sekcije. Predstave smo izvodili na republičkim takmičenjima, a sada su uobličene u knjizi „Zvezdani kišobran“ koji štiti đake od svega što nije dobro – istakla je Desanka Ristić.

U knjizi je desetak tekstova od kojih je čak šest nagrađeno republičkim nagradama.

-U specifičnim situacijama, kada deci interesuju određene teme, namenski sam pisala tekst specijalno za njih. Inspiraciju sam pronalazila u zanimljivim događajima koji su nam se desile. Glavni likovi su životinje i svaki tekst je basnolik, a svaki dramolet sadrži pouku. Ovo je deseta generacija sa kojom stvaram u dramskoj sekciji – navod naša sagovornica.

Tekst „Tri ribice“ osvojio je nagradu za najbolji scenski govor na Republičkoj smotri dramskog stvaralaštva u Leskovcu, „Dobra maćeha“ nagrađena je u Elemiru za najbolji dramski tekst, „Rođendan leptira“ ušao je u deset najboljih dramskih predstava u našoj zemlji, „Dečiji ugovor“ osvojio je republičku nagradu za najbolju pouku, „Zvezdani kišobran“ na dramskoj smotri u Novom Sadu proglašen je za najbolji scenski govor.  Gosti na promociji, učenici četvrtog razreda OŠ „Vuk Karadžić“ imali su priliku da u Biblioteci pogledaju dramolet „Izvolite u hotel pauka Paje“ koji je prošle godine dobio nagradu za najbolji tekst u Panoniji.

Recenzent knjige je Robert Takarič, dečiji pisac, a ilustracije je radio Goran Novakov, dok je knjigu  prošle godine izdao beogradski Institut za dečiju književnost. Dramolet je ove godine promovisan i u Društvu književnika Srbije.

 

agroitaly-(6)

Kikinda postaje grad lešnika stoji u kvartalnom biltenu Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije. Najveće površine zasada u vlasništvu su firme „Agroitali”, koja pripada grupaciji „Roncofreddo Holding SRL” iz mesta Froli u Italiji.

Ovo preduzeće ima proizvodnju lešnika na 705 hektara u Kikindi i zapošljava 13 osoba, s tim da angažuju od 70, pa i do 100 sezonskih radnika za orezivanje i okopavanje. Proizvodnja lešnika je pod sistemima za navodnjavanje, postoje savremeni irigacioni sistemi povezani sa kanalskom mrežom DTD na površini od 440 hektara. Poseduju sopstveni mini solarni park koji zadovoljava potrebe za električnom energijom za pokretanje pumpi zalivnog sistema.

-Na plantažama u Kikindi zastupljeno je pet italijanski žbunastih sorti lešnika, a u planu je podizanje novih zasada stablastih sorti. Prvi zasadi lešnika podignuti su 2017. godine, i to na površini od 180 hektara, a nakon osam godina prošlogodišnji prinos bio je 270 tona sa početnih zasada. Skoro 90 odsto lešnika iz Kikinde direktno izvoze u Italiju – rekao je Saša Tanackov, koordinator za poljoprivredu  Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga.

On ističe da se, s obzirom na klimatske promene, menja i proizvodni program primarne poljoprivredne proizvodnje u smeru podizanja zasada lešnika – pa i voćnjaka – na području Kikinde.

Srbija je prošle godine imala 8.718 hektara pod leskom, a ostvaren je prinos od 8.910 tona, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. Cene se kreću od 900 do 1.300 dinara za kilogram na veletržnici.

oportunitet-zarko

Ministar pravde Nenad Vujić uručio je ugovore o dodeli sredstava prikupljenih po osnovu odlaganja krivičnog gonjenja, oportuniteta, u iznosu od pola milijarde dinara, čime su ove godine podržana 233 projekta.

Vujić je tom prilikom naglasio da je ovo deseti put da se uručuju sredstva od oportuniteta, koja se, kako je naveo, dobijaju kada se za lakša krivična dela obustavlja gonjenje, nakon uplate određenog iznosa u budžet. Najviše sredstava izdvojeno je za projekte iz oblasti zdravstva, zatim prosvete, socijalne zaštite, kulture i druge oblasti.

 

 

Po osnovu oportuniteta sredstva su dobile i dve kikindske osnovne škole „Žarko Zrenjanin“ i muzička škola „Slobodan Malbaški“.

-Školi je pripalo 535.550 dinara. Radujemo se što će učenici svoje znanje, ideje i kreativnost moći još bolje da pokažu u radu na novim računarima koji će svoje mesto naći u kabinetu informatike – istakla je direktorica Škole „Žarko Zrenjanin“ Slavica Lazić.

Osnovna muzička škola dobijen novac u iznosu od 735.200 dinara takođe će utrošiti za osavremenjavanje informatičke opreme, saznajemo od direktorice Margite Detari.

-Kupićemo lap topove koji su na neophodni kako na časovima gde se puštaju ozbiljne kompozicije učenicima, tako i za vođenje elektronskog dnevnika. U školi imamo jedan računar u zbornici koji ni izbliza nije dovoljan za zaposlene. Imamo 380 učenika od kojih je 113 prvaka, a pored dece iz grada našu školu pohađaju i deca iz 13 sela jer imamo i đake sa teritorije Zrenjanina i Bečeja – navela je Margita Detari.

U ustanovama osnovnog, srednjeg obrazovanja kao i učeničkog standarda dodeljena su sredstva za 131 projekat u ukupnom iznosu od 145,7 miliona. Za osnovno obrazovanje izdvojeno 100 miliona dinara, za srednje skoro 44 miliona i za učenički standard skoro dva miliona dinara.

A.Đ.

 

pomracenje-meseca-(4)

U nedelju, 7. septembra, iz Srbije je bilo vidljivo potpuno pomračenje Meseca. Ovim povodom Mladen Đuran, astronom amater, organizovao je zajedničko posmatranje ove pojave na putu za Simićev salaš. Pozivu se odazvalo osamdesetak osoba različitog uzrasta, bilo je od predškolske dece do penzionera.

-I mene, kao organizatora, iznenadio je veliki broj ljudi. Svi su bili raspoloženi da vide, ali i čuju više o ovoj pojavi. Iako su nas povremeno ometali oblaci, uspeli smo da posmatramo karakteristične faze pomračenja. Okupljeni su mogli da uoče vizuelne pojave koje prate ovakve fenomene, a među njima i takozvani ,,krvavi Mesec“. Sledeće potpuno pomračenje koje  će biti vidljivo sa naše teritorije biće pred sam doček nove 2029. godine, odnosno u večernjim satima 31. decembra 2028. godine – istakao je Đuran.

Do potpunog pomračenja dolazi kada se Zemlja nađe između Sunca i Meseca. Sunčeva svetlost tada prolazi kroz Zemljinu atmosferu, pri čemu do površine Meseca stiže uglavnom crvena komponenta svetlosti. Upravo zato Mesec u ovim trenucima dobija prepoznatljivu bakarnocrvenu nijansu, zbog čega se na Zapadu ova pojava često naziva „krvavi Mesec“. Đuran napominje da su okupljeni bili zainteresovani da čuju i naučne činjenice o kojima je govorio.

-Pored Meseca tokom pomračenja posmatrali smo planetu Saturn, dvojne zvezde Alkor i Mizar u Velikom medvedu a prisutni su upoznati i sa cirkumpolarnim sazvežđima koja su vidljiva sa naših geografskih širina tokom cele godine – dodao je Mladen Đuran.

Od našeg sagovornika saznali smo i da je u planu da  organizuje astronomsko veče tokom kojeg će tema biti astrognozija – prepoznavanje zvezda, sazvežđa i drugih nebeskih tela.

A.Đ.

 

 

Rotari-2

Zahvaljujući sredstvima prikupljenim na humanitarnoj aukciji dečijih radova i dela lokalnih umetnika, održanoj u maju u Muzeju „Tera“, Rotari klub Kikinda obezbedio je novu opremu za Osnovnu školu „6. oktobar“, koju pohađaju deca sa posebnim potrebama.

Humanitarna aukcija i žurka privukle su veliki broj sugrađana i prijatelja Rotarija, a prihod je u celosti usmeren na unapređenje uslova za obrazovanje i razvoj učenika ove škole. Posebnu zahvalnost Rotari klub Kikinda upućuje prijateljskim klubovima iz Žombolja, Zrenjanina i Rume, čija je podrška u velikoj meri doprinela uspehu akcije.

„Zahvaljujući velikom odzivu naših sugrađana i podršci prijatelja Rotarija, uspeli smo da prikupimo sredstva i kupimo opremu za školu „6. oktobar“. Za nas je ovo posebno značajno, jer znamo da će nova oprema doprineti unapređenju uslova za učenje i razvoj dece koja zaslužuju svu pažnju i podršku zajednice. Rotari širom sveta deluje u sedam oblasti – od izgradnje mira, lečenja bolesti i obezbeđivanja čiste vode, do zaštite majki i dece, obrazovanja, razvoja zajednica i brige o životnoj sredini. Kroz njih povezujemo resurse i volonterizam, stvarajući trajne i pozitivne promene. Septembar je u Rotariju mesec obrazovanja i pismenosti, i naš klub je ponosan što već godinama daje stipendije studentima iz Kikinde. To je tradicija kojom ulažemo u mlade ljude – buduće nosioce pozitivnih promena“, istakli su predstavnici Rotari kluba.

Kikindski klub godinama je posebno posvećen obrazovanju – kroz dodelu studentskih stipendija, ali i kroz brojne projekte kojima se podržavaju škole, nastavnici i učenici.

„Zajedno pokazujemo da granice ne postoje kada su u pitanju humanost, saradnja i istinsko prijateljstvo. Neka ovo bude samo početak novih zajedničkih poduhvata koji menjaju svet na bolje. Hvala od srca!“, poručili su iz Rotari kluba Kikinda.

DL-SOMBOR-(3)

Mališani iz „Plavog čuperka“, kao kikindski ambasadori predstavili su jubilarne „Dane ludaje“ u Somboru. Pita bundevara, povorka maskiranih mališana, igra i pesma najlepši su način da se predstavi deo atmosfere koja će vladati u Kikindi.

-Kikinda i Sombor su slični po mentalitetu stanovnika, multikulturalnosti, po načinu življenja, te ne čudi što promovišemo našu najstariju manifestaciju baš ovde – istakao je Đorđe Tešin, član Gradskog veća. – Pozvali smo Somborce da se uvere zašto je Kikinda najlepša gostinska soba Evrope trećeg vikenda u septembru. Svi gosti moći se da se uvere zašto smo baš mi prestonica ludaja, da probaju sve specijalitete od bundeve i ostalih jesenjih plodova, da budu deo Kinderbala predškolaca, ali i svih ostalih kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja. Negujemo „Dane ludaje“ već 40 godina i promovišemo proizvođače tikve koji nam dolaze iz čitave Srbije, ali i iz Mađarske.

Tešin je naveo da je tehnologija uzgoja evidentna. Pre četiri decenije najteža ludaja imala je 99, a rekorderka „Dana ludaje“ 865, 5 kilograma.

A.Đ.

stari-zanati-pokrajina

Pokrajinski sekretar za privredu i turizam dr Nenad Ivanišević uručio je danas ugovore za razvoj i očuvanje proizvodnje karakteristične za stare i umetničke zanate, odnosno poslova domaće radinosti u 2025. godini. Među 20 korisnika koji su dobili sredstva je i troje Kikinđana Mirna Rackov, vlasnica opančarske radnje „Maca papučarica“, Sandra Stanković, ikonopisac i Aleksandar Ronto, sarač. Bespovratna sredstva namenjena su za opremu i za nabavku repromaterijala.

Sekretar Ivanišević je ukazao na značaj pružanja podrške nosiocima sertifikata starih i tradicionalnih zanata, te naglasio da ovi poslovi zaslužuju još veću podršku.

-Trudićemo se da ovaj konkurs bude još značajniji u narednom periodu, jer vašim zalaganjem u ovoj oblasti čuvate našu tradiciju. Sve što radite je ono po čemu se mi prepoznajemo, odnosno naša pokrajina i Republika Srbija. Nema nijedne manifestacije bez vašeg učešća, što je veoma važno i zato ovaj konkurs raspisujemo svake godine –  istakao je Ivanišević.

Resorni sekretar je uputio poziv predstavnicima privrednih društava i preduzetnicima u ovoj oblasti da uzmu učešće na predstojećem Sajmu turizma u Novom Sadu, što će Sekretarijat podržati, te u jednom od tri izlagačka dana nastupe besplatno i izlože svoje proizvode.

 

najlepsi-izlog-(1)

Povodom „Dana ludaje“ i ove godine raspisan je konkurs za najlepše uređen izlog u gradu koji organizuje Turistička organizacija.

Svi zainteresovani koji žele da učestvuju na ovom konkursu mogu da se prijave do 15. septembra na brojeve telefona:426-300 i 064/857-40-44 i na mail adresu turizam@kikinda.org.rs.

Komisija će obići sve lokale, a žiri će doneti odluku koji je najlepše ukrašen i dodeliti prigodnu nagradu.

saobracajna-policija-1

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda dogodilo se sedam saobraćajnih nezgoda. U tri nezgode četiri osobe zadobile su lakše telesne povrede, a u četiri je pričinjena materijalna šteta. Procenjeno je da  ukupna materijalna šteta iznosi 275.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog radnje vozilom, vožnje pod dejstvom alkohola, neprilagođene brzine i udara u divljač.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 34 učesnika u saobraćaju i izdata su 133 prekršajna naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno devet vozača, od kojih je jedan vozač zadržan u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila alkohola u organizmu.

Takođe, otkriveno je 11 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 91 prekršaj prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 56 ostalih prekršaja.

 

 

skup-protiv-blokada-(11)

Građani koji se protive blokadama okupili su se danas u 120 gradova širom Srbije, a poruka „STOP BLOKADAMA“ i ove nedelje poslata je iz Kikinde gde se ispred Gradske kuće okupio veliki broj sugrađana, kako bi na miran i dostojanstven način pokazali da žele da se vrate normalnom životu koji je, kako ističu, već deset meseci ugrožen postupcima blokadera.

I ovoga puta centralno mesto zauzela je zastava Srbije koju su nosili veterani.

Zoran Ivetić iz Nakova, došao je da podrži skup.

-Neophodno je da bude rad, red i disciplina što će doneti napredak. Smetaju mi blokade , što ne možemo da budemo slobodni građani. Sin i dve ćerke mi žive u Beogradu i kada krenu na posao ne znaju kada će stići, a isto je i kada idu sa posla kući. To mora da stane – naveo je Ivetić.

Situacija u državi je takva da Srbije ne može da napreduje, dodala je Branislava Čukić.

-Imam malo dete i želim da živim normalno, to  u ovoj situaciji nije moguće. Potrebno je da deca idu u vrtiće, školarci u škole, a studenti da studiraju, da sve radi, tek tada ćemo normalno živeti. Prethodnih dana svedočili smo nasilju koje ne vodi ničemu i koje nema smisla – precizirala je Branislava Čukić.

I Bogdan Đukanov je poručio STOP BLOKADAMA:

-Ne želim da živim sa blokadama i to sam došao da podržim. Posebno sam kivan na događaje koji su se odigrali u Novom Sadu, na paljenje Filozofskog fakulteta, na napade na policiju i na haos koji se izaziva u zemlji – rekao je Đukanov.

Organizatori poručuju da je reč o porodičnim šetnjama, koje treba da pokažu da se većinska Srbija zalaže za mir, red i stabilnost. Ideja je da građani zajedno i bez incidenata pošalju poruku da ne žele više da trpe pritiske i haos na ulicama, već da traže pravo na bezbednost, rad i svakodnevni život bez ometanja.

I predsednik Srbije Aleksandar Vučić lično je prisustvovao jednom od ovih skupova. Kako je istakao, pojavio se kao građanin među građanima, bez policijskog obezbeđenja i bilo kakvih tenzija. On je još jednom naglasio da je upravo u narodu najjača poruka mira i stabilnosti.

Ovi skupovi nisu klasični protesti, već porodična okupljanja. Upravo je u tome je njihova simbolika jer građani žele da poruče da Srbija nije zemlja podela i nasilja, već država u kojoj se zajednički može graditi stabilna budućnost.

Porodični karakter okupljanja trebalo bi da pokaže da ljudi nisu motivisani politikom, već ličnim i zajedničkim potrebama – da se kreću slobodno, da idu na posao bez blokada, da deca idu u školu bez stresa, da država funkcioniše normalno.

 

 

 

error: Content is protected !!