Град

a0c4fd98-ac74-42ee-b5a4-7a5e44cddff7

„Vidovdanski dani“  u Nakovu počinju danas, 27. i traju do nedelje, 29. juna.

U petak program počinje u 11 sati kada će se na izletištu „Jezero“ održati takmičenje u boćanju. Od 19 sati u sali Mesne zajednice biće održana promocija knjige Stevana Stupara „Mit o Nakovu i druge pripovesti“. U programu učestvuju profesorka dr Smiljana Ž. Mirkov, Marija Tanackov, Jovan Gvero i profesor dr Jovica Trkulja. U 20 sati u amfiteatru Doma omladine je veče izvornih pesama „Lepo pevam, daleko se čuje“, a od 22 časa, na istom mestu, je muzičko veče.

Na sam Vidovdan, u subotu, od 10 časova je gađanje glinenih golubova na strelištu u Banatskom Velikom Selu,  a u 11 počinje „Pasuljijada“, takmičenje u kuvanju pasulja. Jubilarni, 15. Međunarodni festival folklora „Ajmo zaigrati, ajmo de“, u organizaciji KUD-a „Izvor“, počeće u 19 sati defileom učesnika centralnom seoskom ulicom. U 19.30 časova u dvorištu OŠ „Petar Kočić“ biće održan koncert. Pored domaćina, nastupaju i gosti .

U nedelju u 8 sati počeće Karp kup takmičenje u pecanju na nakovačkom „Jezeru“.

 

imapct-(3)

Učenici VII2 odeljenja Osnovne škole „Sveti Sava“  osvojili su prvo mesto u Međunarodnom projektu IMP>ACT ECO STEAM Challenge. Cilj je bio da se utvrdi koliko su učenici širom Evrope upoznati sa klimatskim promenama.

Svaka škola učesnik izradila je projekat ozelenjavanja školskog prostora i imala je zadatak da opiše očekivane efekte istog, kao i da se uradi plan potrebnog budžeta. Od svih projekata koje su uradili učenici iz škola širom Srbije, projekat kikindskih, koje su predvodili nastavnici Danilo Borovnica i Miroslav Grujić, ocenjen je kao najbolji.

U obrazloženju, između ostalog, stoji da je projekat uspešno realizovao planirana merenja, da su dobijeni rezultati jasno inkorporirani u dalji razvoj ideje, što govori o ozbiljnosti i sistematičnosti pristupa. „Predložena ideja je kvalitetna i jasno razrađena sa pažljivi osmišljenom primenom, što doprinosi njenoj relevantnosti u kontekstu zadate teme. Projekat je dosledan, dobro razrađen i utemeljen raznim ponudama“, navedeno je u zaključku.

Nagrada su finansijska sredstva potrebna da se, ono šta su projektom učenici osmislili, i realizuje. Tako će uskoro prostor škole „Sveti Sava“ biti još zeleniji.

U projektu, su pored učenika i naučnika iz Srbije, učestvovali su i đaci  naučnici iz Švedske, Holandije, Belgije, Nemačke, Italije i Češke. U Srbiji je nosilac projekta Centar za promociju nauke.

A.Đ.

DAN-RASE-POPOVA-2025-(1)

Dan Raše Popova organizovan je osmi put u Mokrinu. Književnik, publicista, glumac i dugogodišnji televizijski novinar ostavio je dubok trag, te mu se njegovi meštani odužuju na najlepši način slaveći dan njegovog rođenja.

U čast velikana ustanovljena je i nagrada „Raša Popov” za izuzetan doprinos stvaralaštvu za decu koja je ove godine pripala Ratomiru Raletu Damjanoviću, recitatoru, književniku, novinaru. Kako je istakao za njega je ova nagrada najlepša.

-Osećam se kao da sam dobio legiju časti. Za mene je ovo posebna nagrada s obzirom na to da je Raša Popov bio veliki i značajan, pisac, novinar, enciklopedista. Postoje najbogatije, najveće, najznačajnije nagrade, a za mene je ona najlepša jer je odraz ličnosti koja je bila duhovno plemenita. Bio je izuzetna ličnost, čarobnjak, pronalazač i ovo priznanje mogu da dobiju samo oni koji su se istakli u karijeri. Raša je bio kao kosmički fenomen koji se pojavi svakih 50 ili 100 godina, pa nestanu, bio je omiljen i izuzetan je bio kao sagovornik – kazao je Damjanović.

Specijalna nagrada za popularizaciju i izučavanje dečije književnosti dodeljena je dr Ljiljani Pešikan Ljuštanović, profesorka emeritus srpskog jezika i književnosti.

-Rašu Popova sam dobru poznavala i upravo mi zato ova nagrada jako puno znači. Čitavog života bavim se dečijom književnošću koja ne bi bila ista da ga nije bilo. Raša Popov bio je plemenit, česti i mudar čovek, dečije duše, ali velike pametni. Njegova prividna naivnost često je razotkrivala svet jasno, upravo zato što ga je gledao kao dete, otvorenim, čistim i neiskvarenim očima. Mokrin se na najbolji mogući način odužuje Raši, ali i svim svojim velikanima – zaključila je Ljiljana Pešikan Ljuštanović.

Organizovana je i tribina pod nazivom „Bio sam srećan konj“ kao i istoimena knjiga Raše Popova u kojoj je opisao detinjstvo i odrastanje u Mokrinu tokom koje su dodeljene nagrade autorima najboljih pesama pristiglih na pesnički konkurs pod nazivom „Vrlo važno“. Prvu nagradu „Rašin šešir“ osvojila je pesma četrnaestogodišnjeg Dušana Antića iz Zrenjanina.

-Moja pesma nosi naziv „Vrlo važno pismo meni kada porastem“. Sadašnji, mali ja, napisao sam sebi pismo u budućnosti, u kojoj sebi govorim da ne smem da zaboravim životne vrednosti koje sada stičem. Pesme pišem već osam godina i za mene je ovo najvrednija nagrada jer nosi ime Raše Popova i dodeljuje se u Mokrinu odakle je pesnik Mika, moj prezimenjak – saznali smo od Dušana Antića.

Ove godine pristiglo je oko 300 pesama. Radovi su stigli iz različitih delova regiona što svedoči o sve većem interesovanju za manifestaciju.

-Zadovoljni smo odzivom, a u Mokrin su došli i osnovci iz Kosovske Mitrovice koji su dobili nagradu. Svake godine se trudimo da je obogatimo kako Dan Raše Popova postala značajan događaj na mapi dečijih manifestacija u Srbiji – rekao je Živko Ugrenović, predsednik udruženja građana „Raša Popov“ i napomenuo da su u žiriju bili pesnici Tode Nikoletić i Jovo Čumić, profesor Milivoje Bajšanski i Zorica despotov, članica udruženja i pesnikinja.

Manifestaciji je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan koji je napomenuo da je ovo pravi način da se svi mi odužimo velikanu rođenom u Mokrinu.

-Naša želja je da svake godine, na ovaj dan, podsetimo na lik i delo Raše Popova, posebnog čoveka i posebne ličnosti. On je doneo slavu našim krajevima upravo zato što je nadasve voleo svoje rodno mesto i sa ponosom govorio odakle je. Moja generacija odrasla je uz čuvene „Fazone i fore“ koje su bile zaštitni znak Raše Popova. Njegovo celokupno stvaralaštvo utkano je u Mokrin i Kikindu i na nama je da mu se odužimo na način na koji to činimo – precizirao je gradonačelnik Bogdan

Ove godine učesnici su bili Jovo Čulić, Goran Novakov, Branimir Rosić, Gordana Stijačić, Zorica Despotov, Tode Nikoletić, Petra Todorić, Nađa Savić, Mia Stojšić, Jana Reljin, vrtić „Neven“ iz Mokrina,OŠ „Ivo Lola Ribar“ iz Novih Kozaraca, OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina, Bubnjarska sekcija „Maus“, kao i učenici OŠ „Vuk Karadžić“ iz Kikinde. Deca govorila stihove, plesala, pevala i svirala u čast Proki Pronalazaču koji je najviše voleo da stvara za najmlađe.

Manifestaciju je ove godine podržao Grad Kikinda i MZ Mokrin, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, Telekom i Mokrin haus.

A.Đ.

kuce-na-selu-ugovori-(4)

 

Ministar za brigu o selu Milan Krkobabić i gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan potpisali su ugovore o dodeli sredstava za kupovinu kuća na selu.

Milana Đurkin iz Zrenjanina, zajedno sa suprugom Žarkom i sinom Arsenijem, zahvaljujući konkursu pomenutog Ministarstva, rešila je stambeno pitanje. Skućili su se na teritoriji grada, u Bašaidu.

-Kuću smo kupili u Bašaidu. Puno nam znači što smo dobili sredstva, jer u suprotnom, trebalo bi znatno duže da se osamostalimo. Ja sam studentkinja završne godine sociologije u Novom Sadu i još uvek nisam zaposlena. Sada imamo priliku da se, nas troje, kao porodica razvijamo i stvaramo sebi uslove za bolji život – istakla je Milana Đurkin.

Pored Milane i njene porodice, još deset parova sa teritorije našeg grada dobilo je priliku, da uz pomoć konkursa za kupovinu kuća na selu, dođe do krova nad glavom i reši jedno od najvažnijih pitanja. Svi ističu da je ova mera više nego dobra.

-Ovo je prvo potpisivanje ugovora za kupovinu kuća na selu u 2025. godini – naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan. – Uz pomoć i podršku Ministarstva za brigu o selu naši mladi sugrađani moći će da kupe sopstveni dom. Ova mera važna je jer, pored toga što omogućuje mladima da ostanu na selu, pomaže im i da se osamostale u zajedničkom životu. Zajednička ideja je da se ožive sela i da mladi ostanu na svom ognjištu. Lokalna samouprava tu je da pomogne svima koji ispunjavaju uslove, tu smo za svako pitanje, nedoumicu, podršku. Imamo odličnu saradnju sa nadležnim Ministarstvom i siguran sam da ćemo do kraja godine imati još potpisanih ugovora.

Ove godine za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom opredeljeno je 750 miliona dinara. Mogu da konkurišu punoletni državljani Republike Srbije koji nemaju navršenih 45 godina života i pripadaju sledećim kategorijama: pojedinac, samohrani roditelj, bračni par, vanbračni partneri. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava predviđen za kupovinu je 1,2 miliona dinara.

A.Đ.

spasavanje-psa-(3)

Zaposleni u Prihvatilištu za pse i mačke lutalice učestvovali su u akciji spašavanja kuce koja je upala u bunar dubok sedam metara u mestu Gornji Breg kod Sente. Zajedno sa pripadnicima policije i vatrogasne službe iz Kikinde pas je uspešno spašen i vraćen vlasniku.

-Na veliku radost svih, ova akcija je uspešno završena, a naša srca su puna kad možemo doprineti u spašavanju bespomoćne životinje i jednog života, a svi su podjednako važni. Tako smo još jednom pokazali značaj naše službe i entuzijazam naših kolega u radu u otežanim i rizičnim uslovima, kao i dobru saradnju sa drugim javnim sektorom – rekli su ovim povodom u JP „Kikinda“.

 

A.Đ.

Stanislava-za-portal

Poslanici Skupštine AP Vojvodine na sednici u sredu usvojili su završni račun budžeta AP Vojvodine za 2024. godinu, izabrali Tomislava Žigmanova za potpredsednika Pokrajinske vlade i Aleksandru Radak za pokrajinskog sekretara za finansije.

Tokom skupštinske rasprave, na istupe opozicije, odgovorila je poslanica poslaničke grupe “Aleksandar Vučić – Vojvodina ne sme da stane” Stanislava Hrnjak:

-Dogovorili smo se da poštujemo dostojanstvo ovog Doma i to je obaveza svih nas. Kolegama iz opozicije to jako teško ide, a lično obraćanje u vrlo ružnom tonu je nešto što ne priliči ovom Domu.

Kako je ukazala, Srpska napredna stranka je sa koalicionim partnerima osvojila 55 odsto glasova i svi ljudi koje je delegirala SNS dobili su najozbiljniju podršku građana.

-Svi ljudi koje je delegirala Srpska napredna stranka dobili su najozbiljniju podršku građana i građanki Vojvodine na prethodnim izborima. Mi ćemo danas govoriti o rezultatima koje smo zajedno sa koalicionim partnerima napravili u prethodnim godinama i oni su ozbiljni, vrlo ozbiljni. Čak 46 milijardi smo napravili više nego svi oni koji su do 2016. godine vodili ovu zemlju. Danas su na ivici cenzusa pa su sada u svojim ličnim nemoćima i histerijama posegnuli za govorom mržnje i uvredama- rekla je Stanislava Hrnjak u obraćanju na sednici pokrajinske skupštine.

Dodala je da nacionalne manjine nemaju cenzus prag, a da je ružno političko osvrtanje na funkcionere, bez obzira na to da li su oni funkcioneri SNS ili ne, nedopustivo u Domu pokrajinske Skupštine.

– Ne čudi me od ljudi koji vređaju, nasrću, lupaju, blokiraju, razbijaju, zaustavljaju zemlju, kojima je Srebrenica genocid-ništa me ne čudi, a mi danas imamo dosta vremena da diskutujemo argumentovano. Opozicija konstantno reklamira poslovnik i konstantno ga krši, ne postoji nijedan njihov predstavnik koji nije izašao za skupštinsku govornicu i lično se obratio predsednici Pokrajinske vlade Maji Gojković, iza koje je ozbiljno političko i stručno iskustvo, od nje se može mnogo toga naučiti kad govori. Kaže jedan od kolega iz opozicije da im je protivprirodni blud da kolega Žigmanov bude u koaliciji sa Srpskom naprednom strankom, a nije mu protivprirodni blud da mu bivši radikal, kolega Šarčević sedi uz stolicu- replicirala je Hrnjakova.

DRI DALA POZITIVNO MIŠLJENJE ŠESTI PUT

Osvrćući se na završni račun budžeta AP Vojvodine za prošlu godinu Hrnjak je istakla da pokrajinski sekretarijati imaju nivo realizacije od 95 do 98 procenata.

-Državna revizorska institucija je šesti put dala pozitivno mišljenje na budžet AP Vojvodine. Ko ima iskustvo sa DRI ili je bio radno angažovan u jedinicama lokalne samouprave zna koliko je zahtevna, koliko vremena i meseci provodi u jednom organu tražeći ispravnost procedura, tokova, proveravajući kompletnu zakonsku regulativu. Šesti put zaredom DRI daje pozitivno mišljenje i vrlo sam ponosna jer nas ima dovoljno da svedočimo o ranijim iskustvima. Ja sam 2013. bila u Gradskom veću u Kikindi kada je budžet bio dve milijarde i sto miliona, a bio je zadužen 950 miliona. Tako je i budžet AP Vojvodine 2015. godine bio nešto više od 60 milijardi,a dug više od 10 milijardi- podsetila je Hrnjakova.

KIKINDI 423 MILIONA IZ POKRAJINSKE KASE

Stanislava Hrnjak istakla je na sednici i da pokrajinski sekretarijati dobro komuniciraju sa svim lokalnim samoupravama u Vojvodini navodeći primer Kikinde.

– Kikinda je iz budžeta AP Vojvodine tokom četiri fiskalne godine imala blizu milijardu dinara podrške, a kada pričamo o budžetu za 2024. godinu 423 miliona dinara- od rešavanja pitanja vodosnabdevanja, sanitarnih deponija, atmosferske kanalizacije do ulaganja u ustanove obrazovanja. Raduje me što smo dobili drugu po redu najveću izvršenu fiskalnu godinu, preko 105 milijardi dinara, što je fenomenalno. Došli smo do 8 posto nezaposlenosti. Verujem u politiku SNS sa koalicionim partnerima i makar imali more izazova ostaćemo na ovom kursu politike i raditi na daljem razvoju u korist svih građana i građanki- podvukla je poslanica SNS.

J. C.

Foto: printskrin RTV i Skupština AP Vojvodine

 

VRTICI-UPIS-(1)

Imajući u vidu povećanu potrebu za mestima u Predškolskoj ustanovi, iz Gradske uprave obaveštavaju  sve zainteresovane roditelje da je u toku rešavanje situacije, koja podrazumeva proširenje kapaciteta i prihvat većeg broja dece.

-Pošto će 30. juna biti objavljene konačne liste dece upisane u Predškolsku ustanovu „Dragoljub Udicki“ jer je to zakonski rok, želimo da obavestimo roditelje da će ova lista, u slučaju Kikinde, biti zaključena tek pošto se iznađe najbolje rešenje za problem nedostatka prostora u vrtićima. Svakodnevno razgovaramo i preduzimamo neophodne korake da se devedesetak mališana, koji ovog momenta nisu upsani, dobiju svoje mesto u vrtićima. Zajedničkom saradnjom Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“, lokalne samouprave, Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice Vojvodine i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, verujem da ćemo doći do najboljeg rešenja – naglasio je Tihomir Farkaš, član Gradskog ceća zadužen za obrazovanje.

Javnost će o svemu što je odlučeno blagovremeno biti obaveštena, uz omogućen naknadni upis svih zainteresovanih.

ugovor-soc-zastita-(4)

Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski uručila je gradonačelniku Kikinde Mladenu Bogdanu ugovor o namenskim transferima. Za ovu namenu izdvojeno je 560 miliona dinara, a sredstva je dobilo 120 lokalnih samouprava.

Novac će doprineti da se značajno unapredi dostupnost i kvalitet usluga socijalne zaštite na lokalnom nivou.

-Ove usluge su direktna podrška porodicama, osobama sa invaliditetom i smetnjama u razvoju, kao i našim najstarijima koje ne smemo zaboraviti i o kojima posebno moramo brinuti – istakla je ministarka Đurđević Stamenkovski. – Nastavićemo da bude pouzdan oslonac i aktivan partner svim opštinama i gradovima u Srbiji radi stvaranja održivog i dostupnog sistema socijalne zaštite. Briga o ljudima mora da bude temelj svake politike, jer samo zadovoljni, bezbedni i podržani građani mogu da grade stabilno, pravedno i uspešno društvo.

Gradonačelnik Bogdan zahvalio je na izdvojenim sredstvima.

-Kikindi je pripalo nešto više od 6,9 miliona dinara. Novac će biti utrošen na još bolje funkcionisanje dnevnog boravka za osobe u smetnjama u razvoju koji radi u okviru Centra za pružanje usluga socijalne zaštite. Unaprediće se postojeće usluge, a sve u korist sugrađana kojima su one neophodne. I u narednom periodu sarađivaćemo sa pomenutim Ministarstvom jer želimo da socijalna zaštita u Kikindi bude još bolja i kvalitetnija – kazao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

Sredstva će biti iskorišćena za razvoj i unapređenje usluga kao što su: pomoć u kući za stara i ugrožena lica, usluga ličnog pratioca za decu sa smetnjama u razvoju, dnevni boravci za decu i mlade sa invaliditetom, usluge personalne asistencije i druge oblike socijalne podrške za najugroženije kategorije stanovništva.

A.Đ.

 

 

 

jelka-knezevic-(1)

Nakon svojevremenog uspeha književnog prvenca „Sovembarska bajka”, čiji je bila koautor, a potom i samostalne knjige poezije „Kad ljubav zamiriše”, Jelka Knežević, pesnikinja iz Iđoša, objavila je i svoju treću knjigu „Neko je noćas hteo da bude srećan”. Izdavač ove, kao i prethodne njene knjige, je Banatski kulturi centar a knjigu je grafički opremila Senka Vlahović.

Objavljivanje ove knjige pesama Jelke Knežević ne znači samo podršku njenom delu i podršku još jednom zavičajnom autoru, već i afirmaciju ženskog stvaralaštva ove vrste u malim i seoskim sredinama, čime se daje specifičan doprinos decentralizaciji kulture, navodi ispred izdavača Senka Vlahović, dodajući:

-Objavljivanjem zbirki autora koji stvaraju u malim mestima, kao što je Iđoš, u kojem Jelka živi i stvara, iznova se potvrđuje da poezija nije privilegija samo velikih centara. Za atraktivan izgled korica zaslužna je likovna umetnica Marijana Mirkov, ujedno članica Gradskog veća zadužena za kulturu, koja je uz izlazak Jelkine knjige najavila i skorašnju svečanu kikindsku promociju ove publikacije, čije je izdavanje podržao i sam Grad Kikinda.

 

U ovoj knjizi, u odnosu na prethodnu, Jelka Knežević se još izrazitije opredelila za ljubavnu tematiku. Pišući u slobodnom stihu, komunikativno i prepoznatljivo, autorka je uverena da će ovih pedesetak pesama i ovog puta naći put do čitalaca.

-Jelka piše autentično, iskusno i precizno, uvek dovoljno komunikativno ali nikad estradno ni banalno – kaže recenzent ove knjige Nemanja Savić.  – Ljubav dominira u ovoj knjizi, a ima tu i čežnje i svih drugih stanja koja prate svaku osetljivu osobu, naročito pesnika.

To su večite teme i uvek su inspirativne i ljudima koji pišu, a i čitaocima, nadovezuje se autorka, dodajući:

-Želela bih da se zahvalim saradnicima koji su mi bili veliko ohrabrenje da istrajem u svojoj pesničkoj nameri – najpre mom recenzentu Nemanji Saviću, koji je uredio i dao naslov ovoj mojoj zbirci, potom Senki i Radovanu Vlahoviću kao izdavačima, Marijani Mirkov čiji je rad na korici ove knjige doprineo jakom umetničkom utisku, kao i nastavnici Jeleni Tolicki, iz škole „Žarko Zrenjanin“ u kojoj sam i sama zaposlena kao poslužiteljka. Naravno, velika zahvalnost ide i Tanji Nožici, koja je na izvestan način prva prepoznala moj spisateljski dar, a i danas mi je ogromna podrška u stvaralaštvu – kaže ova pesnikinja.

Napominje kako je tragala (i još uvek traga) za svojim osobenim pesničkim izrazom, jer pisanje je i večita potraga i lutanje, zato Jelka i simbolično citira svoju pesmu iz nove knjige :„Nisu to bila obična lutanja, To su se koraci predali daljinama”.

R.K.

 

 

astonomsko-vece

Veče astronomije organizovano u Narodnom muzeju za temu je imalo „Astronomska istraživanja u Srbiji od osnivanja Astronomske opservatorije do danas“. Prisutni su imali priliku da od direktora Astronomske opservatorije u Beogradu  dr Luke Popovića saznaju da je opservatorija osnovana 27. marta 1887. godine i još puno toga.

Gost nije došao praznih ruku, tako da je Narodnom muzeju, poklonio fotografiju nastalu u Kikindi 1999. godine.

-Fotografiju je napravila Jelisaveta Arsenijević, astronom, koja je preminula. Bila je veoma ponosna na svoje delo, jer je 1999. godine uspela da uhvati trenutak pomračenja sunca u vašem gradu. Mogućnost da se objektivom uhvati određeni trenutak traje svega par sekundi i Jelisaveta je u tome uspela

Direktorica Lidiji Milašinović zahvalila je na poklonu i navela da će saradnja sa ovom institucijom nastaviti.

Astronomska opservatorija jedna je od najstarijih naučnih institucija u našoj zemlji.

-Osnivač je bio Milan Nedeljković, a interesantno je da je drugi direktor bio Vojislav Mišković čiji otac je rođen u Kikindi i kršten je u crkvi Svetog Nikole, mi imamo njegovu krštenicu. On je i izgradio opservatoriju na Zvezdari, Zvezdarnicu, tako da je vaš grad vezan za astronomiju od samog osnivanja opservatorije – napomenuo je dr Luka Popović.

Nove tehnologije doprinose da se nebo posmatra „iz fotelje“, dodaje dr Popović.

-One doprinose da još bolje posmatramo nebo i duboke objekte , tako da je astronomija jedna od najatraktivnijih nauka za koju se mladi interesuju. U opservatoriji imamo deset mladih koji se bave ovom oblašću.

Duboko nebo nisu samo zvezde, nego su i galaksije, crne rupe, komete i mnogo toga.

-I pored toga što ga godinama proučavamo, nebo još uvek nismo dosegnuli i saznali sve njegove tajne – zaključio je dr Popović.

I dr Petar V. Vuca govorio je o totalnom pomračenju sunca u Kikindi.

A.Đ.