Град

opasulji-se-(4)

Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki“ daanas, 4. novembra obeležava Dan ustanove. Rođendan, 71. po redu, obeležen je uz igru i pesmu u svim vrtićima, osluškujući dečije želje i ideje. Direktorica Kristina Drljić ističe da je nova školska godina počela uspešno.

-Uspeli smo da upišemo stotinu dece koja su bila na listi čekanja otvaranjem predškolskih grupa u osnovnim školama. Čitavo leto radili smo na tome da obezbedimo dodatni prostor. U „Plavom čuperku“ i u „Kolibriju“ oformljene su po jedna jaslena grupa, u skladu sa potrebama. I tokom ove školske godine naši vaspitači prisustvovaće seminarima čiji je cilj da se obogati i unapredi vaspitno-obrazovni rad – navodi naša sagovornica.

Svi vrtići su dobro opremljeni didaktičkim i ostalim sredstvima za rad. Tokom letnjeg raspusta obavljeni su i molersko-farbarski radovi u objektima u kojima je to bilo potrebno.

-U predškolskim grupama u školama obezbedili smo sve što je potrebno kako bi bile identične kao u vrtićima. Od kompanije NIS u okviru programa „Zajednici zajedno“ dobili smo sredstva za ugradnju solarnih panela u vrtiću „Neven“ u Mokrinu. Zamenjena je kompletna rasveta u „Mikiju“ i „Plavom čuperku“. Obezbeđeno je i 10 novih klima. Očekujem da će u narednoj godini i u preostalih nekoliko vrtića celodnevnog boravka biti obezbeđena klimatizacija.  Kako deca provode vreme i napolju u dvorištima, se sprave su proverene i uređene. Kako je najavljena jaka zima planiramo da ih zazimimo kako bi ih sačuvali. Sve priručne kuhinje u našim objektima su od prohroma, što smo završili pred početak ove školske godine. Kupljene su i dve velike mašine za pranje posuđa  – saznali smo od Kristine Drljić.

Kupljeni su i novi krevetići i posteljina, kao i deo nameštaja i escajga za pojedine vrtiće. U protekle dve godine ugrađeni su i dojavni sistemi protivpožarne zaštite u „Mikiju“ i „Plavom čuperku“, a naredni na redu je „Kolibri“ gde će se sanirati i električna instalacija. Cilj je, navodi Drljić, da deca imaju što bolje i kvalitetnije uslove za boravak i rad u vrtićima.

 

A.Đ.

fcc-ambalazni

Kompanija FCC početkom nedelje započela je redovno sakupljanje mešanog ambalažnog otpada iz kanti, koje su podeljene domaćinstvima. Otpad se odnosi prema rasporedu, koji su građani dobili prilikom dodele kanti. Građani imaju ključnu ulogu u procesu razvrstavanja otpada jer pravilnim odvajanjem omogućavaju da se otpad kvalitetno reciklira i ponovo upotrebi, a samim tim i smanji povećanje otpada za deponovanje.  U razgovoru sa sugrađanima i radnicima  pomenute kompanije, gradonačelnik Mladen Bogdan i Nevena Nikolić, pi-ar iz FCC uverili su se da su sugrađani pozitivno reagovali na ovu novinu.

-Moram da pohvalim Kikinđane jer su bili agilni u razvrstavanju otpada. Još jednom želim da napomenem da se u kantu za mešani ambalažni otpad ne ubacuje zaprljan otpad. Sakupljanje ovih kanti obavljaćemo tokom prepodneva tako da posude treba da budu na ulici. Uskoro započinjemo i edukaciju svih starosnih struktura, a najpre ćemo o važnosti reciklaže pričati sa najmlađima u vrtićima i osnovnim školama – navela je Nevena Nikolić.

Mladen Bogdan podsetio je da će na teritoriji grada biti podeljeno ukupno 19.000 kanti.

-Primarna selekcija otpada omogućuje njegovu reciklažu i na terenu smo se uverili da sve protiče u najboljem redu. Sugrađani su dobro razumeli poruku našeg projekta jer je zajednički interes da podržimo ovu ekološku akciju. U narednim danima nastaviće se podela kanti za ambalažni otpad, što je i često pitanje koje nam postavljaju sugrađani. Takođe, na zahtev stanovnika našeg grada i sela, od 10. novembra počeće i odnošenje kabastog otpada u velikim kontejnerima – istakao je prvi čovek grada.

Mešani ambalažni otpad su karton, papir kutije, papirne kese, novine, PET ambalaža, flaše, kese, najlon, limenke, konzerve, folije, staklena ambalaža, boce, tegle. Apelovano je i na sugrađane da komunalni otpad ne ubacuju u kantu za ambalažni, nego da ga ostave u džaku i radnici koji ga sakupljaju će ga odneti.

Ekološki projekat lokalna samouprava  realizuje sa kompanijom FCC i Pokrajinskim sekretarijatom za urbanizam i zaštitu životne sredine.

A.Đ.

 

ozakonjenje-(2)

Novi Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima – „Svoj na svome“ usvojen je 24. oktobra i on je odmah stupio na snagu čime je prestao da važi stari. Ovim aktom uređenu su uslovi, postupak i način ozakonjenja objekata odnosno njihovih delova objekta izgrađenih bez građevinske dozvole i odobrenja za izgradnju, naknada za evidentiranje, pravne posledice evidentiranja i upisa prava svojine u evidenciju nepokretnosti i pravima na njima. Rokovi u kojima je moguće upisati objekat su kratki, te će lokalna samouprava preduzeti sve mere da vlasnici privatne svojine mogu da ga završe na vreme, naveo je gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Sledi nam jedan od najvećih poslova koji će obuhvatiti sugrađane, vlasnike privatne svojine i lokalnu samoupravu koja ima društvenu  i državnu svojinu, da se formalizuju vlasnička prava nad objektima nad kojima to nije urađeno. Podnošenje zahteva počeće 8. decembra i, osim u Gradskoj kući, biće mogućnosti i na drugim lokacijama u gradu i selima da se zainteresovani obrate za pomoć. Ovaj postupak je  besplatan i naš cilj je da omogućimo svu logističku pomoć kako bi naši sugrađani dobili pravovremene informacije i bez problema završili ovaj postupak. Naš prioritet su vlasnici privatne svojine kojima će biti omogućeno da praktično jednim klikom podnesu zahtev – rekao je gradonačelnik Bogdan.

U toku je izrada zoning plana teritorije grada i on će biti završen do 8. decembra, od kada počinje da teče rok za prijave građana, pojasnila Manja Markovljev, koordinatorka  za pružanje podrške građanima. Zoning plan je platforma koju Agencija za prostorno planiranje dostavila i u nju se, na osnovu planskih dokumenata unose zone po kojima se obračunavaju visine naknade za građevinsko zemljište. Kikinda spada u gradove i opštine do 50.000 stanovnika tako da će taksa za stambene objekte do 400 kvadrata biti do 100 evra.

-Na javnoj digitalnoj platformi koja je javno dostupna građani sami podnose prijavu i za svaku nedoumicu i pitanje ili nemogućnost da sami to urade moći će da se obrate zaposlenima u Gradskoj upravi. Rok za podnošenje prijava je 60 dana, a dat je i dodatni rok od 30 dana za građane koji iz opravdanih razloga nisu u mogućnosti da to obave u zakonski propisanom roku. Savetujem sve koji imaju bilo kakvu dilemu da nam se do 8. decembra obrate lično na šalteru broj 7 Uslužnog centra, u kancelariji broj 68 ili putem telefona kol centra 410-226. Do tada mogu da obave uvid u stanje svoje nepokretnosti, ali i da pripreme dokumentaciju kako bi što efikasnije završili posao – precizirala je Manja Markovljev.

Novi Zakon nije legalizacija nego formalizacija vlasništva, te za upis objekta neće biti potrebna izrada tehničke dokumentacije. Neophodni su važeća lična karta i, ukoliko onaj koji podnosi prijavu nije upisan kao vlasnik parcele ili zemljišta, treba da dostavi pravni sled sticanja kojim će dokazati vlasništvo.

-Kako stari zakon više ne važi, svi postupci započeti po ovom aktu biće obustavljeni, te će biti potrebno da svi oni koji nisu završili postupak ozakonjenja po starom Zakonu, podnesu prijavu u skladu sa novim zakonskim aktom – istakla je Markovljev.

Na teritoriji grada, prema popisu iz 2016. godine, bilo je doneto između 15.000 i 20.000 rešenja za rušenje nelegalnih objekata. Pretpostavka je broj  nelegalnih objekata sada veći. Pošto se podnese prijava Agencija za prostorno planiranje je zaprima, ukrsti podatke sa svih satelitskih snimaka sa prijavom, nakon čega donosi potvrdu na osnovu koje se donosi upis prava svojine na objektu koji prosleđuju i Republičkom geodetskom zavodu da obavi promenu.

Na sajtu svojnasvome.gov.rs dostupan je i regionalni kol centar za sva pitanja, ali i odgovori na najčešća pitanja.

A.Đ.

steel-helmet-4926127-1280

U Velikoj Sali Kulturnog centra Kikinda 19. novembra biće prikazan dokumentarni film „Kajmakčalan“.

Reč je o ostvarenju zasnovanom na dosad neobelodanjenom otkriću istoričara Bojana Pajića, o australijskim dobrovoljcima koji su se borili u Velikom ratu na Solunskom frontu na strani Srbije. Po scenariju pomenutog istoričara Pajića i Borisa Trbića, koji je uz Dragana Pajića i i reditelj, Kikinđani će moći da vide malo poznate istorijske činjenice prikazane u šezdesetak minuta kroz sudbinu australijskih dobrovoljaca koji su stali pod srpski steg.

U filmu govore istaknuti istoričari iz Srbije i Australije, a Pajić je, istražujući ovu građu došao do podatka da je preko 1500 ljudi iz Australije i Novog Zelanda došlo da pomogne srpskoj vojsci.
Trbić, koji je scenarista, ujedno je i filmski pedagog na Univerzitetu „Svinburn“ u Melburnu, dok je Gavrilović, koji takođe živi na pomenutom kontinentu, autor mnogih zapaženih dokumentarnih filmova.

Kako se navodi, u najavi, podatak koji čini okosnicu filma nikada nije navođen u zvaničnoj australijskoj istoriografiji i ovo je u neku ruku ispravljanje jedne istorijske nepravde.

Film je sniman osamnaest meseci i prati autentične lokacije iz Prvog svetskog rata. Radnja prati Pajića tokom njegovog putovanja kroz Srbiju, Makedoniju i Grčku, uz njegova svedočenja, kao i kazivanja potomaka australijskih boraca.

Projekcija filma zakazana je za 18 časova u Velikoj sali KC

N. S.

multipak-posteljina-(2)

Kao što je nedavno obećao, Goran Pašić, vlasnik kikindske firme „Multipak“ uručio je kikindskoj Bolnici donaciju vrednu oko 130 hiljada dinara. Reč je o pedeset kompleta posteljine i pedeset jastuka čime će biti omogućeni bolji uslovi za boravak i lečenje pacijenata, a time unapređen i kvalitet zdravstvene nege.

-Ovo je samo jedna u nizu donacija „Multipaka“ našoj Bolnici.To smo činili i ranije jer
smatram da kao građani Kikinde, svi na neki način treba da imamo taj osećaj odgovornosti
prema ustanovi gde dolazimo kad nam je potrebna medicinska usluga i pomoć- rekao je Pašić i
poručio da ovom donacijom želi da podstakne i druge firme, ali i pojedince, da na sličan
način pomognu i daju svoj doprinos.

Dr Vesna Tomin, vd direktora Opšte bolnice zahvalila je na donaciji  i naglasila da su ovakve humane akcije  uvek dobrodošle i značajne za nesmetan i kvalitetan rad ustanove.

Sovembar-2

Manifestacija koja svake jeseni pretvara Kikindu u prestonicu malih ušara, održava se 3. do 28. novembra, pod sloganom „Sove Kikindu svetu preporučuju“.

Manifestacija ima edukativni, ekološki i turistički značaj, spajajući znanje, prirodu i zajedništvo u duhu ovog jedinstvenog simbola našeg grada.  

– Četrnaesti „Sovembar“, kao i prethodnih godina, obuhvatiće niz edukativnih, kulturnih i umetničkih aktivnosti usmerenih na promociju zaštite prirode i podizanje svesti o značaju očuvanja prirodnog nasleđa. Novina u ovogodišnjem programu je aktivnost „Sovembal – maskota sove“, u okviru koje će učenici osnovnih i srednjih škola kreirati svoju školsku maskotu sove. Na kraju manifestacije biće organizovan izbor najlepše školske sove uz nagrađivanje najkreativnijeg rada – najavljuje Jasmina Orašanin, v. d. direktorka Turističke organizacije Kikinde. 

U Kulturnom centru u toku je edukativna nastava za đake trećeg razreda, koja će biti nastavljena i narednih dana, u organizaciji Turističke organizacije i Sekretarijata za zaštitu životne sredine.

Tokom čitavog novembra, posetioci će moći da učestvuju u brojnim edukativnim, kreativnim i istraživačkim radionicama namenjenim deci i porodicama kao i da prisustvuju zanimljivim pričama o sovama u školama. Centralno mesto dešavanja biće Narodni muzej Kikinda, gde će se svakodnevno (od ponedeljka do subote) organizovati aktivnosti poput „Šta je sova pojela“ i „Sovin pogled“. 

Od 24. do 28. novembra, biblioteka „Jovan Popović“ i njeni ogranci u Banatskoj Topoli, Nakovu, Bašaidu, Novim Kozarcima, Mokrinu, Ruskom Selu, i Banatskom Velikom Selu, prirediće sovembarski čitanjac – interaktivnu radionicu za mališane predškolskog uzrasta. 

Koncert pod maskama učenika muzičke škole „Slobodan Malbaški“ biće održan u utorak 25. novembra u 18 časova u Velikoj sali Narodnog muzeja. U petak, 28. novembra, imaćemo priliku da prisustvujemo predstavljanju osnovnih i srednjih škola u Sali „Partizana“ na temu „Moja vizura – sova ušara“, kao i kvizu znanja „Svet sova ušara“ u Kulturnom centru. U to vreme, na gradskom trgu „Sova patrola“ započeće prvo brojanje jedinki uz pomoć članova Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, na čelu sa Milanom Ružićem. 

Organizatori „Sovembra“ i ove godine su Turistička organizacija Grada Kikinde, Narodni muzej Kikinda, Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj i Narodna biblioteka „Jovan Popović“. 

T. D.

 

sove

Kikinda u novembru ponovo postaje grad sova. Sovembar je počeo zvanično danas i trajaće do 28. novembra, pod sloganom „Sove Kikindu svetu preporučuju“.

Muzejski savetnik i diplomirani biolog Ljubica Vojvodić ističe da je ove godine u Narodnom muzeju Kikinda pripremljena i jedna nova radionica namenjena deci od 6 do 12 godina.

-U pitanju je edukativno-kreativan program koji deci na zanimljiv način približava svet sova i otkriva kako njihova izoštrena čula omogućavaju lov u mraku. Radionica je namenjena školskim grupama i nosi naziv „Sovine super moći: sluh i vid u akciji“, a učešće je moguće uz prethodnu najavu na broj telefona 422-500 – navodi Vojvodić.

Tokom čitavog novembra, posetioci će moći da učestvuju u brojnim edukativnim, kreativnim i istraživačkim radionicama namenjenim deci i porodicama kao i da prisustvuju zanimljivim pričama o sovama u školama. Centralno mesto dešavanja biće Narodni muzej Kikinda, gde će se svakodnevno (od ponedeljka do subote) organizovati aktivnosti poput „Šta je sova pojela“ i „Sovin pogled“. Prijava je jedino neophodna za radionicu „Sovine super moći“, dok su ostale aktivnosti otvorene za svu decu i roditelje.

-Novina u ovogodišnjem programu je aktivnost „Sovembal – maskota sove“, u okviru koje će učenici osnovnih i srednjih škola kreirati svoju školsku maskotu sove. Na kraju manifestacije biće organizovan izbor najlepše školske sove – izjavila je Jasmina Orašanin, direktorka Turističke organizacije Kikinde.

Cilj ovogodišnjeg „Sovembra“, kako ističu organizatori, jeste da se kod dece probudi radoznalost i ljubav prema prirodi, koja sve više ustupa mesto digitalnim uređajima. Svi programi su besplatni, a iz Muzeja pozivaju građane da tokom novembra posete izložbe i radionice, nauče nešto novo i uživaju u druženju sa ovom mističnom pticom.

T.D.

 

 

 

 

 

saobracajna-policija-1

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda dogodile su se tri saobraćajne nezgode u  kojima je sedam osoba povređeno i tri sa težim, a četiri sa lakšim telesnim povredama.  Najveći broj povređenih, njih pet, bilo je u saobraćajnoj nezgodi u Kanjiži između motocikla i putničkog vozila, pored kojeg su stajali pešaci koji su hteli da uđu u automobil. Pošto je došlo do kontakta između dva vozila i pešaci su povređeni. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 280.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog udarne rupe na putu, neprilagođene brzine i udara u životinju.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 26 učesnika u saobraćaju i izdato je 69 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno šest vozača, od kojih je jedan vozač zadržan u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 13 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 23 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 53 ostalih prekršaja.

nakovo-deponija

U Nakovu je organizovana akcija čišćenja divljih smetlišta, koja su  formirana na više lokacija. Član Saveta Mesne zajednice Branislav Čubrilo i gradonačelnik Mladen Bogdan na licu mesta uverili su se kako napreduje sanacija.

-Očišćena je lokacija koju zovemo „Mali gaj“. Na ovom mestu nastala je ogromna deponija i ona se nalazi praktično u selu jer je preko puta prve kuće. Uređeno je i drugo smetlište u selu. Ovom prilikom želim da apelujem na sve da ne bacaju otpad na mestima koja nisu predviđena za to. Selo treba da bude čisto, uređeno i lepo, jer mi živimo u njemu. Neophodno je da svi shvate da svi moramo da damo svoj doprinos kako bi Nakovo imalo zdravu okolinu, a stvaranjem divljih deponija to je nemoguće – istakao je Čubrilo.

Grad i Mesna zajednica posvećeni su da očuvaju životnu sredinu i preuzimaju odgovornost za uklanjanje postojećih smetlišta.

-Opsežnom akcijom lokalne samouprave i komunalnih inspektora rekultivišemo divlju deponiju u Nakovu, a uredićemo i sve ostale. Naš cilj je da sva sela, ali i lokacije u gradu budu očišćene od otpada i raznog smeća koje se bace. Apelujem na sve meštane sela i grada da ne stvaraju smetlišta. Svi koji vide da se otpad baca na mestima koja nisu predviđena za to treba da se odvaže i prijave nadležnim inspekcijama. Angažovanje mehanizacije i neophodnih resursa za uklanjanje smeća puno košta i važno je da svi budemo saglasni u tome da se ne dozvoli stvaranje divljih deponija. Verujem da svima ovo smeta i svi mi treba da se potrudimo da nam grad i sela budu što čistiji i lepši – precizirao je Mladen Bogdan.

Gradonačelnik Bogdan najavio je i češće kontrole kako bi se sprečilo nastajanje divljih smetlišta uz primenu zakonskih odredbi i kažnjavanje.

 

Tihomir-Farkas

Uskoro počinje obnova jedne od najlepših i najstarijih školskih zgrada u gradu – OŠ „Feješ Klara“. Zahvaljujući usvojenom rebalansu budžeta i obezbeđenih, iz pokrajinske kase, 100 miliona dinara početnih sredstava, grad pokreće javnu nabavku, a rekonstrukcija ove škole jedna je od najvećih investicija u oblasti obrazovanja u poslednjih nekoliko godina. Ukupna vrednost radova procenjena je na oko 400 miliona dinara.

– Krenuli smo u postupak javne nabavke i sve ide dinamikom koju smo planirali. „Feješ Klara“ će biti obnovljena u potpunosti, a radovi će obuhvatiti svaki segment – od konstrukcije i instalacija do unutrašnjeg uređenja. Cilj je da učenici i nastavnici dobiju savremenu, bezbednu i lepu školu, dostojnu svog dugog obrazovnog nasleđa – rekao je član Gradskog veća zadužen za obrazovanje Tihomir Farkaš gostujući u podkastu Kikindskog portala.

U toku su pripreme za preraspodelu odeljenja i obezbeđivanje privremenih učionica. Prostor sa pijačne strane zgrade već je u planu da prihvati mlađe razrede, dok će se za više razrede tražiti najbolje privremeno rešenje.

– Imamo pet učionica koje bi u dve smene mogle da obuhvate deset odeljenja nižih razreda. Radi se o prostoru koji će biti adekvatno opremljen. Za učenike starijih razreda tražimo dodatni prostor, ali taj deo organizacije je manje zahtevan, jer je broj odeljenja manji nego u srednjim školama koje su u rekonstrukciji – objasnio je Farkaš, uz podsećanje da je zbog radova u zgradi Gimnazije i Ekonomske škole, nastava za učenike organizovana u školama „Jovan Popović” i „Vuk Karadžić”.

Kako ističe, i rekonstrukcija zgrade „Feješ Klara“ zahtevaće posebnu pažnju jer je reč o objektu koji je pod zaštitom države. To znači da će se radovi izvoditi po strogo propisanim standardima, uz očuvanje izvornog izgleda fasade i arhitektonskih detalja.

– Radi se o školskoj zgradi od posebnog značaja, tako da sve mora biti urađeno u skladu s propisima. Kada sve bude završeno, dobićemo školski objekat koji će spajati duh starog i standarde novog vremena – naglašava Farkaš.

Ako sve administrativne i tehničke procedure budu tekle po planu, prvi radovi mogli bi da počnu već do kraja ove kalendarske godine.

– Trudimo se da ubrzamo sve što je moguće, ali sve faze jednostavno moraju da prođu zakonom propisanu proceduru. Ukoliko sve bude po planu, može se desiti da đaci zimski raspust dočekaju u privremenim prostorijama, ali što pre počnemo, pre ćemo završiti – dodao je Farkaš.

On je uputio i poziv učenicima, roditeljima i nastavnicima da svojim idejama i razumevanjem pomognu da se ovaj period lakše prebrodi. Potpuna obnova jedine dvojezične škole u Kikindi, neće doneti samo novi izgled, već i bolje uslove za učenje, boravak i rad.

– Svi ćemo se malo strpeti, ali vredi. Kada rekonstrukcija bude završena, bićemo zaista ponosni- zaključuje Farkaš.