Град

Muzej-izlozba-2

U Narodnom muzeju u Galeriji Nova otvorena je izložba „Umetnička kolonija na Starom sajmištu – umetnici iz zbirke Rajka Mamuzića“. Reč je o gostujućoj postavci Galerije likovne umetnosti Poklon-zbirka Rajka Mamuzića iz Novog Sada.

Izložbu čine 32 umetnička rada – slike i skulpture nastale pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, uz prateći dokumentarni materijal koji postavci daje društveno-politički i kulturološki kontekst. Postavka osvetljava period nakon 1950. godine, kada je kompleks Starog sajmišta postao radni prostor mladih umetnika prve posleratne generacije.

Muzejski savetnik Poklon-zbirke Rajka Mamuzića iz Novog Sada, Jovanka Stolić, istakla je značaj ovog prostora za razvoj moderne umetnosti.

-Staro sajmište je mesto sa veoma neobičnom i složenom istorijom. Nakon što je pred Drugi svetski rat bilo savremeni sajamski kompleks, a tokom rata logor, posle rata postaje mesto stvaranja. Upravo tu se rađa naša moderna umetnost, a za Poklon-zbirku Rajka Mamuzića taj prostor je od posebnog značaja, jer je tamo formiran veliki deo fonda naše institucije – navela je Stolić.

Direktor Narodnog muzeja, Miloš Pušara, ukazao je na simboliku samog naziva izložbe. -Izraz Staro sajmište u kolektivnom pamćenju označava mesto stradanja i bola, ali je nakon Drugog svetskog rata postalo prostor u kojem se stvara i u koji dolaze umetnici. Ta promena čini ovu izložbu posebno značajnom – rekao je Pušara.

Posetioci će do sredine februara biti u prilici da vide dela najznačajnijih umetnika prve posleratne generacije: Miodraga Miće Popovića, Lazara Vozarevića, Milana Popovića, Ksenije Divjak, Aleksandra Lukovića i ostalih stvaralaca koji su uticali na oblikovanje savremene jugoslovenske likovne umetnosti.

 

konferencija-demografija-(1)

Treća nacionalna konferencija „Srbija – naša porodica“, na kojoj je započeta izrada prvog dokumenta Strategije demografskog razvoja Republike Srbije do 2036. godine, sa projekcijama do 2050. godine, organizovana je u Beogradu.

Konferenciji, koju je otvorio premijer Republike Srbije Đuro Macut, naglasivši da je demografija jedno od ključnih pitanja za budućnost zemlje i na kojoj je savetnik predsednika Srbije za regionalna pitanja Miloš Vučević istakao da bez naroda nema države, kao i da je pitanje opstanka naroda ključno za svaku zemlju i na tome država i pojedinac zajedno moraju da rade, prisustvovali su  Mladen Bogdan, gradonačelnik Kikinde, kao i Željko Radu, član Gradskog veća.

-Učestvujući na konferenciji potvrdili smo da je Kikinda  grad koji sistemski ulaže u porodicu, decu i mlade. Aktivno učestvujemo u oblikovanju državnih politika usmerenih na jačanje porodice, ostanak stanovništva i stvaranje sigurnijeg i stabilnijeg ambijenta za život novih generacija – naveo je Bogdan.

O ciljevima i pravcima buduće strategije govorila je Jelena Žarić Kovačević, ministarka za brigu o porodici i demografiju, istakavši da se po prvi put pristupa izradi sveobuhvatnog, sistemskog dokumenta koji će objediniti mere države i lokalnih samouprava u oblasti populacione politike.

Očekivanja su da strategija donese tri ključne vrednosti. Jasne ciljeve, zasnovane na podacima, kako bi se usporili negativni trendovi i stvorili uslove za rast broja stanovnika. Da poveže sve sektorske politike, od obrazovanja do brige za decu, socijalne zaštite, ekonomske sigurnosti, stambene politike i zdravlja, tržišta rada i regionalnog razvoja u jednu jedinstvenu međuresornu sistemsku politiku koja direktno utiče na kvalitet života naših građana. I da započne, ali i da obezbedi kontinuitet, jer demografija ne trpi kratke rokove.

Konferenciji su prisustvovali i brojni ministri u Vladi Republike Srbije.

A.Đ.

 

bvs-kicenje-(3)

U Banatskom Velikom Selu  u samom centru i ove godine okićena je jelka. U prisustvu dece, meštana i gostiju, protekle nedelje upaljena je i novogodišnja rasveta. Jelku su kitili i najmlađi koji su doneli ukrase sa svojim imenom.

-Ovo je treća godina da su Velikoselci ukrasili centar sela – ističe Đurđina Vojvodić, meštanka koja je i inicijator kićenja. – Mališani su se najviše obradovali Deda Mrazu koji je došao na kočijama i doneo im je slatkiše. Hvala svima na pomoći, a posebno Nataši Karanović. Drago mi je što su ovom događaju prisustvovali i stanovnici iz okolnih sela i Kikinde.

Udruženja žena pripremila su krofne i šarene palačinke, a i svi ostali dali su svoj doprinos.

A.Đ.

aandrej-matica-srpska-(2)

Sugrađanin Andrej Popović, student prve godine primenjene matematike na beogradskom Matematičkom fakultetu, dobitnik je povelje „Miroslav Petričević“ koja mu je večeras dodeljena u Matici srpskoj u Novom Sadu. Za ovu nagradu predložili su ga Privredna komora Srbije i Unija poslodavaca Srbije, a povodom uspeha koje je ostvario na polju nauke.  Povelja je utemeljena u znak zahvalnosti i poštovanja prema Miroslavu Petričeviću, rano preminulom mladom privredniku i utemeljivaču nagrade „Planetarni Tesla”.

U obrazloženju se, između ostalog, naglašava Andrejev „nemerljiv mentalni i stvaralački doprinos unapređenju prosperiteta, dokazujući da je stvaralaštvo i vernost otadžbini, jednako vidljivo i skladno sa moralnom vertikalom koju je uspostavio veliki Nikola Tesla“.

U okviru projekta „Put ka uspehu“ najboljim akterima privrednog i društvenog stvaralaštva uručena su i priznanja „Kapetan Miša Anastasijević”.

A.Đ.

legalizacija-gradonacelnik-(4)

Prijava nelegalnih objekata na osnovu Zakona o posebnim uslovima evidentiranja i upisa prava svojine na nepokretnostima počela je prošlog ponedeljka, a ovog je gradonačelnik Mladen Bogdan u Kikindi i Banatskom Velikom Selu razgovarao sa sugrađanima  kako bi se uverio kako protiče upis u katastar nelegalno izgrađenih  objekata. Procedura je pojednostavljena uz znatno niže troškove.

-Za sedam dana na teritoriji grada stiglo je 400 zahteva odnosno podnetih prijava. To praktično znači da je isti broj građana iskoristio priliku da podnese prijavu. Oni su podneli zahtev za upis oko 2.000 nelegalnih objekata. Pretpostavke su da u Kikindi imamo oko 20.000 nelegalnih objekata privatnih lica, gradske i državne svojine. Lokalna samouprava ozbiljno je pristupila ovom poslu od ljudstva koji imaju licence za ovaj posao, preko prostorija u cilju pružanja adekvatne pomoći  – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Zainteresovanost građana je velika, a svu pomoć, osim u u kancelariji 51 Gradske uprave i na šalteru sedam Uslužnog centra radnim danima od 8 do 15 sati, mogu dobiti i u selima.

-Važno je da sugrađani dođu spremni da imaju važeću ličnu kartu, osnov sticanja odnosno ugovor, rešenje o ostavinskoj raspravi, bilo koju ispravu koja dokazuje interes za podnošenje prijave – dodaje Manja Markovljev, koordinatorka za pružanje podrške građanima u Gradskoj upravi. – Najduže traje uzimanje podataka za parcelu za koju se podnosi prijava. Takođe je važno da se premeri obejekat koji se upisuje kako bi mogli da unesemo korisnu površinu.

Prijava se obavlja isključivo elektronski. Građani koji imaju status e-građana mogu sami da podnesu prijavu od kuće, dok oni koji taj status nemaju mogu to da urade uz pristup internetu i važeću imejl adresu. Sam proces prijavljivanja traje 60 dana, odnosno do 8. februara, nakon čega sledi dodatnih 30 dana za prigovore.

Prijave podnose svi zainteresovani građani, i oni koji su ih podneli po ranije važećim Zakonima, jer su ti postupci u skladu sa Zakonom o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima, kolektivno obustavljeni. Potrebno je za svaku nepokretnost podneti posebnu prijavu i potrebno je da svi suvlasnici, ukoliko ih ima, podnesu prijavu.

U prvoj nedelji pomoć je bila dostupna u Mokrinu i u Novim Kozarcima gde je organizovano je prijavljivanje za meštane iz Novih Kozaraca i Ruskog Sela. Od 15. do 19. decembra prijavljivanje je u mesnim zajednicama u Banatskom Velikom Selu i Bašaidu (za meštane Bašaida i Banatske Topole). Od 22. do 26. decembra prijave će se podnositi u mesnim zajednicama Nakovo i Iđoš (za meštane iz Iđoša i Sajana). Navedenim danima, termini za prijavljivanje su od 8 do 14:30 časova. Svi sa sela zahteve mogu da podnose i u Gradskoj upravi.

Prijava za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima obavlja se i na šalterima pošta u ulici Generala Drapšina, Mikronaselju i Mokrinu.

A.Đ.

medeno-selo-(3)

U Ruskom Selu, u udruženju „Torontal“ u nedelju je, desetu godinu zaredom, otvoreno „medeno“ selo. Napravljeno od jestivih kućica, slatko selo izaziva veliko interesovanje. Svaka kućica je ručno izrađena sa puno ljubavi i svakoj je poklonjena velika pažnja prilikom ukrašavanja. U njihovom pravljenju uključili su se i osnovci koji su napravili dvadesetak kućica. Svaka predstavlja repliku kuća i najvažnijih objekata u samom selu. Centralno mesto sela od medenjaka zauzima crkva, replika seoske.

-Kućice se prave uz pomoć šablona. Kada se izradi testo uz pomoć šablona ih sastavimo i ukrašavamo. Delovi se lepe sa belancima, a šećer u prahu je tu da ih učvrsti. Za testo za medenjake neophodno je brašno, dobar med, šećer, cimet. Ukrašavaju se bombonama, raznim ukrasima za kolače, sve zavisi od mašte onoga ko je pravi. Deca se posebno raduju pravljenju medenjaka – istakla je Iren Čanji, članica udruženja žena „Torontal“.

Na samom početku bilo je pet, šest kućica, a svake godine ima ih sve više pošto se u u njihovo pravljenje uključuju mladi Ruskoselci.

Istog dana upaljena je i treća adventska sveća, a običaj da se u „Torontalu“ ovom prilikom okupljaju meštani traje veće dve decenije, napomenuo je Šandor Talpai, predsednik „Torontala“.

-Upaljena je sveća radosti. U narednom periodu treba da delimo radost iščekujući jedan od najvećih hrišćanskih praznika Božić. Ostalo je da se upali još jedna, sledeće nedelje i to sveća koja predstavlja ljubav – rekao je Šandor Talpai.

„Medeno“ selo moći će da se vidi do Božića, 25. decembra.

A.Đ.

 

melodianum-15

Međunarodni festival „Melodianum“ održava se šesti put uz učešće horova iz naše zemlje i iz Mađarske. Organizator je Kulturni centar u Kikindi, pokrovitelj je lokalna samouprava, a podrška je stigla i od Pokrajinskog sekretarijata za za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama.

U sali Narodnog muzeja, tokom centralne večeri nastupilo je oko 200 pevača, a čast da budu prvi pripao je  Gradskom dečijem horu „Mali liceum“, nakon kojih su nastupili i članovi Gradskog kamernog hora „Liceum“  iz Kragujevca. Publici su se predstavili i kamerni hor „Emanueli“ iz Valjeva, vokalni kvartet „Vita brevis“ iz Zrenjanina, Etno grupa Pedagoškog fakulteta iz Sombora, mešoviti hor KUD-a „Svetozar Marković“ iz Novog Sada i domaćini, hor Kulturnog centra „Atendite“.

-Od samog početka sam deo „Melodianuma“, prošle godine sam bio u žiriju, a ove je hor koji vodim deo samog festivala – Vuk Milanović, kompozitor i dirigent horske muzike, ujedno vodi hor KUD-a „Svetozar Marković“. – Horska muzika, iako nije popularna među širom  publikom, spaja ljude u plemenitoj misiji. Ovaj događaj je odlična prilika da se i mi, dirigenti, ali i pevači međusobno upoznamo i razmenimo iskustva, pa čak i da dogovorimo buduću saradnju.

Odabir učesnika pripao je stručnom žiriju na čelu sa dr Biljanom Jeremić, dirigentkinjom hora „Atendite“.

-Horovi koji su nastupili, svako u svojim kategorijama, su najbolji su u okruženju. Prateći njihova dostignuća i nagrade koje su osvajali na takmičenjima na kojima su učestvovali, bili su kriterijumi za nastup u Kikindi. Dirigenti su imali slobodu da odaberu numere kojima će se predstaviti na „Melodianumu“ i zaista je veliko zadovoljstvo ugostiti sve ove vrsne horove koji su, sigurna sam, sugrađanima priredili uživanje u muzici – dodala je dr Jeremić.

Sve goste, na samom početku programa, pozdravio je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je rekao:

-„Melodianum“ raste iz godinu u godinu i prepoznat je u stručnim krugovima. Muzika i umetnost su dar za dušu, zbližava ljude i upotpunjuje ih. Nadam se da ćemo narednih godina festival organizovati u bogatijem prostoru i da ćemo ugostiti još više horova.

Pored mnogobrojne publike koncertnoj večeri je prisustvovale su pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

– „Melodianum“ je svake godine sve bolji i sve zapaženiji i za mene je on praznik duše. Kroz njega slavimo muziku, umetnost i zajedništvo. Svi učesnici, iako su iz različitih gradova, govore istim, horskim jezikom – navela je Marijana Mirkov.

Festival „Melodianum“ počeo je kada je sve stalo, što ga čini drugačijim od ostalih, rekao je v.d. direktor Kulturnog centra Marko Markovljev.

-Kikinda je, drugog vikenda u decembru kada se obeležava Svetski dan horske muzike, horska prestonica Srbije. Prema tom datumu određujemo i kada će festival biti organizovan. Naš cilj je da popularizujemo horsku muziku, da predstavimo hor kao veliku porodicu, kao i koliko je rada i truda neophodno za neki nastup. Drago nam je što svake godine rastemo i nadamo se da ćemo i narednih godina ugostiti mnoštvo odličnih horova – naveo je Markovljev.

Prve večeri nastupio je Dečiji operski studio Srpskog narodnog pozorišta iz Novog Sada, dok je drugi dan bio posvećen duhovnoj muzici, tako da su u Hramu Svetih Kozme i Damjana nastupili Gradski kamerni hor „Liceum“  iz Kragujevca i kamerni hor „Emanueli“ iz Valjeva Kragujevca. Sutra (nedelja) od 18 sati u sali Narodnog muzeja, festival će zatvoriti gosti iz Pečuja.

A.Đ.

 

 

 

posadi-drvo

Akcija „Posadi stablo u svom komšiluku“, koju su pokrenuli i organizovali sami građani,  uz podršku grada i  Eko inicijative građana,  realizovana je u parku vrtića „Kolibri“.

-Naš cilj je da zasnujemo 30.000 stabala na različitim lokalitetima – istakao je Mladen Vilovski iz Eko inicijative građana. – Planiramo da obuhvatimo različite lokacije i da nam u ovom značajnom poslu pomognu najmlađi. Smatram da je to najbolji način da shvate koliko su nam šume važne i na koji način treba da ih čuvamo.

Ozelenjavanju su se, pored meštana ovog dela grada, priključili i osnovci škole “Vuk Karadžić” i predškolci, kao i član Gradskog veća Đorđe Tešin i sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslava Narančić.

-Grad će podržati svaku akciju koja će doprineti da naša sredina bude zelenija i bolja za život – naveo je Tešin. – Pozivam sve da nam se priključe i da već u februaru učinimo da naša Kikinda ne bude više na začelju kada je pošumljenost u pitanju. Ujedno ova stabla su zalog za buduća pokolenja.

Na pomenutom potesu zasađeno je 80 stabala i to 50 crnog bora, 20 srebrne smrče i 10 kuglenog bagrema. Iz Eko građanske in icijative pozvali su sugrađane da im se priključe i tokom prolećne sadnje kada je u planu ozelenjavanje prilaza ka gradu i selima.

A.Đ.

vakcina-grip

Zavod za javno zdravlje, danas (petak) potvrdio je grip u Kikindi. Prvi laboratorijski potvrđen grip je tip A, a nakon što se uzorak pošalje Institutu „Torlak“ znaće se i da li je reč o H1 ili H3 gripu saznajemo od epidemiologa dr Tatjane Pecarski, načelnice Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Zavoda za javno zdravlje.

-Grip je izolovan kod muškarca starog 73 godine iz Kikinde. On je hospitalizovan na Infektivnom odeljenju Opšte bolnice – navela je naša sagovornica.

Nadzor u domovima zdravlja traje od septembra i do sada je na grip testirano 108 osoba.

-Raste broj sugrađana kod kojih registrujemo oboljenja sličnih gripu i akutnih respiratornih infekcija – dodala je dr Tatjana Pecarski.

Ambulante imaju na raspolaganju trovalentnu vakcinu „torlak flu“ za odrasle, koju je proizveo Institut „Torlak“ i četvorovalentna „vaksigrip tetra“ proizvođača „Sanofi Paster“ za decu uzrasta od šest meseci do 18 godina.

-Još uvek nije kasno za vakcinaciju i ovim putem pozivam sugrađane da se vakcinišu, a posebno hronične bolesnike, dijabetičare, starije od 65 godina, kao i one koji na svojim radnim mestima dolaze u kontakt sa velikim brojem ljudi poput šalterskih radnika, trgovaca, zaposleni u bankama – kazala je dr Pecarski.

Imunitet se stiče dve do tri nedelje nakon imunizacije, dok postvakcinalni imunitet varira od šest do 12 meseci

A.Đ.

error: Content is protected !!