Град

nakovo-deponija

U Nakovu je organizovana akcija čišćenja divljih smetlišta, koja su  formirana na više lokacija. Član Saveta Mesne zajednice Branislav Čubrilo i gradonačelnik Mladen Bogdan na licu mesta uverili su se kako napreduje sanacija.

-Očišćena je lokacija koju zovemo „Mali gaj“. Na ovom mestu nastala je ogromna deponija i ona se nalazi praktično u selu jer je preko puta prve kuće. Uređeno je i drugo smetlište u selu. Ovom prilikom želim da apelujem na sve da ne bacaju otpad na mestima koja nisu predviđena za to. Selo treba da bude čisto, uređeno i lepo, jer mi živimo u njemu. Neophodno je da svi shvate da svi moramo da damo svoj doprinos kako bi Nakovo imalo zdravu okolinu, a stvaranjem divljih deponija to je nemoguće – istakao je Čubrilo.

Grad i Mesna zajednica posvećeni su da očuvaju životnu sredinu i preuzimaju odgovornost za uklanjanje postojećih smetlišta.

-Opsežnom akcijom lokalne samouprave i komunalnih inspektora rekultivišemo divlju deponiju u Nakovu, a uredićemo i sve ostale. Naš cilj je da sva sela, ali i lokacije u gradu budu očišćene od otpada i raznog smeća koje se bace. Apelujem na sve meštane sela i grada da ne stvaraju smetlišta. Svi koji vide da se otpad baca na mestima koja nisu predviđena za to treba da se odvaže i prijave nadležnim inspekcijama. Angažovanje mehanizacije i neophodnih resursa za uklanjanje smeća puno košta i važno je da svi budemo saglasni u tome da se ne dozvoli stvaranje divljih deponija. Verujem da svima ovo smeta i svi mi treba da se potrudimo da nam grad i sela budu što čistiji i lepši – precizirao je Mladen Bogdan.

Gradonačelnik Bogdan najavio je i češće kontrole kako bi se sprečilo nastajanje divljih smetlišta uz primenu zakonskih odredbi i kažnjavanje.

 

Tihomir-Farkas

Uskoro počinje obnova jedne od najlepših i najstarijih školskih zgrada u gradu – OŠ „Feješ Klara“. Zahvaljujući usvojenom rebalansu budžeta i obezbeđenih, iz pokrajinske kase, 100 miliona dinara početnih sredstava, grad pokreće javnu nabavku, a rekonstrukcija ove škole jedna je od najvećih investicija u oblasti obrazovanja u poslednjih nekoliko godina. Ukupna vrednost radova procenjena je na oko 400 miliona dinara.

– Krenuli smo u postupak javne nabavke i sve ide dinamikom koju smo planirali. „Feješ Klara“ će biti obnovljena u potpunosti, a radovi će obuhvatiti svaki segment – od konstrukcije i instalacija do unutrašnjeg uređenja. Cilj je da učenici i nastavnici dobiju savremenu, bezbednu i lepu školu, dostojnu svog dugog obrazovnog nasleđa – rekao je član Gradskog veća zadužen za obrazovanje Tihomir Farkaš gostujući u podkastu Kikindskog portala.

U toku su pripreme za preraspodelu odeljenja i obezbeđivanje privremenih učionica. Prostor sa pijačne strane zgrade već je u planu da prihvati mlađe razrede, dok će se za više razrede tražiti najbolje privremeno rešenje.

– Imamo pet učionica koje bi u dve smene mogle da obuhvate deset odeljenja nižih razreda. Radi se o prostoru koji će biti adekvatno opremljen. Za učenike starijih razreda tražimo dodatni prostor, ali taj deo organizacije je manje zahtevan, jer je broj odeljenja manji nego u srednjim školama koje su u rekonstrukciji – objasnio je Farkaš, uz podsećanje da je zbog radova u zgradi Gimnazije i Ekonomske škole, nastava za učenike organizovana u školama „Jovan Popović” i „Vuk Karadžić”.

Kako ističe, i rekonstrukcija zgrade „Feješ Klara“ zahtevaće posebnu pažnju jer je reč o objektu koji je pod zaštitom države. To znači da će se radovi izvoditi po strogo propisanim standardima, uz očuvanje izvornog izgleda fasade i arhitektonskih detalja.

– Radi se o školskoj zgradi od posebnog značaja, tako da sve mora biti urađeno u skladu s propisima. Kada sve bude završeno, dobićemo školski objekat koji će spajati duh starog i standarde novog vremena – naglašava Farkaš.

Ako sve administrativne i tehničke procedure budu tekle po planu, prvi radovi mogli bi da počnu već do kraja ove kalendarske godine.

– Trudimo se da ubrzamo sve što je moguće, ali sve faze jednostavno moraju da prođu zakonom propisanu proceduru. Ukoliko sve bude po planu, može se desiti da đaci zimski raspust dočekaju u privremenim prostorijama, ali što pre počnemo, pre ćemo završiti – dodao je Farkaš.

On je uputio i poziv učenicima, roditeljima i nastavnicima da svojim idejama i razumevanjem pomognu da se ovaj period lakše prebrodi. Potpuna obnova jedine dvojezične škole u Kikindi, neće doneti samo novi izgled, već i bolje uslove za učenje, boravak i rad.

– Svi ćemo se malo strpeti, ali vredi. Kada rekonstrukcija bude završena, bićemo zaista ponosni- zaključuje Farkaš.

edjseg-mlade-zvezde-(3)

U organizaciji udruženja građana „Kekend“ u prostorijama KUD-a „Eđšeg“ organizovano je takmičenje mladih talenata „Tini Csillag“ odnosno „Mlade zvezde“.  Manifestacija je održana jubilarni, 10. put, a Vivijen Fazekaš iz „Kekenda“ ističe da su okupili decu i mlade iz Vojvodine.

-Imali smo 25 učesnika iz Kikinde, Sajana, Nove Crnje, Torde, Sente, Čoke i drugih mesta. Mlade zvezde od predškolskog uzrasta do osmog razreda osnovne škole priredile su nam odlično veče. Učesnici su recitovali pesme, govorili odlomke iz proznih dela, glumili, plesali, pevali, svirali. Naš osnovni cilj je da se družimo, ali i da se deca i mladi međusobno upoznaju i povežu – napomenula je Vivijen Fazekaš.

Melita Gombar, članica Gradskog veća prisustvovala je takmičenju.

-Manifestacija je prilika da deca pokažu svoj talenat i kreativnost, ali i svoju ljubav prema umetnosti. Značaj ovog takmičenja je i negovanje jezika, običaja i kulture Mađara.  Ujedno ovo je prilika da pokažu sve svoje talente, da steknu nove prijatelje i iskustvo – istakla je Melita Gombar.

Povodom „Halloweena“ svi učesnici imali su maske koje žiri ocenjivao. Novina je da je nastupio bend iz Subotice „Alompolgarok“ koji su uveličali ovo veče.

Pomoć u organizaciji takmičenja pružio je i Nacionalni savet mađarske nacionalne manjine.

A.Đ.

 

 

 

image-2025-11-01-162535736

Od antičkog drevnog doba do današnjice pred ljudima i čovečanstvom dva su moguća puta: sunčanom stranom koji osvetljavaju nauka i tragalaštvo i put, tj. stranputica kojom lutaju „nišči duhom” vođeni opsenama, dogmama, predrasudama.

Gost podkasta je mladi naučnik i istraživač Andrej Popović, dobitnik mnogih visokih priznanja među kojima i Svetosavske nagrade.

 

 

saobracajna-nesreca

Na putu između Nakova i Kikinde, u večernjim satima, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo putničko vozilo i magarac koji je iznenada izleteo na kolovoz.

Prema rečima očevidaca, životinja je najverovatnije došla iz pravca obližnjih vikendica. Vozač, devojka (32) iz Nakova, nije uspela da izbegne udar. Tom prilikom je lakše povređena i prevezena u kikindsku bolnicu radi pregleda.

Na automobilu je pričinjena velika materijalna šteta, dok je magarac uginuo na mestu nesreće.

penzioneri-1

Šezdeset penzionera iz Kikinde, Čoke i Novog Kneževca, članovi Sindikalne organizacije penzionera, provelo je sedam dana na rehabilitaciji i rekreativnom odmoru u Ivanjici. Putovanje, koje je trajalo od 23. do 30. oktobra, organizovao je predsednik organizacije Radovan Subin, a domaćin je bio Hotel „Park“.

Tokom boravka, penzioneri su uživali u sadržajima koje hotel nudi, ali i u lepotama Ivanjice i okolnih krajeva. Učesnici su imali priliku da posete brojne znamenitosti, učestvuju u izletima i druže se u lepoj atmosferi.

-Prezadovoljan sam, gde god da smo putovali, sve znamenitosti grada smo obišli. Meni se to jako dopada. Ja bih, iskreno, stalno putovao sa njima – rekao je Milan Škoro, penzioner iz Kikinde.

Sugrađanin Petar Martinov ističe da Sindikalna organizacija ima važnu ulogu u životu starijih građana:

-Sindikalna organizacija penzionera ima jedan odgovoran zadatak koji izvršava sto posto u kvalitetu, a to je da utiču na naš oporavak i raspoloženje. Moraće da promene naziv u Organizacija „mladih penzionera“, jer se ovde ne stari – našalio se Martinov.

Predsednik Radovan Subin najavio je da će i naredna godina biti ispunjena brojnim putovanjima i druženjima. U planu su, između ostalog, posete Beogradu, manastirima u Srbiji, krstarenje Tisom, odlazak na more, kao i poseta Temišvaru i novogodišnjem vašaru.

Ovakva druženja, poručuju iz Organizacije, nisu samo prilika za odmor, već i za jačanje zajedništva, dobre energije i vitalnosti među penzionerima.

pss-vocarstvo-predavanje-(4)

Predavanje na temu „Prerada voća i povrća na gazdinstvima kao izvor dodatnih prihoda“ organizovano je u Poljoprivrednoj stručnoj službi. O temi je govorila savetodavac Jelena Kljajić koja se osvrnula i na zakonsku regulativu koja se odnosi na takozvana mala poljoprivredna gazdinstva i o tome šta je neophodno da od proizvoda koje prerade ostvare i dodatni prihod.

-Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donelo je pravilnik kojim je tačno utvrđeno ko može da prerađuje proizvode na gazdinstvu, koje uslove  moraju da ispunjavaju, kako izgleda kontrola kvaliteta, kako da sertifikuju proizvod. Procedura nije komplikovana i podrazumeva registraciju u Agenciji za privredne registre koja može da se odradi elektronskim putem. Upisuju se u centralni registar malih proizvođača poljoprivrednih proizvoda i tako stiču zakonsku mogućnost da prodaju sve što proizvedu – saznajemo od Jelene Kljajić.

Dva je načina prodaje proizvoda iz voćnjaka i povrtnjaka.

-Jedna je prodaja sa kućnog praga. Mahom su to manje količine i reč je o voću i povrću koje višak gazdinstvu koje ga je proizvelo i oni mogu da ga prodaju samo u svojoj sredini. Sa druge strane imamo i proizvođače sa malim proizvodnim kapacitetima koji imaju prostorije za preradu. Njihovi proizvodi mogu da se prodaju u čitavoj zemlji. Inspekcije proveravaju da li je gazdinstvo ispoštovalo proceduru propisanu Zakonom i Pravilnikom – istakla je naša sagovornica.

Kako navodi Jelena Kljajić na teritoriji grada ima dosta sugrađana koji se bave prodajom voća i povrća sa kućnog praga:

-Mali broj njih je registrovan i cilj je da im ukažemo da ne mogu da, na primer, skuvaju pekmez od voća koje im je preostalo i da ga prodaju, a da nisu upisani u APR-u.

Ovo je četvrta godina koja je, usled vremenskih uslova, bila loša za voćare, pogotovo za one koji imaju manje površine. Na teritoriji grada u ekspanziji je proizvodnja lešnika koji je i primarno voće jer zauzima najviše površina. Na drugom mestu je jabuka koja je takođe u organizovanoj proizvodnji. Kod individualnih proizvođača pored leske, koja je takođe dominantna, tu je i šljiva i sve više je zasada po dunjama.

Pokrovitelj predavanja je Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede.

A.Đ.

mirko-knezevic

U Banatskom Velikom Selu, već skoro dve decenije deluje Udruženje pčelara „Matica“, koje okuplja vredne meštane posvećene pčelarstvu, prirodi i zdravom životu. Ovo udruženje je postalo mesto gde se iskustva i znanje nesebično dele, a ljubav prema pčelama spaja različite generacije.

Pod vođstvom Mirka Kneževića, pčelari „Matice“ ne samo da brinu o svojim košnicama, već aktivno rade i na unapređenju uslova za razvoj zajednice. Nekadašnji stari mlin u selu pretvorili su u prijatan pčelarski kutak – mesto susreta, druženja i učenja. Tamo se danas održavaju predavanja, radionice i razgovori o najboljim načinima da se očuvaju pčele, ali i tradicija pčelarenja u ovom kraju.

Sa srodnim organizacijama neguju plodotvornu saradnju, a sa Udruženjem pčelara iz Surdulice pobratimili su se pre desetak godina.

– Udruženje je osnovano 2006. godine, sasvim jednostavno – meštani koji su imali po koju košnicu rešili su da se udruže. Pre korone nas je bilo oko šezdeset, danas je aktivnih tridesetak članova. Svake nedelje se okupljamo, razmenjujemo iskustva, učimo jedni od drugih. Organizujemo „Dane meda“, druženja, dolaze nam pčelari i iz Kikinde i iz okolnih mesta. To je više od hobija, to je zajedništvo – kaže za „Komunu“ Mirko Knežević, predsednik Udruženja.

Kakva je bila ova godina za pčelare, pitamo ga.

Iskreno, teška. Mnogi su izgubili cele pčelinjake. Neko je ostao na desetak košnica, čisto da ne odustane. Glavni problem bio je nedostatak polena tokom zime. Pčele nisu imale snage da izdrže i već u martu smo gledali kako društva stradaju. Ali, suncokret je ove godine dobro medio, pa je prinos ipak bio solidan – ne kao nekada, ali dovoljan da ostanemo u igri.

Pčelarstvo je neizvesno jer svaka sezona donosi svoje izazove i nova iskustva. Ipak, ovim vrednim pčelarima, ne manjka posvećenosti. Svaki kilogram proizvedenog meda svedoči o njihovom trudu i strpljenju, a spona koja ih povezuje je i ljubav prema svom selu.

– Našli smo jedan stari mlin u raspadanju, potpuno ga obnovili i sada tu održavamo sastanke. Prostoriju koriste i druga udruženja, fudbalski klub, slikari… Sačuvali smo jedan objekat od propadanja, i to nam je važno. Uključujemo se i u akcije uređenja sela, sredili smo tribine na fudbalskom terenu, učestvovali u prolećnom čišćenju parka – kaže Knežević.

„Matica“ nije samo grupa pčelara – to je mala zajednica koja pokazuje da se trud i upornost isplate, ali i koliko je važno čuvati prirodu i negovati zajedništvo. Njihov rad je podsetnik da vrednoća, znanje i ljubav prema prirodi daju najslađe plodove — baš kao i njihov med.

PRIRODNI MED NASUPROT ŠEĆERNOM SIRUPU

Sa našim sagovornikom razgovarali smo i o razlici između prirodnog i veštačkog meda.

– Najbolji savet je jednostavan: kupujte med direktno od pčelara. To je med koji jedu naša deca, i ne bismo nikada pustili u prodaju nešto što nije zdravo. Zbog manjeg broja pčela cena će svakako rasti, ali bar znaš šta dobijaš. Bolje je dati koju stotinu dinara više, nego jesti šećerni sirup- ukazuje Knežević.

J. C.

 

 

guzaljos-(1)

Ruskoselci, njih pedesetak, proteklog vikenda boravili su u mestu Apatfalva u Mađarskoj gde su učestvovali na manifestaciji „Gužaljoš“ koja je organizovana 22. put. Program je osmišljen radi promocije mađarske kulture i običaja. Sa svojim meštanima bio je i predsednik Saveta Mesne zajednice Rusko Selo Dušan Marjanović kojem je uručen takozvani „štap prijateljstva“.

-Sledeće godine domaćin „Gužaljoša“ biće Rusko Selo. Manifestacija okuplja Mađare iz četiri države i pet mesta koji su pobratimljeni. Čast nam je što ćemo moći da ugostimo učesnike iz Mađarske, Rumunije i Slovačke. Ovo je jedinstvena manifestacija i mi ćemo dati sve od sebe da bude i jedna od najboljih. Svake godine organizuje se u drugom mestu i 2026. je došao red na nas – istakao je Marjanović.

Stanovnici Ruskog Sela iz Srbije, Apača i Čanadapača iz Rumunije, Apatfalva iz Mađarske i Černi Broda iz Slovačke pobratimili su pre tri decenije. Iskren

– Manifestacija ima svoje korene i tradiciju, a svaka dalja saradnja sve više učvršćuje odnose našeg sela sa drugim mestima. „Gužaljoš“ traje tri dana i svako mesto predstavlja svoju tradiciju i običaje kroz folklor, pesmu, ples, glumu. Organizuje se i izložba rukotvorina koje neguju udruženja, tradicionalne hrane – pojasnio je naš sagovornik.

Planirano je da „Gužaljoš“ u Ruskom Selu bude organizovan u junu ili julu.

-Za naše meštane vrlo je važno negovanje kako srpskih , tako i mađarskih običaja. Upravo je ovakva manifestacija dobar primer da smo selo koje priznaje različitost u kulturi, jeziku i tradiciji. Ponosan sam što smo jedinstveni na teritoriji grada, pre svega, zbog dobrih odnosa u našoj zajednici. Rusko Selo važi za multikulturalnu sredinu , u kojoj se promovišu različitosti. Sledeće godine očekujemo između 250 i 300 gostiju koje ćemo, osim sa samim mestom upoznati sa svim znamenitostima na teritoriji grada, turističkim i istorijskim destinacijama – zaključio je Dušan Marjanović.

A.Đ.

 

labud-6

U krugu kikindske firme Zopas danas je pronađen mladi labud koji se iscrpljen od svog verovatno prvog dužeg leta, spustio u dvorište preduzeća. Nažalost, umesto odmora, naišao je na pse koji su mogli da ugroze njegov život. Međutim, zahvaljujući brzoj reakciji portira firme, ova priča dobila je srećan kraj.

Nakon dojave, reagovala je veterinarka Mirjana Pilipović, koja je odmah kontaktirala Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj grada Kikinde. Mladi labud je pažljivo uhvaćen bez povreda, i prebačen u veterinarsku ambulantu na pregled, gde je utvrđeno da je iscrpljen ali potpuno zdrav.

Posle kratkog oporavka, labud je vraćen u prirodu, tačnije na Staro jezero, gde će Kikinđani moći i da ga vide narednih dana.