Град

Slava Gusle

Posle Sretenjskog koncerta, u prostorijama Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ obeležena je krsna slava društva. U prisustvu brojnih zvanica, gostiju i članova, bogoslužio je protonamesnik Boban Petrović.

Kumstvo je preuzela Eva Francuski Aranjoš, dirigentkinja Hora „Kornelije Stanković“ koji je deo Društva.

– Pre svega velika mi je čast što sam član „Gusala“. Veoma sam počastvovana  kumstvom ovako uspešnoj instituciji i srećna sam zbog te svoje uloge – rekla je.

Krsnu slavu Sretenje Gospodnje članovima „Gusala“ čestitala je Valentina Mickovski, u Gradskom veću zadužena za kulturu i obrazovanje.

– Svima u Društvu želim da budu vođeni ljubavlju prema muzici i očuvanju kulture i tradicije našeg naroda. Ponosimo se „Guslama“ koje su veoma važna institucija za naš grad i nastavićemo da ih podržavamo.

Večerašnjim koncertom sa stotinu učesnika, „Gusle“ su započele 148. koncertnu sezonu, rekao je direktor, Zoran Petrović

– „Gusle“ rastu iako se gradska populacija smanjuje, i stalno nam se poboljšava i kvalitet programa – rekao je Petrović – Veoma sam ponosan na svu decu, oni su glavni motiv za sve nas koji ovde radimo. Ova deca zaslužuju sve najbolje i mi se trudimo da im to i pružimo.

Osnovano kao Pevačko društvo, „Gusle“ neprekidno rade od 1876. godine. Svoj prvi javni nastup imali su 14. februara, dan uoči Sretenja.

 

Lukac-1536x1163

Gradonačelnik Nikola Lukač čestitao je Dan državnosti.

-Sretenje je dan kada se sreću zima i proleće, ali i dan kada su se donosile najznačajnije odluke za naš narod. Iako je od početka Prvog srpskog ustanka i donošenja Sretenjskog ustava prošlo više od dva veka, vrednosti koje ova dva događaja predstavljaju nisu se promenile. Sloboda, mir i demokratija osnovne su vrednosti Srbije, tako je bilo i tako će uvek i biti. Srećan Vam Dan državnosti- poručio je Lukač.

Đošanovići 6

Donaciju Fondacije „Humana srca” iz Beograda danas je dobila šestočlana porodica Đošanović iz Kikinde. U njihovu kuću poklone su doneli Nikoleta Đujić iz  Fondacije, gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan.

– Deca su poželela da dobiju jaknice, računar i školski pribor, koji nam je i najveći problem. Ni supruga ni ja nismo zaposleni, ali se trudimo da naše četvoro dece ima sve što im treba, sve što ja nisam imao – kaže otac porodice, pedesetogodišnji Saša Đošanović.

Saša kaže da prihvata sve poslove kako bi obezbedio porodicu. Najčešće radi kao moler, ali se ne libi ni najtežih fizičkih poslova.

– Kada kasno uveče dođem s posla i vidim decu, sav umor prođe – priznaje Saša. – Devet godina supruga Helena i ja nismo mogli da imamo decu, bili smo i podstanari. Sada smo uspeli da steknemo i kuću, koja još uvek nije završena, ali preuređujemo je svi zajedno.

Fondacija „Humana srca“ reagovala je na Sašin apel za pomoć deci. Kontaktirali su lokalnu samoupravu, uz čiju podršku je i ostvarena ova humanitarna akcija.

– Drago mi je što smo decu obradovali poklonima uz veliku pomoć Fondacije „Humana srca“ u kojoj prepoznaju zahteve građana i nas iz lokalne samouprave. Deca su budućnost i našeg grada i države Srbije. Ova porodica je primer kako se treba boriti. Uvek ćemo biti tu da im pomognemo – rekao je Lukač.

Četrnaestogodišnji Miloš, jedanaestogodišnji Momčilo, đak prvak Mihajlo i Milica, koja ima samo pet godina, najviše su se obradovali novim patikama, jaknama, rančevima i lap-topu.

– Drago nam je što građani Kikinde prepoznaju našu Fondaciju kao nekoga kome se mogu obratiti za pomoć. Obezbedili smo Đošanovićima i novčanu pomoć, kako bi prebrodili ovaj, za njih težak period. Nadam se da će se u Kikindi naći neko ko bi želeo da zaposli Sašu i tako im pomogne. Zahvaljujem se lokalnoj samopupravi za podršku u našim akcijama – rekla je Nikolina Đujić, predsednica Upravnog odbora Fondacije „Humana srca“.

Đošanovići su treća porodica u Kikindi kojoj su pomogli u proteklih nekoliko meseci. Porodici Malešević obnovili su krov, a Zarićima kompletno renovirali i opremili kuću.

zemljotres (Medium)

U Srbiji se, u 14 sati i 16 minuta, osetilo podrhtavanje tla. Izmerena jačina je 4,9 stepeni po Rihteru, a epicentar je bio 21 kilometar od mesta Targu Žiju u jugozapadnoj Rumuniji. Na višim spratovima u Kikindi osetilo se ljuljanje i podrhtavanje.

Zemljotres su osetili i stanovnici dela Bugarske.

Kuzman Racković 1

Knjiga „Kuzman Racković – život i delo“, istoričara Srđana Sivčeva i Dragana Beleslića iz Kluba istoričara, predstavljena je večeras u prepunoj sali Kulturnog centra.

Biografija Kuzmana Rackovića

Kuzman Racković, pravnik po struci, advokat, a zatim činovnik u Velikokikindskom distriktu: senator, sudija, i vrhovni sudija od 1861. do 1863. godine, bio je i veliki dobrotvor.

Njegova porodica bila je među prvima koje su doseljene u Veliku Kikindu. Živeo je od 1790. do 1869. godine. Sugrađani su ga poštovali jer se borio za bolje uslove života i nacionalno pitanje Srba koji su u Autrougarskoj monarhiji bili manjina.

– O ovom darodavcu i zadužbinaru iz 19. veka veoma se malo znalo i tu smo i pronašli motiv za pisanje knjige – kaže Dragan Beleslić. – Istraživali smo godinu dana u različitim fondovima Istorijskog arhiva. Priča o Kuzmanu Rackoviću istovremeno je i prikaz vremena i prilika u kojima su ljudi živeli od druge polovine 18. do kraja 19. veka – rekao je istoričar Dragan Beleslić, koji je napisao prvi, biografski deo knjige.

Humanitarni rad Rackovića

O zadužbinarstvu Rackovića istraživao je i pisao istoričar Srđan Sivčev, v. d. direktor Istorijskog arhiva.

– Kuzman i njegova supruga Ana najpoznatiji su po fondaciji, odnosno zakladi, kako se to tada zvalo. Zaklada je ustanovljena 1869. godine, na osnovu Kuzmanovog testamenta. Prva Viša devojačka škola osnovana je zahvaljujući tom novcu. Sama zgrada Škole počela je da se gradi 1890. i otvorena je 1895. godine. Potom je tu bila Ženska osnovna škola, zatim Državna osnovna škola. Od 1953. godine do danas, u toj zgradi se nalazi Osnovna muzička škola. Iz zaklade su, takođe, isplaćivane stipendije siromašnim učenicima. Prema raspoloživim podacima, od 1905. do 1910. godine, 125 učenika dobijalo je po 50 austrougarskih kruna mesečno – kaže Sivčev.

On ističe, takođe, da je glavni motiv istraživanja bilo ukazivanje na činjenicu da je Kikinda, pored Melanije Nikolić Gajčić, imala i Rackoviće, o kojima se vrlo malo znalo.

Podrška Grada

Novac za izdavanje knjige Klub istoričara dobio je od lokalne samouprave, po konkursu za Udruženja građana. Grad je prepoznao značaj i veličinu poduhvata koji su preduzeli ovi mladi istoričari, rekao je na promociji Mladen Bogdan, predsednik Gradskog parlamenta.

– Srđan i Dragan zaslužuju velike pohvale što su obradili ovako važnu temu. U knjizi je osveženo sećanje na značajnu ličnost našeg grada, velikom zadužbinaru i dobrotvoru o kojem se ne zna mnogo i koji je nepravedno pao u zaborav. Pružamo punu podršku ovim istoričarima. Oni su se uhvatili u koštac sa nečim sa čime se njihovi prethodnici nisu usuđivali to da učine – rekao je Bogdan. – Dobrotvorni rad je i danas značajan segment naših angažmana. Želimo da, koliko smo u mogućnosti, pomognemo svakom sugrađaninu.

Bogdan je istakao da će Grad podržati svakog ko se, na ovakav način, odužuje velikim ljudima. Izrazio je uverenje da će Klub istoričara razmatrati i raditi na tome da se pronađu nove teme, kako bi se još više znalo o istoriji našeg grada.

arhiv i pinoir

Istorijski arhiv Kikinda odazvao se akciji slobodne škole „Pionir” i zamenio je rashodovani, elektronski otpad za sadnice drveća. Od „Pionira” je Arhiv dobio sadnice smrče, a Srđan Sivčev, vršilac dužnosti direktora i koordinator digitalnih procesa Nikola Radosavčev su, uz pomoć inženjera šumarstva Miodraga Radovanovića iz JP „Kikinda”, zasadili sadnice na parceli u ulici Šumica.

„Pionir” je dobio nagradu za najbolji „Šta nam teško” volonterski projekat za 2022. godinu. Akciju zamene neispravnih ili dotrajalih elektronskih uređaja za sadnice pokrenuli su u oktobru prošle godine kada su pozvali firme, škole i pojedince da se uključe kao donatori elektronike ili sadnica.

Volonterska ideja „Popravi i zameni” neformalne grupe „Pionir slobodna škola” je uz angažovanje i povezivanje volontera i zajednice uspešno realizovana. Veliki broj sadnica zamenjen je za staru elektroniku, koju su dalje popravljali i koja se sada koristi u školi ili donira drugim školama.

 

Naša kuća3 (Large)

Povodom Dana zaljubljenih, korisnici Centra za pružanje usluga socijalne zaštite upriličili su dvodnevnu humanitarnu akciju. Na trgu, ispred Kulturnog centra danas fotografišu sugrađane u srcu ili pod “ljubavnim” kišobranom i, na taj način, prikupljaju pomoć za lečenje sugrađanina, malog Damjana Petrova.

– Ujedno se predstavljamo Kikinđanima na malo drukčiji način, jer će ih fotografisati i naši korisnici. Mi već duže vreme imamo radionice o tome kako se koristi foto-aparat. Takođe, prodajemo svoje radove sa kreativnih radionica koje održavamo svakodnevno – rekla je v. d. direktorica Centra, Nikoleta Pavlov.

Humanitarno fotografisanje biće organizovano i sutra, u prostorijama Centra, u Miloša Velikog 56, od 10 do 14 sati. Mnogi sugrađani već danas su iskoristili priliku da se druže sa korisnicima „Naše kuće“, fotografišu u srcu i kupe neku od lepih i korisnih rukotvorina.

Šljuka 2

Sećanje na istaknutu ličnost Narodonooslobodilačkog pokreta u Kikindi, Kostu Sredojeva Šljuku, obeleženo je danas na mestu njegove pogibije. Na današnji dan, 1944. godine Sredojev, sekretar Sreskog komiteta KPJ, ubijen kod zida kikindske bolnice. Na spomen ploču, na tom mestu, venac su, i ove godine, položili članovi SUBNOR-a.

U prigodnom programu, pročitan je proglas Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije od 12. juna 1941. Bio je to poziv omladini i rodoljubima da se uključe u Narodnooslobodilački pokret.

– Ovaj proglas je u Kikindu doneo Žarko Zrenjanin Uča. Kosta Sredojev odmah je započeo akciju pridobijanja boraca. Ubrzo zatim, formiran je Velikokikindski partizanski odred. Nažalost, glavnina Odreda je, 4. avgusta iste godine, opkoljena sa više od hiljadu nemačkih vojnika i pobijena. Sredojev je uspeo da se spasi i skloni na slobodnu teritoriju. U ilegali je nastavio da širi revolucionarnu ideju, motivišući građane da se priključe Narodnooslobodilačkom pokretu. Nemačka policija želela ga je živog, što govori o njegovom velikom uticaju među stanovništvom – rekao je predsednik SUBNOR-a Kikinda, Savo Orelj.

Pomenu je prisustvovao i potomak ovog rodoljuba, Vojislav Sredojev, koji je podsetio na Šljukinu pogibiju.

– Ispred bolnice dogovorio je sastanak sa Stojanom Grujićem za kojeg kažu da je mu je bio prijatelj, kako bi od njega dobio pištolj. Nije znao da je Grujića vrbovala nemačka policija i da mu je zamku postavio lično komandant Gestapoa u Banatu, Juraj Špiler. Na Grujićev znak, pojavili su se Nemci. Šljuka je pokušao da preskoči zid bolnice, ali je bio pokošen rafalima. Imao je samo 25 godina.

Naša je dužnost da negujemo sećanje na Sredojeva i njegove saborce. Mnogo hrabrih Kikinđana dalo je život za našu slobodu. To je i našim potomcima za nauk kako se voli i brani svoja otadžbina, rekao je Orelj.

Počast Kosti Sredojevu Šljuki svojim prisustvom odali su i pripadnici Udruženja boraca ratova devedesetih, direktorica Bolnice, dr Vesna Tomin sa saradnicima i članovi Odreda izviđača „Proka S. Plavi“.

ddk

Iz Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine apelovali su na sugrađane da se odazovu akcijama dobrovoljnog davanja krvi jer su zalihe dragocene tečnosti na niskom nivou. U Crvenom krstu Kikinda danas je održana druga februarska akcija.

-Nadamo se da ćemo danas prikupiti barem 80 jedinica. Zalihe krvi su na izuzetno niskom nivou stoga apelujem na sve građane Kikinde i okoline da se odazovu našim akcijama i nekom bukvalno spasu život. Potrebni su nam davaoci svih krvnih grupa. Posebno akcentujemo one sa negativnih RH faktorom zbog njihove veće univerzalnosti i pogodnosti-apelovala je dr Neda Kocić iz Zavoda za transfuziju krvi Vojvodine.

O svim terminima ovogodišnjih akcija dobrovoljnog davanja krvi, sugrađani mogu da se informišu putem letka- kalendara koji je, u saradnji sa Crvenim krstom Kikinda, štampalo Javno preduzeće Kikinda i dostavlja ih uz januarske račune za komunalne usluge. Zaposleni u ovom javnom preduzećeu, danas su, i ličnim primerom pokazali humanost. Jelena Pantelić je, poput brojnih svojih kolega, dugogodišnji davalac dragocene tečnosti.

-Javno preduzeće Kikinda kao preduzeće čija je osnovna delatnost u službi građana i van svojih poslovnih delokruga, želi da promoviše najhumane vrednosti našeg društva. Zaposleni u JP Kikinda uvek se rado odazivaju akcijama dobrovoljnog davanja krvi. Ovog meseca štampali smo kalendar dobovoljnog davanja krvi kao vid informacije i podsetnika za predstojeće akcije. Dobrovoljno davalaštvo krvi je za davaoce mala stvar, a znači život onima kojima je potrebna. Za naše preduzeće to je društvena odgovornost, time pokazujemo i spremnost za brigu o članovima lokalne zajednice i dajemo primer drugim preduzećima i institucijama na teritoriji našeg grada- kaže Jelena Pantelić, pejzažna arhitektica i stručna saradnica za GIS u sektoru vodovoda i kanalizacije.

U 2023. godini 30 akcija

Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta Kikinda ističe da je u ovoj godini povećan broj akcija u odnosu na ranije. Naredna će biti održana 23. februara.

-Tokom 2023. godine planirano je 30 akcija dobrovoljnog davanja krvi. Kalendari koje je štampalo JP Kikinda informisaće sugrađane o svim terminima kako bi lakše mogli da se organizuju i odazovu akcijama darivanja dragocene tečnosti –navodi Bjeljac.

Prvi put dali krv

Među sedamnaestoro mladih koji su danas prvi put dali krv su i Milena Nikolić i Sandra Mihaljev. Današnjoj akciji odazvalo se 64 davalaca, od kojih je 57 darovalo dragocenu tečnost, dok je sedmoro odbijeno iz medicinskih razloga. Među davaocima je bila 21 osoba ženskog pola.

 

 

 

sajam zavičaja

Na četvrtom „Sajmu zavičaja – zavičaj kroz privredu, turizam i kulturu” koji je otvoren u hali „Master” Novosadskog sajma učestvuje  oko 120 izlagača iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Mađarske i Crne Gore. Među njima su i članice udruženja žena iz Nakova, Novih Kozaraca i Banatskog Velikog Sela, kao i predstavnici udruženja „Krajiški višeboj”. Učesnike sajma je posetio Mladen Bogdan, predsednik gradskog parlamenta.

-Važnost sajma je u povezivanju našeg naroda u matici i u regionu, Ovde možemo da vidimo svu osobenost i posebnost koju je naš narod poneo iz svih krajeva iz kojih potiče. Tu smo i da pružimo podršku našim udruženjima koja se ovde predstavljaju. Ovo je prilika i da se susretnemo sa prijateljima iz regiona i dogovorimo nastavak saradnje i zajedničke projekte. Važno je da vodimo politiku prisajedinjenja i ujedinjenja jer zajedno možemo sve  – rekao je Bogdan.

Cilj manifestacije je okupljanje, povezivanje i jačanje saradnje institucija, organizacija, zavičajnih i srodnih udruženja iz Srbije i regiona. „Sajam zavičaja” pokazuje bogatstvo naše kulturne baštine.

-Doneli smo tkanje, pletenje, vez. Naravno, poneli smo i našu pitu krompirušu čime smo želeli i da predstavimo manifestaciju koju u Novim Kozarcima održamo redovno- „Pitijadu“-navodi Radmila Radulović iz Udruženja žena Novi Kozarci.

Ovaj tradicionalni sajam kulture, privrede i turizma organizuje Pokrajinski Fond za izbegla, raseljena lica i za saradnju sa Srbima u regionu, a finansijski ga podržava Vlada Vojvodine. Manifestaciju su otvorili pokrajinski sekretar za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu Aleksandar Sofić i direktor Fonda za pružanje pomoći izbeglim, prognanim i raseljenim licima Aleksandar Đedovac.