Град

rpk kikinda

Kako doći do žiga „čuvarkuća“, kako pronaći partnera u inostranstvu i koristiti portal „E-usluge“, bile su neke od tema današnjeg stručnog skupa u Regionalnoj privrednoj komori u Kikindi. Na petom stručnom skupu pod nazivom „Privredna komora Srbije – vaš poslovni partner“, privrednicima iz regiona govorili su stručnjaci iz Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Komore.

– Glavna tema je projekat „Stvarano u Srbiji“ koji je pokrenula PKS kako bi što većem broju domaćih proizvođača dala mogućnost korišćenja žiga „čuvarkuća“.  Osmišljen je radi unapređenja domaće proizvodnje i odnosi se na sve grane privrede. Sredstva iz projekta ostaju u našoj zemlji, ulažu se u obrazovanje i privredu. Za ove proizvođače radimo i kampanju – sve „čuvarkuće“ su deo našeg marketinga – rekla je Tijana Popović iz PKS.

Projekat i žig predstavljeni su u junu 2020. godine. Do sada je apliciralo 86 privrednih subjekata, a Savet Komore dodelio je pravo korišćenja žiga za 905 proizvoda.

U našem okrugu, znak „čuvarkuća“ imaju samo dve firme iz Kanjiže: proizvođač opeke i crepa „Wienerberger“ i „Tisamed“. Za sada, ovaj znak ne koristi nijedna firma iz Kikinde, kaže Popović.

– „Toza Marković“ može biti potencijalni „čuvarkuća“, a pozivamo i sve ostale firme da nam se prijave, svima ćemo rado izaći u susret i pomoći im u apliciranju.

Član Saveta za odlučivanje o pravu korišćenja kolektivnog žiga „Čuvarkuća“ PKS, predsednik udruženja potrošača Kikinda, Darko Cvijan, smatra da Kikinda ima dugu tradiciju u prehrambenoj industriji i da je to pravac u kojem bi trebalo da se ide.

– Prema podacima kojima raspolažemo, proizvođači su, po dobijanju žiga  „čuvarkuća“ zabeležili rast prodaje za 20 odsto. PKS je napravila dobru kampanju i protežirala takve proizvode. Na svim sajmovima žig „čuvarkuće“ se ističe među ostalim proizvodima. Za ovaj znak aplicirala je i fabrika „Jaffa“, ali ima dosta privrednika koji su nezapaženi, iako uspešno rade. Ukoliko bi se odlučili da apliciraju, sigurno je da bi poboljšali poslovanje. Za male individualne proizvođače ovaj znak je dobra odskočna daska. Oni su i privilegovani u odnosu na veće kompanije, imaju benefite za dobijanje žiga. Posebno se to odnosi na proizvođače rakije i vina – kaže Cvijan.

Na današnjem skupu u Kikindi, privrednicima su predstavljene i Digitalna akademija PKS, kao i smernice kako postati deo najveće SME mreže (Evropske mreže preduzetništva) u kojoj smo, po broju izdatih sertifikata, lideri u regionu.

Teme su bile i povezivanje sa privrednicima iz dijaspore i korišćenje portala „e-usluge“. Na skupu su učestvovali i partneri PKS iz kompanije „Cofase Srbija“ koji su predstavili alate za pronalaženje poslovnih partnera radi unapređenja poslovanja.

Predsednik-Mirovic-urucio-ugovore-11

Pokrajinska vlada izdvojila je, preko Sekretarijata za zdravstvo, gotovo dve milijarde dinara za finansiranje i sufinansiranje izgradnje, održavanja i opremanja 70 zdravstvenih ustanova u AP Vojvodini, izjavio je danas predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović prilikom uručenja ugovora predstavnicima tih ustanova, ističući da je to nastavak kontinuiranog ulaganja u sve zdravstvene institucije, što je jedan od prioriteta Pokrajinske vlade od 2016. godine.

Sredstva su dobile sve tri zdravstvene ustanove u Kikindi: Opšta bolnica, Dom zdravlja i Zavod za javno zdravlje- ukupno 71 milion dinara.

Za Opštu bolnicu Kikinda dr Vesni Tomin, v.d. direktorici uručen je ugovor vredan 39,8 miliona dinara- za kompletno ORL radno mesto, ultrazvučni aparat za radiologiju, ultrazvučni aparat sa dve sonde za interno odeljenje, ultrazvučni aparat sa štampačem za dečije odeljenje, tri defibrilatora sa perkutanim pejsmejkerom i operacioni sto za ginekologiju i hirurgiju,

Direktorici Doma zdravlja Kikinda dr Biljani Marković uručen je ugovor vredan 6,6 miliona dinara za nabavku ultrazvuka za pregled kukova za Dečiji dispanzer i za digitalni RTG aparat. Zavodu za javno zdravlje odobrena su sredstva u visini od 24,6 miliona, za drugu fazu etaže prizemlja zgrade u ulici Kralja Petra Prvog i za nabavku aparata za automatsku identifikaciju mikroorganizama.

Dodeli ugovora prisustvovao je i potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za zdravstvo Zoran Gojković.

veliki park projekat

Gradski park „Blandaš“ nastao je 1896. godine. Pod zaštitom je države, u trećoj kategoriji zaštićenih prirodnih dobara. Adaptaciju i revitalizaciju Velikog parka, kako ga Kikinđani još nazivaju, nije moguće raditi osim u skladu sa strogo propisanim uslovima Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode. To podrazumeva zahtevane biljne vrste, kao i određeni mobilijar što poskupljuje potrebna ulaganja u obnovu ove parkovske celine.

Budući izgled parka

-Vrednost radova je izuzetno velika i zato je najlogičnije da pokušamo da ta sredstva obezbedimo izvan budžeta grada- ukazuje Saša Tanackov, član Gradskog veća.

-Reč je o prvom pozivu programa prekogranične saradnje sa Rumunijom za ciklus do 2027. godine. Razgovarali smo sa partnerom u Žombolju u kontekstu nastavka saradnje na projektima „Zeleni Banat“ odnosno „Ekolejks“ kako bismo zajednički konkurisali. Oni nameravaju da rekonstruišu park u Žombolju- objašnjava Tanackov.

Zbog specifičnost „Blandaša“ i čitavog projekta, uključene su i druge relevantne institucije kao partneri: Fond „Evropski poslovi“ AP Vojvodine i Poljoprivredni univerzitet u Temišvaru sa svojim Šumarskim fakultetom.

-Struka nam je potrebna radi jasnih smernica. Ukoliko nam budu odobrena sredstva radićemo rekonstrukciju u saradnji sa Pokrajinskim zavodom za zaštitu prirode i Institutom za nizijsko šumarstvo iz Novog Sada sa kojim imamo ugovore na godišnjem nivou u oblasti ozelenjavanja. Rekonstrukcija „Blandaša“ je veoma skupa za naše prilike, predračunska vrednost radova iznosi 90 miliona dinara odnosno 760.000 evra. Finansiranje iz fonda EU bi podrazumevalo da bismo od njih dobili 85 odsto potrebnog iznosa, dok bi 15 posto obezbedio grad- precizira Tanackov.

Slike najbolje dočaravaju novi, obnovljeni izgled „Blandaša“. Deo vegetacije sada je uništen, šimšir je pre nekoliko godina zahvatila biljna bolest zbog čega se osušio.

-Projekat podrazumeva zanavljanje svih biljnih vrsta, nove klupe, rasvetu, uređenje pločnika. Radovi adaptacije i rekonstrukcije parka planirani su u dve faze. Prvom fazom su obuhvaćeni radovi rekonstrukcije glavne ulične ograde parka, pešačkih staza i platoa, fontane, rasvete i parkovskog mobilijara. Druga faza obuhvata rušenje i izgradnju nove jugozapadne ograde, zatim ulazne kapije u park pored stadiona, kao i kapije rasadnika.

Da li će ovaj zajednički projekat sa partnerom iz Žombolja proći u uži krug za podršku Evropske unije, biće poznato na jesen. Konkurencija je velika. Prijavljeno je čak 128 projekata ukupne vrednosti 127 miliona evra. Budžet koji će biti opredeljen je višestruko manji, iznosi 30 miliona evra.

-Projekat je rađen ozbiljno i studiozno, sa respektabilnim i stručnim partnerima. Nadamo se da će to biti prepoznato od ocenjivača- ističe Tanackov.

Budući izgled parka

Zelena pluća grada

Veliki park je tokom istorije menjao nazive, zvao se još i „Varoški vrt“ i „Narodna bašta“. U njemu se nalazi oko 700 stabala, 40 vrsta, forma i varijeteta drveća. Aleja kestena prostire se celom dužinom glavne staze. U dnu parka je vetrozaštitni pojas stabala javora i crne topole. Posebno se ističu primerci hrasta lužnjaka, platana, sofore, bele i crne topole impresivnih dimenzija.

„Blandaš“ se prostire se na površini od 2,5 hektara i jedan je od najstarijih javnih parkova u Vojvodini. Manji deo parka oblikovan je u francuskom stilu- sa geometrijski formiranim šimširima unutar kojih je cveće. Veći deo je u engleskom stilu, sa grupama stabala između kojih su travnjaci. U okviru parka, nekada se nalazio ugostiteljski objekat.

 

 

zlatne niti

Udruženja žena „Velikoselke” i „Iđoš” bile su učesnice Sajma narodnog stvaralaštva prela i posela i starih zanata „Zlatne niti” održanog 1. i 2. aprila u Vrnjačkoj Banji.

Ovogodišnji, 20. Sajam „Zlatne niti” okupio je oko 70 izlagača iz svih krajeva Srbije, kao i iz Crne Gore, Severne Makedonije i Republike Srpske koji su se posetiocima predstavili svojim rukotvorinama, proizvodima iz domaće radinosti, kao i starim jelima i đakonijama srpske domaće kuhinje.

Cilj ove manifestacije je očuvanje tradicije i kulturnog stvaralaštva na našim prostorima. Organizator je Društvo žena „Zlatne niti”, a pokrovitelj opština Vrnjačka Banja.

Velikoselke i Iđošanke su na svom štandu predstavile tradicionalne gastronomske đakonije i ručne radove iz Banata, a nakon defilea zapaženo je njihovo učešće na okruglom stolu gde su razmatrane mogućnosti proširenja saradnje.

Učešće Velikoselki i Iđošanki na Sajmu u Vrnjačkoj Banji pomogla je Gradska uprava Kikinda.

Sajam zapošljavanja 1

Na 18. Sajmu zapošljavanja, održanom danas u sali „Partizana“, 26 poslodavaca ponudilo je oko 500 radnih mesta u Kikindi i okolnim mestima.

– Pozvali smo poslodavce koji imaju potrebe za radnicima sada ili će zapošljavati u narednih šest meseci. Na sajmovima koje organizujemo imamo sve više poslodavaca i slobodnih radnih mesta. Najviše mogućnosti za zaposlenje sada imaju osobe sa srednjom stručnom spremom. Traže se: prodavci, konobari, kuvari, knjigovođe, administrativni radnici, električari, bravari, ce-en-ce operateri, medicinske sestre – rekla je Jelena Mitrović, direktorica kikindske filijale Nacionalne službe za zapošljavanje, organizatora Sajma.

Ona je dodala da je, na prošlogodišnjem sajmu zaposleno 23 odsto onih koji su podneli prijave, što je, kako kaže, veoma dobar rezultat.

Ovog momenta na evidenciji NSZ je 2.330 nezaposlenih iz grada i okolnih sela, od toga više od polovine su nekvalifikovani radnici. Za njih, kaže direktorica Mitrović, ima i najviše ponuda – u autoindustriji, metalskim i građevinskim granama. Manje se traže visokoobrazovani, kojih na evidenciji Službe ima tačno 132.

Sajam je otvorio gradonačelnik Nikola Lukač, koji je najavio dolazak novih poslodavaca.

– Pronalazimo nove investitore i važno nam je da nova radna mesta budu  kvalitetnija i više plaćena jer u ovom momentu u Kikindi ima dovoljan broj radnih mesta za nekvalifikovanu radnu snagu. Uz pomoć pokrajinskih i republičkih organa siguran sam da ćemo, pored investiticija kojih će biti u narednih nekoliko meseci, pronaći još domaćih i stranih investitora i time omogućiti Kikinđanima bolji život – rekao je Lukač.

Na Sajmu zapošljavanja svoje štandove su, između ostalih, imale fabrike: „Livnica Kikinda“, “Le Belier”, “Toza Marković”, “Mecafor”, „Calzedonia“, „Tisa automotive“, „Italtex“ Novi Kozarci“, „Japan tobacco“ iz Sente, ali i manje firme: “ProUniverzal”, „Sani optik“, „Grawe“ osiguranje, „Terra“, „Ujnina kujna“…

– Imamo jako veliko interesovanje nezaposlenih. Kod nas nije važan stepen stručne spreme ni radno iskustvo, mi obučavamo radnike – rekla nam je Marta Kopas, menadžer u maloprodaji „SP marketa“ iz Sente. – Sada nam je potreban jedan prodavac u Kikindi, a u Senti imamo i radna mesta u nabavci, marketingu i na administrativnim poslovima, ukupno za deset radnika. Zaposlenima plaćamo putne troškove.

Veliko interesovanje nezaposleni su pokazali i za posao u D.o.o. „Lira“, preduzeću za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom.

– Budući da proširujemo proizvodni asortiman, biće nam potrebni radnici za montažu proizvoda u automobilskoj industriji i mehanizama za meko otvaranje i zatvaranje fioka. Angažovani smo da dokažemo da osobe sa invaliditetom imaju radne sposobnosti, znanja i veštine koje im omogućavaju da zasnuju samostalni život i da se osećaju kao korisni članovi zajednice, da ne moraju da budu izdržavana lica. Dajemo im šansu koji oni koriste i iskustvo nam je pokazalo da su izuzetno dobri radnici. Njihovu preostalu radnu sposobnost usklađujemo sa potrebama radnog mesta i oni imaju puni radni učinak. Trenutno imamo 133 zaposlenih, od toga 80 osoba sa invaliditetom. Danas smo dobili veliki broj prijava i jednih i drugih. Za sada samo pravimo bazu podataka i pozvaćemo ih čim se ukaže mogućnost – rekla je Valentina Rađenović, stručni radnik Zaštitne radionice „Lira“.

Radnike je danas tražila i fabrika za proizvodnju guma „Linglong“ iz Zrenjanina.

– Proizvodnja će biti započeta uskoro, još uvek ne znamo tačan datum. Iako u Zrenjaninu već imamo dosta kandidata, mislimo da će nam biti potrebni i radnici iz drugih mesta. Tražimo operatere, radnike na održavanju – tehničare i električare, radnike na obezbeđenju, viljuškariste, inženjere. Procene su da će nam biti potrebno oko 1.200 radnika. Od maja se planira uvođenje stalne autobuske linije od Kikinde do naše fabrike – kaže Jelena Marinković, iz odeljenja za ljudske resurse u Kompaniji „Linglong“.

Milošev Aleksandar ima 58 godina i 36 godina radnog staža.

– Ne biram posao, radio sam kao autogeni sekač, zidar, moler, kotlar, na farmi krava. Svejedno mi je koji ću posao sada naći, važno mi je da radim kako bih ostvario pravo na penziju.

Svoj prvi posao došla je da potraži Tijana Reljin.

– Za sada sam predala prijave za poslove u „Pekari AS“ i u prodavnici „Tune mobile“. Pokušaću i u „SP marketima“ – kaže Tijana.

Božidar Đuran je programer, završio je četvrti stepen srednjeg obrazovanja.

– Došao sam da vidim kojih slobodnih mesta ima. Radio bih bilo šta što odgovara mojim godinama i mogućnostima. Ovde se ne nudi posao u mojoj struci, ali ću svakako ostaviti svoje prijave kod poslodavaca.

U razgovorima sa predstavnicima poslodavaca, nezaposleni su se danas raspitivali za konkretne pozicije, opise radnih mesta i za uslove rada. Na samom otvaranju Sajma zapošljavanja bilo je više od stotinu sugrađana svih starosnih dobi.

339580974_611012103884001_2152414086410331826_n

Svečanim programom u prepunom amfiteatru, dodelom diploma svršenim studentima i otkrivanjem spomen biste Zore Krdžalić Zage jedina visokoškolska državna ustanova u Severnobanatskom okrugu, proslavila je Dan škole i Dan studenata.

Eržebet Tot (48) iz Novog Itebeja je studentkinja generacije. Uspešno je završila smer vaspitač dece predškolskog uzrasta sa prosekom 9,87.

Eržebet Tot, studentkinja generacije

-Veoma mi je drago što sam završila ovu školu, zahvalna sam celom kolektivu. Predivni su profesori koji su se zalagali i trudili, zahvalna sam i koleginicama i kolegama sa kojima delim nezaboravne trenutke Svuda sa ponosom pričam o ovoj školi. Radila sam sa decom 17 godina, negovanje jezika i dramske aktivnosti i zato sam se i opredelila da upišem ovu školu. Još ne radim kao vaspitač, ali mi je to u planu- kaže Eržebet.

Čestitke Eržebet, njenim kolegama i koleginicama, kao i celom kolektivu uputila je direktorica Visoke škole strukovnih studija dr Angela Mesaroš Živkov.

-Škola danas obeležava 69 godina postojanja. Uručujemo diplome studentima koji su završili osnovne i strukovne master studije, ukupno 101 student prima diplomu. Značajno je i da smo danas otkrili bistu Zore Krdžalić Zage koja je nestala 2015. godine. Bistu je izradila akademska vajarka, sugrađanka i dugogodišnja profesorica naše škole mr Miroslava Kojić. Inicijativa da se ona ponovo postavi potekla je iz škole, a podržala ju je lokalna samouprava.

Svečanosti je prisustvovao i gradonačelnik Nikola Lukač zajedno sa članicama Ggradskog veća Valentinom Mickovski i Melitom Gombar.

-Vaš poziv je izuzetno važan, baviti se decom je nešto najlepše. Vaspitači našu decu uče ponašanju, igri, ali i kako da budu dobri ljudi. Kod nas je tradicija predškolstva i vaspitačkog poziva duga i mnoge su generacije prošle kroz ovu školu. Grad Kikinda će i dalje podržavati školu uz želju da zajednički pronađemo način da uvedemo još neke profile u narednom periodu. Siguran sam da će i ubuduće brojne generacije svoje znanje sticati u ovoj školi- poručio je gradonačelnik Lukač u obraćanju.

Čestitkama se pridružila i članica Gradskog veća zadružena za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski poželevši da u VŠSSOV nastave da rade sa istim entuzijazmom.

-Verujem da je jedino tako uspeh zagarantovan. Lokalna samouprava ima odličnu saradnju sa jedinom visokom školom u Kikindi upravo zbog kvaliteta kadra i svega što škola nudi. Škola ima dobru reputaciju u Srbiji, ali i Evropi i vrata svršenim studentima su širom otvorena, zavisi od njih koliko će iskoristiti resurse i kontakte koje su stekli tokom studija- rekla je Mickovski.

U svečanom programu, pored studenata ove škole, učestvovala su i deca iz vrtića.

 

 

le belier dom dom zdravlja 1

Kao rezultat posredovanja Grada između privrede i različitih sektora društvenog i javnog života, Privredno društvo „L Belije“ („Le Belier“) obezbedilo je donaciju, dve veš-mašine, kikindskom Domu zdravlja.

Uručenju poklona danas su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i član GV zadužen za privredu i investicije, Saša Tanackov.

– Grad ima izuzetno kvalitetnu saradnju sa kompanijom „L Belije“, za nas je ovo privredno društvo vrlo značajan investitor i primer društveno-odgovorne kompanije. Naša saradnja traje godinama, i ja im zahvaljujem na tome, pre svega na prepoznavanju potreba svih naših institucija. Iz Doma zdravlja su nas zamolili za pomoć, bile su im potrebne dve mašine. Grad se obratio potencijalnim donatorima i „L Belije“ nam je odmah, kao i mnogo puta do sada, izašao u susret. Takođe nam je drago što Kompanija proširuje svoje kapacitete u Kikindi, što znači i nova radna mesta za naše sugrađane – rekao je gradonačelnik.

Danas donirane veš-mašine su većeg kapaciteta, kakve su i potrebne za Dom zdravlja.

– Svake godine se trudimo da izađemo u susret Gradu i tako će biti i ubuduće, nastavićemo ovu lepu saradnju – kaže Kristina Ristić Popov, rukovodilac ljudskih resursa u kompaniji „L Belije“.

Direktorica Doma zdravlja, dr Biljana Marković istakla je da je Kompanija i ranije obezbeđivala donacije za ovu zdravstvenu ustanovu.

Zahvalni smo i mnogo nam znači poklon jer nismo mogli da kupimo mašine koje su nam neophodne – rekla je dr Marković. – Pre nekoliko godina od „L Belijea“ smo dobili nameštaj za Dečiji i Školski dispanzer. Nadam se da ćemo nastaviti saradnju i da će biti još uspešnija i bolja.

 

 

plavi baloni

Plavi baloni danas su poslali važnu poruku. Drugi april obeležava se kao Svetski dan odoba sa autizmom. Tim povodom, druženju i radionici u Društvu za mentalno nedovoljno razvijene osobe „Čigra” priključili su se i članovi Gradskog odbora Srpske napredne stranke želeći da im, kako je istakla predsednica tog odbora Stanislava Hrnjak, pruže podršku svesni poteškoća sa kojima se osobe sa autizmom i njihove porodice susreću.

Članovi SNS-a su „Čigri”, u skladu sa potrebom koju su izrazili u tom udruženju koje ima tridesetak članova, donirali televizor.  Značajan im je, kako je ukazala Sandra Babić, sekretarka Udruženja, za muzičke i druge aktivnosti u okviru radnih terapija.

Podršku „Čigri” možete pružiti i vi. Od ponedeljka, oni će, ispred prostorija svog udruženja u ulici Kralja Petra Prvog, prodavati uskršnje ukrase koje su izradili sa puno truda i ljubavi.

Pronađite vremena da ih posetite.

339260552_1160696521292113_2723333633512991834_n

Tamni oblaci koji su se danas popodne nadvili nad Kikindom uz povremenu grmljavinu, doneli su lokalni pljusak, ali i grad. Led je padao petnaestak minuta oko 16 sati, pa su se zabeleli travnjaci, kolovozi, ali i krovovi automobila.

Iako se za mesec mart obično govori da je veoma ćudljiv po pitanju vremenskih prilika, ovaj april će ga, očigledno, u tome nadmašiti. Taman smo se obradovali prolećnom vremenu, ali početak aprila doneo je hladni talas uz kišu. Za naredne dane, meteorolozi prognoziraju hladno vreme za ovo doba godine, posebno u jutarnjim satima kada će temperature biti jedva iznad nule.

 

frizeraj 1

Mladi dolaze i vraćaju se u Kikindu, mnogi i da bi ovde započeli samostalan posao.

Milica Nešković je svog supruga Vasu, Kikinđanina, upoznala u rodnoj Subotici, u koju je on stigao pre desetak godina u potrazi za poslom.

Danas je Milica u našem gradu otvorila Muški frizerski salon „The Gentleman M“.

– Muž je dobio ponudu za posao u Kikindi i rešila sam i ja da dođem kao podrška i da počnem da radim samostalno. Devet godina radim kao muški frizer i sada prvi put otvaram sopstveni salon – kaže Milica. – Apelujem na mlade da započnu svoj posao, posebno ako imaju zanat u rukama. Ima posla za sve i gde god da se ode, treba se samo osmeliti.

Ovaj mladi bračni par će, sa sinom Bogdanom, svoju budućnost nastaviti da gradi u našem gradu. Milica će, za sada, raditi sama, a u planu joj je i da zaposli kolege i da proširi posao.

Podršku porodici Nešković danas su pružili i gradonačelnik, Nikola Lukač, i član Gradskog veća, Saša Tanackov.

– Ovo nije jedinstven slučaj povratka mladih i porodica sa malom decom, opredeljenih da ovde kreiraju novu budućnost. To je i potvrda meni i mojim saradnicima da radimo dobre stvari, i dodatni impuls da pomažemo mladima, da obezbeđujemo uslove kako bi oni mogu da se vrate. U našem gradu zajednički kreiramo lepši, bolji i bezbedniji život. Radimo na tome da bude više posla i da nas bude još više, da od Kikinde napravimo još bolje mesto za život i rad – rekao je Lukač.

Vasa, Milica i Bogdan izabrali su Kikindu kao lepše mesto za život i podizanje porodice.

Novi, savremeno uređeni frizerski salon sa novom, kreativnom energijom, nalazi se u Ulici Dimitrija Tucovića 2.