April 17, 2026

Град

.JPG

U Kikindi je danas svečano obeleženo 40 godina od bratimljenja sa rumunskim Žomboljem i osam godina od trajnog otvaranja prelaza Nakovo-Lunga. U svečanoj sali Gradske kuće, gradonačelnik Nikola Lukač, i predsednik Opštine Žombolj Darius Postelniku, potpisali su novi protokol o saradnji, kao potvrdu i najavu nastavka partnerstva i prijateljstva žitelja dva grada.

-Prisni odnosi postoje više od sto godina, ali je saradnja intenzivirana u poslednjoj deceniji, učešćem u IPA projektima prekogranične saradnje čija realizacija je doprinela da uslovi za život i u Kikindi i Žombolju budu podignuti na viši nivo. Zeleni Banat, Eko-jezera, Banat 112, biciklističke staze, samo su neki od zajedničkih projekata – izjavio je Lukač.

Saradnja je, u prethodnom periodu, obuhvatila i oblasti kulture, sporta, vanrednih situacija i saradnju mladih.

– Mi smo bratski narodi i ova granica ne predstavlja nikakvu prepreku između nas – rekao je predsednik Opštine Žombolj, Darius Postelniku – Imamo u planu projekte za uređenje parkova u Kikindi i u Žombolju, ali i druge, nove projekte kojima želimo da podignemo životni standard stanovnika.

Svečanosti su prisustvovali članovi Gradskog veća i predstavnici Opštine Žombolj, kao i šefica Misije Ambasade Rumunije u Beogradu, Anka Popa. U programu su učestvovali hor „Floris“ iz Žombolja i hor kikindskog Kulturnog centra, „Atendite“.

Po završetku zvaničnog dela programa, gosti i domaćini posetili su Staro jezero i Veliki park. Sa skupa je poslata poruka da, iako ne govorimo istim jezikom, dobro se razumemo i spremni smo da pomognemo jedni drugima u duhu dobre komšijske i prijateljske saradnje.

 

Teremija

U Kikindi se ovih dana završavaju poslovi na uređenju putne infrastrukture i u pešačkim zonama na koje su, kao neophodne, ukazali građani. Gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća zadužen za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije, Miroslav Dučić, obišli su danas radove u Ulici Nikole Tesle u kojoj se saniraju udarne rupe na kolovozu, u dužini od 700 metara.

– Moji saradnici i ja osluškujemo potrebe sugrađana i trudimo se da realizujemo sve što je u našoj mogućnosti. Tako ćemo činiti i ubuduće. Međutim, imamo i u nastavku ove ulice, na Teremijskom drumu, ozbiljan problem. Ovuda prolaze teški kamioni i neophodni su radovi koje ćemo preduzimati uz  sufinansiranje sa svima koji koriste ovaj put – rekao je Lukač.

Radovi kod Teremijskog druma deo su poslednjih ovogodišnjih građevinskih intervencija. Javnom komunalnom preduzeću „Kikinda“, koje upravlja saobraćajnicama u gradu, u tu svrhu, opredeljena su dodatna sredstva septembarskim rebalansom budžeta.

– Zahtevi građana su bili da se postave parking mesta u Ulici Uglješe Terzina, između bivšeg Radničkog doma i Suda, i kod Bloka I u Mikronaselju – objasnio je Čedo Gvero, v.d. direktor JKP „Kikinda“. – Rekonstruisan je i deo pešačke zone kod Osnovne škole „Žarko Zrenjanin“.

Ukupna vrednost radova je 12,5 miliona dinara, a izvođač je „Eko gradnja“ iz Zrenjanina.

 

 

 

Sovembar

Da je u naš grad stiglo više utina nego prošle godine, utvrdila je „Sova patrola” na čelu sa Milanom Ružićem iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Zajedno sa školarcima iz Kikinde i Melenaca, predstavnici tog društva obišli su stabla na kojima borave sove.

-Više od 190 sova je prebrojano, što je više nego prošle godine, a kolege su otišle da obiđu još nekoliko dvorišta u gradskom centru. Vidimo da je najveći broj ptica na listopadnom drveću, lipama, hrastovima, ponekom kestenu. Posle, kad lišće opadne preći će na čemprese i borove- kaže Ružić.

Ističe da nema grada koji je gostoljubiviji prema pticama, Dokaz tome je i što ih stariji Kikinđani rado  upućuju na neka stabla, a svako dete prođe kroz obrazovne programe o zaštiti prirode i istraživanju ptica.

-Vojvođani znaju da u svakom naselju ima zimovališta sova. Nažalost, Vojvodina je prilično obešumljena pa su one prinuđene da ulaze u naselja. Kad je zimi hladno, kad su vetrovi, sneg, nedostatak zaklona, utine se skupljaju u gradskim naseljima. Tu im je,  paradoksalno, čak i bezbednije jer niko ne puca na njih i niko ih ne uznimirava, Takođe, u naša naselja ne ulaze životinje koje se hrane tim sovama kao što su na primer jastreb ili sova buljina. Dobro je to ih je čovek prihvatio i naučio da ima koristi od njih- napominje ornitolog.

Podseća da u Vojvodini, tokom pet meseci, od novembra do marta sove utine pojedu 25 miliona glodara. To su desetine miliona evra uštede poljoprivrednicima. Ružić ukazuje na značaj očuvanja životne sredine, prirodnih resursa i biološke raznolikosti, posebno u uslovima klimatskih promena.

-Skoro svaka zima kod nas protekne gotovo bez snega. I sad je prilično toplo za kraj novembra. Klimatske promene su očigledne, pogledajte oko nas je drveće puno lišća. To utiče na živi svet.

Brigom o sovama po kojima je postala prepoznatljiva širom sveta, Kikinda se istakla i privukla brojne posetioce.

-Ovo je jedanaesta godina kako se održava „Sovembar“. Uključuje se sve više dece i škola, što je potvrda da manifestacija ima budućnost. Čak 13 ekipa je učestvovalo danas na kvizu, najveći broj do sada. Poruka je da čuvamo sove i brinemo o njima kako bismo uživali u njihovom prisustvu- rekla je  Jasmina Milankov, v.d. direktorica Turističke organizacije Grada Kikinde.

Da zahvaljujući malim pernatim sugrađankama, naš grad privlači sve više posetilaca, ukazuje i Mladen Bogdan, predsednik gradske skupštine.

– Sove su postale zaštitnik znak Kikinde. Brinemo o životnoj sredini i, kao dobri domaćini, pružamo podršku svima koji se trude da zaštite ove retke vrste. Posetioci našeg grada mogu da se upoznaju sa značajem i životom ptica. Naš zadatak je da ih zaštitimo  i promovišemo- poručuje Bogdan.

„Sovembarske” aktivnosti su nastavljene. Osnovci i srednjoškolci su danas u sali „Partizana” predstavili svoje radove na temu sove ušare, a održan je i kviz „Svet sova ušara”.

 

Ahondroplazija 2

Porodicu Terzin, Davora, Slađanu i malu Stašu, koja boluje od ahondroplazije, juče su u Gradskoj kući primili predsednik gradskog parlamenta, Mladen Bogdan i zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić-Kiurski.

– Razgovarali smo o ahondroplaziji i o našoj Staši – kaže Slađana, Stašina mama, koja je i predsednica udruženja Deca sa ahondroplazijom Srbije sa sedištem u Kikindi. – Predstavnici Grada pružili su nam podršku i ponudili pomoć. Stašine terapije i snimanja ne plaćamo, ali ćemo, kao udruženje, konkurisati za budžetska sredstva naredne godine.

Udruženje okuplja roditelje dece sa retkom bolešću patuljastog rasta, koje u Srbiji ima sedmoro. U planu je da u Kikindi organizuju skup na koji će doći i dve porodice iz inostranstva, iz Crne Gore i Austrije. Osnovna aktivnost roditelja je da terapija novim lekom, koja se sprovodi u svetu, bude dostupna i kod nas, o trošku države. Lek otklanja mnoge komplikacije ove bolesti; njegova cena je 270 hiljada evra godišnje po detetu i potreban je do završetka njegovog razvoja.

Delegacija Udruženja sutra će, tim povodom, imati sastanak u Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje u Beogradu, kaže Slađana Terzin i zahvaljuje na dosadašnjoj podršci sugrađanima i Gradu.

Svi koji žele da pomognu Udruženju Deca sa ahondroplazijom Srbije kako bi sva deca dobila adekvatnu terapiju, mogu to učiniti uplatom na žiro račun sa brojem: 200-3551460101016-83.

 

 

 

Sednica Parlamenta privrednika, BLIKPRODUKT (4)

U Regionalnoj privrednoj komori u Kikindi, na svečanoj sednici Parlamenta privrednika u sredu, uručene su nagrade privrednicima i privrednim društvima za ostvarene poslovne rezultate u godini na izmaku.

U kategoriji privrednih društava, nagrađeni su „Blik produkt“ DOO Kikinda u sektoru industrije i, u sektoru usluga, Javno preduzeće za komunalnu infrastrukturu i usluge Kikinda.

Nagrada za regionalnog lidera otišla je u ruke Dragana Dragana, direktora DOO „Agroseme“ i Milana Subotičkog, direktora i vlasnika DOO „Subotički“ iz Kikinde.

Dodeljene su i jubilarne nagrade Privredne komore Srbije za 2022.godinu. Za 30 godina uspešnog rada dobili su ih: Trgovinsko proizvodno preduzeće „Šole“, Privredno društvo za proizvodnju i prodaju lekovitog bilja „Menta“ iz Čoke, Društvo za proizvodnju, trgovinu i usluge „Markov“ iz Kikinde, „Etalon“ iz Kikinde i Građevinsko preduzeće „Pemir“, takođe iz Kikinde.

Za dve decenije uspešnog poslovanja, jubilarne nagrade uručene su  kikindskim firmama: Zaštitnoj radionici za radno osposobljavanje i zapošljavanje invalida „Lira“, Društvu za proizvodnju i usluge „JJ Hera“ i Proizvodno-trgovinskom preduzeću „Biovet“.

Nagrada Privredne komore Srbije za poslovnog lidera za 2021. godinu pripala je Vitomiru Bjelanoviću, direktoru i suvlasniku firme „Bel kemikals“ iz Banatskog Velikog Sela.

 

 

 

Izrael

Na poziv gradonačelnika grada Nof HaGalila Ronena Plota, a uz posredovanje kikindskog udruženja Eš, delegacija grada Kikinde, predvođena gradonačelnikom Nikolom Lukačem boravila je u ovom bratskom gradu u Izraelu.

Povod posete bio je potpisivanje nove Deklaracije o prijateljstvu između dva grada. Prva deklaracija o prijateljstvu Kikinde i Nof HaGalila (tada Nazaret Ilita) potpisana je pre 30 godina, a tokom tri decenije dva grada nisu previše sarađivala sve do ovogodišnje posete gradonačelnika Plota i delegacije Nof HaGalila Kikindi tokom manifestacije Dani ludaje kada je dogovoreno uspostavljanje čvršće saradnje i uzvratna poseta delegacije Kikinde.

– Bilo nam je izuzetno zadovoljstvo kada smo primili poziv gradonačelnika Lukača da posetimo Kikindu tokom Dana ludaje i iz prve ruke osetimo šta sve Kikinda može da ponudi i u kojim oblastima smo kompatibilni. To je na prvom mestu obrazovanje, kultura i sport i verujemo da su mladi najbolja osnova za saradnju među gradovima. Potpisivanje nove Deklaracije o prijateljstvu svakako je najbolji uvod za inteziviranje ove saradnje- rekao je gradonačelnik Plot.

Gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač izjavio je da je poseta Izraelu i bratskom gradu Nof HaGalilu bila izuzetno zanimljivo iskustvo i prilika za bolje upoznavanje ove zemlje, njenih običaja i načina funkcionisanja, ali i prilika za dogovor o saradnji među gradovima.

– Predstavnici Nof HaGalila su nam priredili izuzetan doček i mogućnost da se upoznamo sa istorijom i značajem ovog grada, ali i čitavog Izraela. Bilo je ovo jedinstveno iskustvo i verujem da će naša saradnja ići samo uzlaznim putem, a prvi koraci su uspostvljanje mehanizma razmene đaka koja bi trebala da počne već na proleće naredne godine.

Gradonačelnik se posebno zahvalio Udruženju Eš koje je posredovalo u uspostavljanju ponovne saradnje, ali i Horu Kulturnog centra Kikinda „Atendite“ koji je za ovu priliku snimio poseban spot u čast potpisivanja nove Deklaracije o prijateljstvu dva grada.

 

 

Zimska služba

U slučaju snega i leda u Kikindi će saobraćajnice prvog i drugog prioriteta biti očišćene u roku od četiri sata, rečeno je na današnjoj smotri mehanizacije Zimske službe kojoj je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

Zimsku službu u Kikindi danas su obišli gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća zadužen za vanredne situacije i komunalnu infrastrukturu, Miroslav Dučić. Za održavanje puteva u zimskom periodu prvi put je izabrana kompanija „Eko gradnja“ iz Zrenjanina. Grad je, u ovu svrhu, izdvojio 15 miliona dinara.

– Najvažnije je da se, ako bude potrebno, raščiste putevi do mesnih zajednica, prsten oko Kikinde, do bolnice, domova zdravlja, ambulanti, policije i svih najvažnijih institucija u prvom prioritetu. Drugi prioritet su vrtići i škole; ukupno imamo oko 130 kilometara u dva prioriteta. Izvođač je dužan da obezbedi normalno funkcionisanje ovih puteva u roku od četiri sata po prestanku padavina ili stvaranja leda – rekao je gradonačelnik Lukač.

„Eko gradnja“ predstavila je deo svoje mehanizacije kod Javnog preduzeća „Kikinda“. U pripravnosti imaju kamione, grejdere, buldožere, utovarivače, unimoge, kaže tehnički direktor ove kompanije, Zoran Bjelan.

– Imamo oko sto tona soli na lageru i izdali smo nalog za nabavku dodatnih količina. Takođe ima i dovoljno kamenih agregata, potpuno smo spremni – tvrdi Bjelan.

Na raščišćavanju puteva biće angažovani radnici iz Kikinde, kažu u „Eko gradnji“. Zimska služba sada je u nultom stepenu pripravnosti. Za brzo i efikasno čišćenje saobraćajnica i u najvišem, četvrtom stepenu, ima dovoljno mehanizacije i zaposlenih, rečeno je na današnjoj smotri Zimske službe.

 

 

solarni paneli

Grad Kikinda raspisaće u prvoj polovini decembra javni konkurs za sufinansiranje ugradnje solarnih panela na porodičnim kućama i unapređenje termotehničkog sistema putem ugradnje kalorimetara, cirkulacionih pumpi, termostatskih ventila i delitelja toplote. Kako je za Kikindski portal precizirao energetski menadžer Nikola Jugin za ovu meru opredeljeno je 1,5 miliona dinara, od toga 1.260.000 dinara za solarne panele, a 240.000 dinara za cirkulacione pumpe, kalorimetre, termostatske ventile i delitelje toplote.

-Maksimalan subvencionisani iznos po domaćinstvu za solarne panele iznosiće 420.000 dinara. Vlada veliko interesovanje građana, najviše za meru nabavke i ugradnje solarnih panela za porodične kuće. Privredni subjekti koji će učestvovati u ovom Programu energetske sanacije domaćinstava na teritoriji Grada Kikinde su Đurđević Termosolar, MT Komeks DOO Beograd i Telefon inženjering DOO Beograd- navodi Jugin.

U Programu energetskih sanacija koji je  toku 74 domaćinstva su dobila bespovratna sredstva, od ukupno 242 koja su konkurisala.

U toku je izvođenje radova na poboljšanju energetske efikasnosti, u domaćinstvima, a očekuje se da kompletni radovi budu završeni  do kraja meseca.

 

 

Druga izgorela kuća

Sonju Perović, koju je juče zadesio požar u kući u kojoj je, kao podstanar živela sa troje dece, primio je predsednik Skupštine grada, Mladen Bogdan.

Kako je objasnila Perovićeva, do požara je došlo usled dotrajalih instalacija, a noć su prespavali kod prijatelja koji su im pritekli u pomoć.

– Razgovarali smo o tome kako da hitno pomognemo porodici. Sada im je najvažniji krov nad glavom i ima naznaka da bi to moglo da se reši vrlo brzo. Takođe, hitno ćemo rešavati i ostalo što im je potrebno. Sonja je veliki borac, i pored svih životnih nedaća i zdravstvenih problema, nije poklekla i nastavlja da se bori. Važno je da njena porodica zna da nisu sami i da smo tu da pomognemo koliko možemo, što važi za svakog čoveka koji se nađe u teškoj životnoj situaciji – rekao je predsednik gradske skupštine, Mladen Bogdan.

Bogdan se zahvalio svima koji su pomogli ovoj porodici i pozvao sve koji to mogu i žele, da učine isto jer, kako je rekao, samo zajedno možemo da rešimo sve.

IMG_0122

Kao i u mnogim drugim selima, i u Nakovu je sve manje stanovnika. Ali, ovde su rešili nešto i da preduzmu: prihvatili su se velikog posla koji će život u njihovom mestu učiniti lepšim i kvalitetnijim za sve. Nosioci radova su Mesna zajednica i Udruženje ribolovaca uz podršku Grada Kikinde.

Prvo su, još pre desetak godina, zasadili gustu šumu na obodu sela. Zatim su, pre tri godine, rešili da uklone divlju deponiju. Ubrzo, pored „Poletovog“ stadiona, postavljeni su dečije igralište i teren za balote. Zahvaljujući entizijastima, pored šume iskopano je i jezero za ribolovce. Radovi se nastavljaju – sada je u planu još nekoliko terena, zatim ugostiteljski objekti, kućice za ribolovce i turiste, i još mnogo toga.

U Nakovu planiraju hrabro, i rade neumorno. Ovo je ta priča za primer.