Град

otvoreni dan le belier rpk 3

Kompanija „L Belije“ održala je danas u Regionalnoj privrednoj komori u Kikindi „Otvoreni dan“, predstavljanje aktuelne ponude radnih mesta, kao i mogućnosti za obuke i napredovanje.

– Nudimo zaposlenje na oko 20 pozicija koje nam nedostaju. Naše kolege danas zainteresovane upoznaju sa zahtevima radnih mesta, uslovima rada i mogućnostima u našoj kompaniji. Kapacitete u mašinskoj obradi smo popunili, ali CNC operateri će nam trebati i u budućnosti jer planiramo proširenje proizvodnje. Za radna mesta na kojima je to potrebno organizujemo plaćenu obuku  – kaže Kristina Ristić Popov, rukovodilac Sektora ljudskih resursa.

U ime lokalne samouprave događaju su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća zadužen za privredu i investicije, Saša Tanackov.

– S obzirom na to kakva su globalna kretanja, kada kompanija traži nove radnike, znači da se u budućnosti pripremaju novi projekti i da će Kikinda biti pouzdan i ozbiljan partner u proizvodnji delova za automobilsku industriju – ocenio je Tanackov. – I većina potencijalnih investitora dolazi nam upravo iz ove oblasti. Kikinda je prepoznata kao centar sa dobrim uslovima za razvoj preduzeća koja se oslanjaju na automobilsku industriju, što znači da postoji ozbiljna radna snaga i znanje koje se prenosi s generacije na generaciju.

Metalski sektor jeste nosilac kikindske privrede, pre svega firme koje su povezane sa metalskom industrijom, rekao je Tibor Horvat, predsednik RPK Severnobanatskog okruga.

– Poslednjih godina privreda se razvija i mnogo nam znači da imamo što više firmi sa nekoliko stotina zaposlenih sa dobrim platama i dobrim uslovima za rad koje sarađuju sa najznačajnijim automobilskim kompanijama. Nadam se da će biti i više mladih koji će se opredeliti da se obrazuju za rad u ovoj oblasti, kao zanatlije i inženjeri.

Favrika „L Belije“ trenutno traži radnike za radna mesta u održavanju – bravara i električara, i operativce u livačkom pogonu, na završnoj obradi odlivaka, na ručnom brušenju i u jezgrovnici.

Danas je u Komori na razgovorima bilo tridesetak zainteresovanih. Nezaposleni koji to žele, mogu i dalje ovoj kompaniji da se obrate za popunjavanje slobodnih radnih mesta.

naj kića 15

U okviru „Pozdrava proleću“ danas su na bini ispred Kulturnog centra nastupili najmlađi Kikinđani. Za učešće u tradicionalnoj trci u puzanju „Naj Kića“ prijavljeno je tridesetak mališana.

Takmičari su poveli i navijače, bodrili su ih mame, tate, braća i sestre, bake i deke. Iako su se merila vremena, bebama je, čini se, najmanje bilo do takmičenja. Na šarenim strunjačama i u novom društvu, neki su se zabavili, neki zaigrali, a bilo je i suza.

Takmičarski duh pokazale su mame koje su spremile bebama omiljene mamce: kinder-jaja, igračke, ključeve, mobilne telefone, daljinski od tv-a, čak i buket cveća i ličnu kartu. Do cilja se stizalo teško ili nikako, ali je trka, kažu organizatori iz Kulturnog centra, ipak uspela, jer su se bebe lepo zabavile.

Jedan od tata, Srđan Sivčev, kaže da su na takmičenje došli, pre svega, radi druženja.

– Doveli smo našu Milicu, ona ima devet meseci. Propuzala je pa smo je prijavili za trku. Važno nam je da bude sa decom, zato podržavamo ovaj lep program.

Iako su Kiće uglavnom i bile raspoložene za igru, dobili smo pobednike. To su desetomesečna Elena Indriković, u konkurenciji devojčica, dok je, među dečacima, najbrži bio Petar Latinović koji će uskoro proslaviti prvi rođendan. Za prva tri mesta obezbeđeni su pehari, a svi učesnici dobili su diplome i poklon-paketiće.

Dvodnevna manifestacija „Pozdrav proleću“ završava se centralnom priredbom mališana iz vrtića na Gradskom trgu. Galeriju fotografija sa najlađeg takmičenja pogledajte u nastavku.

eko maskenbal 6

„Ekološki maskenbal“ dece iz kikindskih vrtića danas se priključio manifestaciji „Pozdrav proleću“. Na Gradski trg stigli su maskirani u eko-kostime i sa važnim zadatkom – da sugrađane podsete kako se čuva priroda.

Lena Udicki je stigla sa drugarima iz vrtića „Mendo“.

– Obukla sam haljinu od kesica koju su napravile teta i mama. Kesice ne smeju da se bacaju po ulici.

Elena dodaje da je njoj mama napravila haljinu od novina.

– Napravio sam kostim od reciklaže jer sada učimo o reciklaži – objašnjava Vuk.

„Ekološki maskenbal“ deo je „Eko-nedelje“ koju organizuje Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada.

– Naš trg je danas modna pista za prelepe kreacije od ekoloških materijala. Deca će šetnjom pokazati koliko je važno brinuti o životnoj sredini – kaže Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata.

U ime lokalne samouprave, manifestaciju je podržala Melita Gombar, resorna članica Gradskog veća.

– Grad Kikinda podržava ovakve manifestacije i nadam se da ćemo podstaći naše sugrađane da brinu o očuvanju životne sredine i da zajedno učestvujemo u stvaranju bolje budućnosti za sve.

Mališani su, u karnevalskoj koloni, prošetali do Gradske kuće. Sugrađanima su delili ekološke poruke koje su sami pravili. Zatim su, ispred Kulturnog centra, uživali u nastupu kantautora Baneta Rosića i njegove leteće gitare.

Zdravlje na dlanu 3

Veoma korisna inicijativa, potekla iz kikindskog Udruženja građana „Zdravlje na dlanu“, trebalo bi uskoro da dobije svoj epilog. Projekat “Zdrave užine i unapređenje zdravlja đaka u osnovnim školama kikindske opštine” ovo udruženje je pokrenulo pre devet godina. Predsednik, dr Goran Abraham, ne odustaje od cilja da se školarcima na čitavoj teritoriji grada obezbedi zdrav obrok u školi.

Na podizanju svesti mlađe populacije o značaju zdravih navika, dr Abraham govori na predavanjima u školama. Sada je, kaže, na redu konačni dogovor sa svima koji odlučuju o tome šta će đacima biti ponuđeno u školskim kuhinjama.

– Organizovaćemo sastanak Aktiva direktora sa čelnicima Gradske uprave i proizvođačima užina na kojem ću, sa dr Jelenom Milešević, nutricionistom,  predstaviti projekat. Želimo da ukažemo na važnost zdravlja dece kako za populacionu, tako i za ekonomsku politiku našeg grada. Nakon toga ćemo se sastati sa savetima roditelja koji, po pravilniku Ministarstva prosvete, zajedno sa direktorom škole, donose odluku o izboru užina – kaže dr Abraham.

On ističe da je cilj da zdrave užine budu dostupne od naredne školske godine. Ipak, Udruženje inicira i ukazuje na neophodnost zdravih užina, ali izbor ostaje na savetima, roditeljima, direktorima i Gradu.

Lokalna samouprava bi, ukoliko bi projekat zaživeo, trebalo da subvencioniše skuplje, zdrave užine, sa 30 odsto od ukupne cene. Ovo je određeno na osnovu kalkulacije koju je uradila dr Jelena Milešević na Institutu za medicinska istraživanja u Beogradu.

U međuvremenu, Udruženje “Zdravlje na dlanu”, u saradnji sa volonterima  Crvenog krsta, planira da predavanje na temu “Gojaznost i posledice nezdrave ishrane“ održi u svim osnovnim školama na području grada.

– Želimo da đacima podignemo svest o tome, da ih zainteresujemo da prihvate zdrave užine kada se budu implementirale u školama – kaže dr Abraham.

Da je težnja dr Abrahama neophodna, pokazuje i studija pod nazivom „Istraživanje zdravlja stanovništva Srbije“ koju je, 2019. godine, uradio Institut za javno zdravlje “Batut”. Rezultati su poražavajući – u Srbiji je svako osmo dete gojazno, dok je svako peto predgojazno, što je jedan od najvećih procenata u Evropi prema podacima Međunarodne federacije za gojaznost.

U publikaciji „Epidemija gojaznih u Srbiji“ navodi se da će gotovo trećina gojazne predškolske dece postati gojazni odrasli, da će polovina gojazne dece od sedam do 12 godina biti gojazno i kada odrastu, i da će čak 70 procenata gojaznih adolescenata ostati gojazni zauvek.

Lekari upozoravaju na to da sve veći broj dece ima povišeni krvni pritisak, što je u uskoj vezi sa gojaznošću. Osim toga, gojazna deca često imaju krivu kičmu, ravne tabane, žale se na bolove u kostima i mišićima, što ukazuje na značaj uvođenja zdravih navika u svakodnevicu najmlađe populacije.

 

GV Iđoš 2

Sednica Gradskog veća održana je danas u Mesnoj zajednici Iđoš. Gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Veća razgovarali su sa predstavnicima Saveta Mesne zajednice o neophodnim investicijama u ovom mestu.

– Razgovor je bio veoma konstruktivan jer ima velikih problema i mnogo zahteva meštana koji vrše pritisak na Savet. Neophodne su određene predradnje i određivanje prioriteta za planirane radove – rekao je, posle sastanka, gradonačelnik Lukač. – Treba da obezbedimo sredstva kako bi se upotpunio sadržaj za meštane i to će, u narednom periodu, i biti prioritet Mesne zajednice i Grada, da realizujemo kapitalne investicije u ovom mestu.

Članovi Saveta Mesne zajednice bili su zadovoljni ishodom sastanka.

– Ostvarili smo svoje zahteve. Neophodna su velika ulaganja u Dom kulture i u zgradu bivšeg „Lovca“ i dobili smo odobrenje da se preduzmu određene pripremne aktivnosti. Savet je imao ideju da se zgrada Doma kulture pretvori u višenamenski objekat kulture u kojem će biti prostor za decu, muzej i biblioteka, što bi pomoglo razvoju kulture u selu. Lovački dom bi služio za održavanje mnogobrojnih manifestacija i prijem gostiju – rekla je predsednica Saveta MZ Iđoš, Ivanka Grujić.

Za redovno funkcionisanje Mesne zajednice Iđoš, za ovu godinu, iz budžeta Grada, izdvojeno je nešto više od devet miliona dinara. Dodatna sredstva moraće da se pronađu za kapitalne investicije, rekao je Ljuban Sredić, član GV zadužen za poljoprivredu i mesne zajednice.

– Do kraja godine planirani su radovi na putnoj infrastrukturi, trotoarima i parkinzima, najveći deo onog što je tražio Savet biće i ostvareno. U Dositejevoj ulici kolovoz će biti prevučen asfaltnim slojem, a u Ulici Jovana Jovanovića Zmaja biće zakrpnjene udarne rupe i uklonjene bankine. Takođe je obezbeđeno milion dinara za preprojektovanje Lovačkog doma i pola miliona za ozakonjenje zgrade, projektovanje i javnu nabavku za Dom kulture – kaže Sredić. – Potrudićemo se da se sa radovima počne do kraja godine, najkasnije početkom 2024. Za most između Iđoša i Mokrina kojem je potrebna popravka, prvo moramo da utvrdimo u čijoj je nadležnosti.

Današnja sednica Gradskog veća u Iđošu bila je prva u ovoj godini održana u seoskoj mesnoj zajednici. Kako je najavio gradonačelnik, sa ovom praksom će se nastaviti i u drugim mestima Grada, kako bi se sa građanima razgovaralo o konkretnim problemima.

Ekološki maskenbal 2

Povodom obeležavanja dva značajna datuma, Dana zaštite od buke (20. april) i Dana planete zemlje (22. april), Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada i ove godine održava „Eko-nedelju“.

Niz aktivnosti za decu i mlade, od predškolaca do srednjoškolaca, održaće se od 18. do 21. aprila.

– Aktivnosti započinjemo merenjem buke u Školskoj radionici Livnice. Sa stručnjacima iz Zavoda za javno zdravlje i učenicima Tehničke škole, sa smera vozači, izmerićemo buku u ovoj radnoj sredini – kaže Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata.

Ekološki programi nastavljaju se u sredu, izložbom likovnih radova mlađih osnovaca na temu „Moje prirodno okruženje“ koja će biti otvorena u Kulturnom centru tačno u podne.

Najlepši program za najmlađe biće ponovo Ekološki maskenbal na kojem će  predškolci predstaviti svoje eko-kostime. Karnevalska povorka biće na Gradskom trgu u četvrtak u 10 sati.

Poslednjeg dana, u petak, u Kulturnom centru, od 10 sati, učenici petog razreda osnovnih škola imaće priliku da pokažu svoje znanje iz ekologije.

kuća požar

Humanitarni koncert u cilju prikupljanja pomoći za porodicu Krištof čiju je porodičnu kuću u ulici Vojvode Putnika juče zahvatio požar nanevši veliku materijalnu štetu, organizovaće Kulturno-umetničko društvo „Eđšeg”. Ljudi dobre volje odmah su pritekli u pomoć, a otvoren je i namenski račun.

-Njihova ćerka je sekretarka KUD-a „Eđšeg”. Rođaci, prijatelji, članovi KUD- a pritekli su odmah nakon požara u pomoć porodici Krištof. Veoma nas je pogodilo to što im se desilo. Humanitarni koncert u cilju prikupljanja pomoći organizovaćemo krajem aprila ili početkom maja. Postavićemo u „Eđšegu” kutiju za dobrovoljne priloge kako bi svi koji žele mogli da pomognu- kaže Ramona Tot, predsednica ovog Kulturno-umetničkog društva.

U požaru koji je u nedelju oko pola 2 noću, izbio u pomoćnim prostorijama kuće, nije bilo povređenih, ali je načinjena ogromna materijalna šteta. Procenjena je na oko 2.5 miliona dinara. Izgorelo je oko 160 kvadratnih metara krovne konstrukcije i pomoćne prostorije.

Svi ljudi dobre volje, spremni da pomognu porodici Krištof, dobrovoljni prilog mogu da uplate na namenski račun u Komercijalnoj banci 205900101845047955 – Krištof Ibolja, Vojvode Putnika 152, Kikinda

Selo 1

Javni konkurs za dodelu seoske kuće s okućnicom koje je, ove godine treći put raspisalo Ministarstvo za brigu o selu, izazvalo je veoma veliko interesovanje, saznajemo u Službi za odnose sa javnošću Ministarstva. Samo u prve tri nedelje trajanja konkursa stiglo je oko 250 zahteva, koji su trenutno u proceduri. U Gradskoj upravi Kikinda u postupku je 20 prijava koje će, ukoliko se ispune uslovi, potencijalni korisnici sredstava poslati u Ministarstvo.

Razlog za povećanu zainteresovanost verovatno je i u tome što najnoviji konkurs ima značajnu izmenu. Do sada su za bespovratna sredstva u najvišem iznosu od milion 200 hiljada dinara mogli da konkurišu mladi bračni parovi i vanbračni partneri, samohrani roditelji i samci koji se bave poljoprivredom. Ove godine priliku da besplatno dođu do nekretnine na selu imaju i pojedinci kojima poljoprivreda nije osnovna delatnost.

Ko sve može da konkuriše

Za besplatnu kuću sa okućnicom, pored opštih uslova, da su državljani RS, da su punoletni, da nisu osuđivani, da nemaju javni dug, podnosioci zahteva moraju da ispune i sledeće uslove: da imaju manje od 45 godina, da nisu vlasnici nepokretnosti u Srbiji, izuzev poljoprivrednog zemljišta, da nisu prodali nepokretnost u prethodnih pet godina, kao i da je nisu stekli u istom periodu.

Takođe, ne smeju da budu u krvnom srodstvu sa prodavcem nepokretnosti – u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj zaključno sa drugim stepenom, kao ni u tazbinskom ili adoptivnom srodstvu.

Kuća mora da ispunjava određene uslove

Tržišna vrednost seoske kuće sa okućnicom mora da ispunjava osnovne uslove za život i stanovanje i ne sme da se nalazi u gradskim i opštinskim sedištima i prigradskim naseljima. Može da se nalazi na teritoriji bilo kog naseljenog mesta, bez obzira na prebivalište podnosioca prijave.

U naseljenom mestu u kojem se nalazi kuća ili u susednom mestu mora da postoji bar jedan od objekata javne službe ili usluga, zdravstvena ambulanta, pošta, škola, stanica prevoza.

Seoska kuća sa okućnicom, za čiju kupovinu podnosioci prijave konkurišu, treba da je upisana u katastar nepokretnosti na ime prodavca kao porodična stambena zgrada, bez tereta, i na njoj ne smeju da budu nerešeni imovinsko-pravni odnosi.

Može biti u svojini više osoba i kupoprodajna cena mora biti u granicama njene vrednosti na tržištu nepokretnosti, i ne viša od 1.200.000 dinara.

Postupak prijavljivanja

Kuću za čiju kupovinu će konkurisati u Ministarstvu, zainteresovani treba sami da pronađu. Pošto kontaktiraju prodavca, potrebno je da popune obrazac prijave sa sajta Ministarstva i da se obrate lokalnoj samoupravi na čijoj teritoriji se nalazi kuća.

Lokalna samouprava zatim šalje u terensku kontrolu komisiju za procenu tržišne vrednosti nepokretnosti. Potencijalni prodavac treba da se saglasi sa procenjenom tržišnom vrednosti nepokretnosti. Zajedno sa ostalom prikupljenom dokumentacijom, potencijalni kupac šalje prijavu Ministarstvu.

Bespovratna sredstva nisu namenjena za opremanje seoske kuće i okućnice, porez na prenos apsolutnih prav i porez na imovinu, troškove prikupljanja dokumentacije, kao ni za adaptaciju seoske kuće.

Ukoliko komisija Ministarstva odobri dodelu novca za kupovinu kuće, korisnik je obavezan da je osigura na deset godina. Takođe, zabranjeno mu je da je otuđi ili optereti u istom periodu.

Rok za podnošenje prijave je 1. novembar. Bespovratna sredstva će se dodeljivati po redosledu podnetih prijava, do utroška predviđenih sredstava. Ministarstvo je za ove namene izdvojilo 500 miliona dinara.

Program i obrazac prijave se mogu preuzeti elektronskim putem na internet stranici Ministarstva za brigu o selu www.mbs.gov.rs. Za sva pitanja na raspolaganju su zaposleni u Ministarstvu, koji se mogu kontaktirati mejlom:  mirjana.vesic@mbs.gov.rs, milos.petrovic@mbs.gov.rs, ivana.lijeskic@mbs.gov.rs, ili na brojeve telefona 011 311 7633, 011 311 2016 i 011 267 3024.

Kikinda prednjači na konkursu

U protekle dve godine u selima na teritoriji Grada novcem dobijenim od Ministarstva, mladi parovi su kupili 65 kuća. Kikinda je jedna od pet lokalnih samouprava koje su dobile najviše sredstava za rešavanje stambenih problema mladih kupovinom u seoskih kuća.

Povećano interesovanje povodom Javnog konkursa pokazuju i prodavci nekretnina. Međutim, kako se čini po oglasima i iskustvima potencijalnih kupaca, za kuće u selima često se traže nerealno visoki iznosi. U oglasima na internetu najniža cena za minimalno uslovnu kuću sa okućnicom je 15 hiljada evra.

Prema podacima sa sajtova za promet nekretninama, cene po kvadratu su u rasponu od 100 do čak 570 evra, samo za stambeni prostor, dok kuće, najčešće, imaju velike okućnice. Upravo dvorišta i pomoćni objekti, koji su često noviji od same kuće, podižu i realnu tržišnu vrednost nekretnina.

Svakako, svi zainteresovani za konkurisanje, trebalo bi što pre da uđu u proces traženja kuće i da se obrate lokalnoj samoupravi, kako bi se procenila njena tržišna vrednost i poslala prijava Ministarstvu.

dušan radić

Da sreća prati uporne, potvrđeno je na današnjoj svetskoj, a našoj tradicionalnoj manifestaciji. Pravnik iz švedskog grada Halmstada Dušan Radić (70) pobednik je Svetskog prvenstva u tucanju farbanim uskršnjim jajima  čiji je Mokrin danas bio domaćin 33. put.

– Imao sam neverovatnu tremu tokom takmičenja, ruke su mi podrhtavale sve vreme. Do sada mi je najveći uspeh bio četvrto mesto, a učestvovao sam već desetak puta. Priželjkivao sam da budem među prva tri mesta, da stanem na to postolje i danas mi se zaista i posrećilo. Bio je veoma dug put pronaći najtvrđe jaje. Nisam se nadao pobedi.  Presrećan sam- podelio je Radić utiske nakon finala.

„Čelično“ jaje je, odakle drugde, nego iz Mokrina čiji meštani tvrde da se ovde oduvek znalo ko ima najjačeg guska i najtvrđe jaje.

Uskoro VIDEO