децембар 6, 2025

Град

deponija-mokrin-(5)

U Mokrinu je u toku čišćenje divlje deponije na izlazu iz sela. Bespravno smetlište ruglo je sela i već 15 godina ona predstavlja problem. Značajna sredstva svake godine izdvajaju se za njeno uređenje, međutim, vrlo brzo nakon čišćenja, ponovo se na ovoj lokaciji stvori nova deponija.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Apel da se otpad ne odlaže na obodu sela još jednom su uputili gradonačelnik Mladen Bogdan i predsednik Saveta MZ Mokrin Goran Ristić koji su obišli radove. I pored svih napora, na licu mesta zatekli su ljude koji su na deponiju bacali veliku plastičnu burad.

-Divlja deponija zauzela je veliku površinu i ona je i najveći problem sa kojim se suočavamo – precizirao je Ristić. – Sada je već stigla do samog ulaza u selo i u toku je njeno čišćenje. Svake godine mesna zajednica utroši od 200.000 do 400.000 dinara za uređenje ovog prostora i već nakon nekoliko dana ona ponovo nikne. I pre tri godine iz gradskog budžeta uloženo je 11 miliona dinara za njeno uređenje. U planu je da postavimo kamere i na taj način sankcionišemo sve koji bacaju otpad u ovom delu sela i stanemo na put ovom ruglu.

U čišćenje deponije koje je u toku biće utrošeno 12 miliona dinara. Novac su obezbedili Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

-Nepropisno odlaganje smeća je dugogodišnji problem u Mokrinu. Znatna sredstva izdvajamo godinama unazad da uredimo deponiju koja se svake godine iznova stvara. Novac koji ulažemo u čišćenje mogli smo da utrošimo na druge projekte koji bi doprineli lepšoj životnoj sredini u selu. Osim domaćinstava i pojedine firme doprinele su da se ovaj prostor pretvori u ekološki problem. Nesavesni meštani ugrožavaju životnu okolinu u mestu u kom žive – istakao je prvi čovek grada.

Najavljene su i oštrije kontrole.

-Poljočuvarska i inspekcijske službe biće prisutnije na terenu, a pozivam i sve meštane da se svi zajedno potrudimo da živimo u lepšem okruženju. Važno je i da se prijave osobe koje bacaju smeće na divljoj deponiji. Bez prijave nadležne službe ne mogu adekvatno da reaguju i da sankcionišu sve koji nepropisno odlažu otpad i time ugrožavaju životnu okolinu. Na teritoriji grada organizuje se sezonsko odvoženje kabastog otpada, a započeli smo i sa primarnom selekcijom sve  u cilju da se smeće odlaže po propisima – zaključio je Mladen Bogdan.

Završetak radova očekuje se za desetak dana. Sav otpad sa deponije u Mokrinu koji se ukloni sa deponije najpre se ubacuje u mobilno postrojenje u kojem se komunalno smeće odvaja od zemlje i građevinskog otpada. Komunalni otpad potom se odvozi na deponiju u Kikindi.

A.Đ.

sadnja-idjos-(2)

Na izlazu iz Iđoša, prema Mokrinu u toku je sadnja vetrozaštitnog pojasa. Oko 5.700 mladih stabala hrasta lužnjaka, lipe, topole, borova, drena, jorgovana biće zasađeno u više nivoa. Kako napreduje sadnja uverio se i gradonačelnik Mladen Bogdan, zajedno sa zaposlenima u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Vetrozaštitni pojas u dužini od dva kilometara koji niče značajan je za poljoprivrednike, ali i sve nas s obzirom na to da se iz godine u godinu trudimo da povećamo površine pod šumama na teritoriji grada. Sredstva u iznosu od 9,8 miliona dinara obezbedili su lokalna samouprava i Ministarstvo za zaštitu životne sredine kojem želim da se zahvalim što nas podržava  u svim velikim projektima. Podsetiću da pomenuto Ministarstvo finansira i izgradnju fekalne kanalizacije u naselju Strelište i Železnički Novi Red – precizirao je gradonačelnik Bogdan i najavio da će do kraja godine biti organizovano niz akcija u kojima će biti uključeni najmlađi.

Na opštinskim putevima drugog reda i u prethodnom periodu zasnovani su vetrozaštitni pojasevi, podsetila je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Pošumljavaju se i popunjavaju površine u naseljima i u ataru. Do kraja godine uredićemo parterne površine oko vrtića „Kolibri u Mikronaselju, Gradski trg, popunjavaćemo školske šume  koje smo podizali zajedno sa osnovcima u protekloj deceniji. Počeli smo sa Kikindom, a završili sa Bašaidom i tako obuhvatili sva naseljena mesta. I u Novim Kozarcima pošumićemo deo površina. Osim dece, edukujemo i poljoprivrednike, a puno toga radimo i sa lovcima – rekla je Miroslava Narančić.

Izvođač radova je rasadnik „Vikumak“ iz Iđoša, a vlasnik Radivoj Lagundžin ističe da je vreme za sadnju idealno.

 

-Višestruki je značaj vetrozaštitnih pojaseva. Smanjuju udare vetra i eroziju zemljišta, a šume privlače padavine i ptice, najviše grabljivice, koje love glodare koji štete usevima. Svakako su veoma važni za biodiverzitet i zdraviju sredinu. Vremenske prilike su takve da je hladno sa temperaturama u plusu i imali smo idealan raspored padavina te su uslovi za ovaj posao odlični – saznajemo od Lagundžina.

Sadnja će biti završena do 1. decembra.

A.Đ.

 

 

Limenke

Iz kompanije FCC podsećaju građane da se akcija redovnog sakupljanja mešanog ambalažnog otpada iz kanti podeljenih tokom oktobra i novembra uspešno nastavlja!

Sakupljanje će se obavljati prema rasporedu koji ste dobili uz vaše nove kante, a radi veće dostupnosti informacija, raspored će biti objavljen i na zvaničnom sajtu kompanije FCC.

Kako bismo zajedno obezbedili što kvalitetnije prikupljanje i reciklažu, molimo građane da ne odlažu zaprljanu ambalažu u kantu za mešani ambalažni otpad. U ovu kantu ide isključivo čista plastična, metalna, papirna i kartonska ambalaža.

Zaprljana ambalaža, poput čaša i posuda od jogurta, mleka ili masnih proizvoda, ne treba da se ubacuje jer stvara neprijatne mirise, privlači životinje i insekte, ali i značajno smanjuje mogućnost reciklaže- ističu u kompanij FCC i apeluju:

Vaša pažnja i pravilno odvajanje otpada ključni su za efikasniji sistem reciklaže i čistiju životnu sredinu. Zajedno činimo naš grad urednijim, zdravijim i održivijim!

maskenbal-step-up

Članovi plesnog kluba „Step Up“ okupili su se u subotu 2. novembra na druženje pod maskama. Roditelji, nastavnice i prolaznici uživali su u pesmi i igri uz ambijent i zakusku koju su priredile mame razigranih mališana. Pipi Duga Čarapa, Mini Maus, bubamara, bakica, mafin, Elza, Zvončica, lisica i ostali poznati likovi tog dana su na kratko oživeli uz muziku i ples.

Iz kluba su pohvalili kreativnost i trud roditelja koji je uložen u pravljenje kostima i pripremu sale kao i zajedništvo koje se osetilo tokom organizacije i realizacije ove aktivnosti.

-Naše plesne igre koje smo toga dana plesale, bile su u vezi sa maskenbalom. Reči pesme uz koju smo najviše plesale opisuju našu Step Up porodicu: „Pevam i plešem svakoga dana, u pesmu i ples sam zaljubljena. Pesma i ples snaže nas. Mene, tebe i sve vas.“

Predstavnice kluba najavile su još tematskih časova, te su pozvale sve zainteresovane da se pridruže i postanu članovi velike Step Up porodice.

pozar-sajan

Deo kuće jedanaestočlane  porodice Vaštag iz Sajana ovih dana izgoreo je u požaru. Uzrok požara je neispravni odžak, a vatra je zahvatila krov i nameštaj u delu prostorija. S obzirom na to da Valerija i Vaštag Možeš sa svojom decom žive skromno Mesna zajednica Sajan pokrenula je akciju da im se pomogne.

-Kuća se nalazi u ulici Petefi Šandora 68 i reč je o nabijači – saznajemo od Zoltana Tota, predsednika Saveta MZ Sajan.  – Pošto je požar izbio u pomoć su pritekli pripadnici Vatrogasno – spasilačke jedinice iz Kikinde koji su brzom intervencijom ugasili vatru koja, na sreću, nije zahvatila preostale dve prostorije u kući. Međutim, prilikom gašenja požara, od velike količine vode stradao je nameštaj i deo kućnih aparata koje je porodica posedovala i u svim ostalim prostorijama.

Valerija Vaštag napominje da u kući živi sa suprugom, majkom i sedmoro dece. Ima tri sina i četiri ćerke, kao i unuka od dve godine koji je takođe u njihovom domaćinstvu. Najstariji je sin od 25, a najmlađi ima četiri godine. Troje dece ide u školu i to u prvi, treći i peti razred.

-Najvažniji nam je građevinski materijal kako bi što pre sanirali štetu. Trenutno živimo u dve prostorije, a ostale ne možemo da koristimo jer su stradale što od požara, što od vode. Idu sve hladniji dani i brinem se kako ćemo prezimiti – istakla je Valerija Vaštag.

U kući nema struje, a porodica koristi solarni panel.

– Za otklanjanje štete i što bržu obnovu oštećenog dela objekta, apelujem na sve koji su u mogućnosti da pomognu. Porodica će sa zahvalnošću prihvatiti svaku vrstu pomoći, bilo da je reč o novčanoj pomoći, nameštaju poput kreveta i ormana, tepiha i drugim kućnim aparatima i stvarima – naveo je Tot.

Za više informacija o tome kako može da se pomogne sajanskoj porodici dostupan je broj telefona u Mesnoj zajednici 66-022.

A.Đ.

 

 

 

Kolundzija

Kulturni centar organizuje jedinstven muzički događaj koji će ljubiteljima klasične muzike pružiti retku priliku da uživo čuju jednog od najznačajnijih srpskih violinista – maestra Jovana Kolundžiju. Poklon koncert biće održan u subotu, 6. decembra, sa početkom u 19 časova, u svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda.

Kolundžija, priznat kao jedan od najvećih virtuoza violine u zemlji i regionu, nastupiće uz klavirsku pratnju Nade Kolundžije, što ovom koncertu daje posebnu umetničku vrednost. Organizatori ističu da je ulaz besplatan, te pozivaju sve sugrađane da iskoriste priliku da prisustvuju vrhunskom muzičkom događaju.

Koncert se realizuje uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije.

T. D.

turisticka-najbolje-iz-vojvvodine

Turističkoj organizaciji grada  produžen je prestižni sertifikat „Najbolje iz Vojvodine“, koji je ove godine zaslužilo 18 dobitnika širom pokrajine. Kikinda je prvi put stekla ovo značajno priznanje 2021. godine, a ovogodišnje produžavanje potvrđuje da je grad i dalje prepoznat kao turistički i kulturni brend sa visokim standardima kvaliteta. Sertifikat je prvi put dobila i saračka radnja „Ronto“ iz Kikinde, vlasnika Aleksandra Ronta, za proizvode od kože.

Priznanja su uručili predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i pokrajinski sekretar za privredu i turizam dr Nenad Ivanišević.

Direktorka Turističke organizacije Kikinde, Jasmina Orašanin, naglasila je da produžetak sertifikata predstavlja potvrdu kontinuiranog rada i posvećenosti u razvoju turističke ponude:

-Ova nagrada nam je podstrek da nastavimo da unapređujemo programe i predstavimo Kikindu u najboljem svetlu, kako domaćim, tako i stranim posetiocima.

I gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan izrazio je zadovoljstvo uspehom lokalne turističke organizacije.

 

-Ponosni smo što se Kikinda ponovo svrstala među najbolje u Vojvodini. Ovo priznanje je jasan signal da naš grad ima snažan turistički potencijal i da smo na dobrom putu njegovog daljeg razvoja – precizirao je prvi čovek grada.

Oznaka „Najbolje iz Vojvodine“ dodeljuje se na period od tri godine i namenjena je proizvodima, uslugama, manifestacijama i turističkim programima koji ispunjavaju visoke kriterijume autohtonosti, kvaliteta i prepoznatljivosti. Predstavnici pokrajinskih institucija istakli su da je cilj ove oznake da promoviše najbolje što Vojvodina nudi — u turističkom, gastronomskom, kulturnom i manifestacijskom smislu — te da podstakne lokalne zajednice da još snažnije razvijaju svoje potencijale.

Produžetak sertifikata  donosi i dodatne benefite, uključujući učešće na značajnim pokrajinskim i međunarodnim turističkim manifestacijama, što doprinosi većoj vidljivosti i promociji Kikinde. Ovo priznanje predstavlja važan korak napred za Turističku organizaciju Kikinde i potvrđuje njenu ulogu u unapređenju turizma i kulturne scene grada i regiona.

pozoriste-1

Povodom velikog jubileja – 75 godina od osnivanja, Narodno pozorište Kikinda 2. decembra priređuje bogat program kojim će obeležiti svoj višedecenijski rad, umetnički razvoj i dugu tradiciju amaterskog i profesionalnog teatra u našem gradu.

Vršilac dužnosti direktora, Brane Marjnović, podsetio je da je 2. decembra 1950. godine Skupština opštine donela odluku o osnivanju amaterskog pozorišta, kao i da je kikindska scena 1992. godine dobila status profesionalnog teatra. On je istakao da hronolozi beleže izuzetno bogat pozorišni život u Kikindi i pre zvaničnog osnivanja, te da su još krajem 18. veka nemački studenti na ovim prostorima izveli prve predstave.

-Sreća je što naša kuća vodi ozbiljnu arhivu o predstavama i ljudima koji su svojim radom obeležili pozorište. Od osamdesetih godina imamo i audio-vizuelne zapise, što je dragocen materijal za obeležavanje ovog jubileja – rekao je Marjanović. On je naglasio da je postojanje profesionalnog pozorišta u gradu veličine Kikinde privilegija koju treba čuvati, jer ona svedoči o trajnom ulaganju u kulturu.

Kako ističu u pozorištu, za jubilej pažljivo je osmišljen program koji će okupiti publiku, glumce i saradnike u večeri posvećenoj vremenu, stvaranju i ljudima koji su gradili kikindsku scenu.

Iz marketing službe pozorišta, Milena Živkov predstavila je detaljan program.

-Počinjemo u 18 časova izložbom „Tkanje vremena: 75 godina pozorišnog kostima“, koju je pripremila poznata kostimografkinja Tatjana Radišić, koja će ujedno i otvoriti izložbu. Od 19.30 časova, sledi projekcija kratkog filma sa izborom najznačajnijih scena iz prethodnih predstava, dok će od 20 časova publiku očekivati jedinstven program – razgovor sa svim glumcima ansambla na velikoj sceni. Razgovor će moderirati glumica Tanja Markov Križan, koja će sa kolegama podeliti anegdote i priče „iza scene“. Svečano veče biće zaokruženo u 21 čas dodelom priznanja i povelja Narodnog pozorišta zaslužnim pojedincima, saradnicima, članovima ansambla i osoblju koje ne vidimo na sceni, ali čiji je rad od suštinskog značaja – objasnila je Živkov.

Marjanović je otkrio i da će biti dodeljena povelja za životno delo – ličnosti koja je dala nemerljiv doprinos razvoju pozorišta, najpre u amaterskom, a zatim i u profesionalnom periodu.

-Ovo pozorište je godinama bilo jedno od najboljih u Jugoslaviji, nagrađivano na festivalu u Hvaru a kasnije i u Trebinju. Da nije bilo snažne amaterske ekipe, ne bi bilo osnova ni za kasniji profesionalni status – istakao je Marjanović, napominjući da se imena dobitnika za sada drže u tajnosti.

Ulaz na sve programe je besplatan, a iz pozorišta poručuju da žele da 2. decembar bude dan kada će se građani Kikinde okupiti oko svoje scene i zajedno proslaviti važan jubilej.

T. D.

vodomeri-1

Javno preduzeće „Kikinda“ obaveštava i apeluje na sve potrošače da na vreme preduzmu neophodne mere kako bi zaštitili vodomere i unutrašnje vodovodne instalacije od smrzavanja tokom predstojećeg perioda niskih temperatura.

Iskustvo iz prethodnih godina pokazuje da se veliki broj vodomera nalazi u neadekvatnim spremištima što značajno povećava rizik od oštećenja.Iz ovog preduzeća podsećaju i da je obaveza potrošača da redovno brinu o svojim unutrašnjim instalacijama, kao i da vodomerno okno bude čisto, suvo, zaštićeno od smrzavanja i mehaničkih oštećenja, ali i lako dostupno za očitavanje i održavanje.

Najčešći uzrok pucanja vodomera je njihovo nepravilno smeštanje u podrumima bez prozora, šahtovima bez poklopca ili prostorijama bez grejanja. U takvim situacijama najbolje je da se vodomer utopli i prekrije adekvatnim termoizolacionim materijalom, kao što su daske, slama, stiropor ili staklena vuna. Zavijanje vodomera krpama nije dovoljna zaštita pri niskim temperaturama. Neophodno je zaštititi i dvorišne vodovodne instalacije koje vode do česama, garaža, šupa i drugih izdvojenih, neogrevanih objekata.

Poseban apel iz JP „Kikinda“ upućuju vlasnicima vikendica i objekata u kojima se tokom zime ne boravi gde je potrebno ispustiti vodu iz instalacija i adekvatno izolovati merno mesto.

Pozivaju i sve građane da blagovremeno provere stanje svojih instalacija i vodomera kako bi sprečili nepotrebne troškove i probleme koje može izazvati njihovo smrzavanje.

kutija-zelja-1

Hladno nedeljno veče u centru Kikinde nije uspelo da pokoleba mališane koji su, sa nestrpljenjem i iskrenom prazničnom radošću, dočekali omiljene goste – Deda Mraza i Snežnu kraljicu. Trg je bio prepun dece i roditelja, a atmosfera je podsećala na najlepše zimske razglednice: vesela, topla i puna iščekivanja.

Kao i svake godine, najznačajniji trenutak bilo je svečano postavljanje „Kutije želja“, u koju su deca ubacivala svoja pisma, nadajući se da će praznična magija stići baš do njih.

Sedmogodišnja Ema Berbakov kaže da je već pripremila svoje želje.

-Ove godine poželela sam Stiča, nokte što se lepe i privezak. Prošle godine Deda Mraz mi je ispunio želju. Dobila sam Stiča, kostim i slatkiše. Jedva čekam da vidim i Deda Mraza i Snežnu kraljicu! – rekla je Ema.

Slično uzbuđenje videlo se i kod Nikole Đomića, mališana od osam i po godina.

-Poželeo sam od Deda Mraza Lego kockice male. Prošle godine doneo mi je velike, a sada želim male – rekao nam je Nikola.

Deca su se slikala sa Deda Mrazom i ubacila prva pisma u „Kutiju želja“ dok su vredni vilenjaci delili bombone okupljenim mališanima. Gradonačelnik Mladen Bogdan i članica gradskog veća Marijana Mirkov upotpunili su veselje svojim prisustvom.

-Ovo nam je, kao i svake godine, najlepši skup koji imamo na gradskom trgu. Cele godine, i deca i roditelji čekaju ovaj trenutak da Deda Mraz dođe i postavi „Kutiju želja“. Sva deca koja su bila dobra i slušala roditelje mogu da požele želju i da se nadaju da će im biti ispunjena – izjavio je gradonačelnik Bogdan.

On je naglasio da će „Kutija želja“ na trgu ostati do 12. decembra, a po potrebi i duže.

-Deci je potrebna radost, osmeh i mir. Trudimo se da ih usrećimo ne samo podizanjem kvaliteta života, već i malim znakovima pažnje. Deda Mraz će sa podelom paketića krenuti oko Svetog Nikole – saopštio je Bogdan.

Gradonačelnik je najavio i jedno malo iznenađenje za osnovce povodom Srpske nove godine, ali detalje nije otkrivao. Uputio je i poziv svim sugrađanima koji žele da pomognu.

-Pozivam sve volontere, one koji vole decu i žele da nam se pridruže u podeli paketića, da upotpune našu ekipu i pomognu nam da usrećimo mališane i ove godine – poručio je Bogdan.

Doček „Kutije želja“ još jednom je pokazao koliko praznična magija može da okupi ljude i vrati ih najlepšim vrednostima – radosti, dobroti i zajedništvu. A dok su se deca polako vraćala kućama, jedno je bilo sigurno: u Kikindi praznici zvanično mogu da počnu.

T. D.

Don`t copy text!