Град

gradska-kuca-(2)

Kada primete problem u svom naselju, žele da prijave kvar javne rasvete, oštećen put, nepropisno odlaganje otpada ili imaju pitanje za Gradsku upravu, građani Kikinde to mogu da učine na više načina, koristeći CRM sistem – brzo, jednostavno i bez potrebe da traže kojoj službi treba da se obrate.

Grad Kikinda ima jedinstveni sistem za komunikaciju sa građanima koji omogućava da se svaki zahtev ili prijava evidentira i prosledi nadležnoj službi na rešavanje. Na taj način svaki kontakt sa Gradskom upravom dobija svoj tok obrade, što doprinosi efikasnijem rešavanju zahteva i boljoj organizaciji rada.

 

Građani mogu da izaberu način komunikacije koji im najviše odgovara:
•​pozivom na broj 0230/306-060;
•​slanjem elektronske pošte na crm@kikinda.org.rs;
•​putem mobilne aplikacije „Moje mesto“;
•​ličnim dolaskom u Uslužni centar Gradske uprave.


Bez obzira na to kojim kanalom se obrate, svi zahtevi ulaze u jedinstven sistem i prosleđuju se nadležnim službama. Time se smanjuje mogućnost da neka prijava bude izgubljena ili ostane bez odgovora, dok službe imaju bolji pregled nad pristiglim zahtevima i njihovim rešavanjem.

Sistem je namenjen kako građanima, tako i privrednim subjektima koji posluju na teritoriji grada Kikinde. Njegov cilj je da komunikacija sa Gradskom upravom bude jednostavnija, preglednija i dostupnija, a da odgovori i rešavanje zahteva budu brži i efikasniji.

Korišćenjem CRM sistema Grad Kikinda nastavlja da unapređuje elektronske usluge i kvalitet komunikacije sa građanima, sa željom da svako pitanje, predlog ili prijava budu evidentirani i rešavani na transparentan i organizovan način.

kanalizacija-sv-miletica-(5)

Završena je izgradnja kanalizacione mreže  u dvorišnim stanovima u ulici Svetozara Miletića. Stanovnici ovog dela grada decenijama su se obraćali nadležnima i apelovali da se reši problem koji su imali. Naime, na malom prostoru nalazilo se čak osam septičkih jama, objašnjava Milovan Savanov, jedan od stanara:

 

-Koliko znači nama, toliko i našoj deci jer će imati osnovne uslove za život. Već dve decenije ja se obraćam lokalnoj samoupravi i nekada predsednicima opština, a sada gradonačelnicima da se reši naš problem. Niko nije imao sluha, do sada. Zahvaljujući Milenku Jovanovu, Mladenu Bogdanu i njihovim saradnicima, naših pet stanova konačno ima fekalnu kanalizaciju. Radovi su završeni za svega šest dana i mi smo im neizmerno zahvalni.

Vida Nađ Mitraković slaže se sa svojim komšijom:

-Ovo nam je puno znači i hvala svima koji su se založili da konačno dobijemo fekalnu kanalizaciju. Od septičkih jama nije se  moglo živeti.

Sredstva su izdvojena iz budžeta Grada, istakao je gradonačelnik Mladen Bogdan prilikom posete stanovnika koji su mu se obraćali za pomoć.

-Dvorišni stanovi nalaze se tik uz „Kikindski mlin“, oni su bili u vlasništvu lokalne samouprave i kasnije su otkupljeni. Naši sugrađani koji stanuju ovde živeli su neuslovno. Više decenija oni ukazuju na potrebu da im se izgradi kanalizacija i mi smo uslišili njihove molbe. Novac iz gradske kase usmerava se na rešavanje komunalnih problema svih građana, kako u gradu, tako i na selima. Ne smeju da postoje građani, drugog i trećeg reda, svi moraju da budu ravnopravni i da imaju elementarne uslove za život – naveo je prvi čovek grada.

Na teritoriji grada ima još nekoliko ulica u kojima nema fekalne kanalizacije.

-Pri kraju ulice Stevana Sinđelića ima petnaestak kuća bez fekalne kanalizacije, tu je i Mokrinski drum. Rešavamo probleme naših sugrađana, jedan po jedan i jasni su nam prioriteti u narednom periodu – zaključio je gradonačelnik Bogdan.

A.Đ.

 

sindikalna-penzioneru-gucevo

Više od 50 penzionera, članova Sindikalne organizacije penzionera Kikinda, Čoka i Novi Kneževac, boravi u turističkom kompleksu „Gučevski vajati“, gde su, pored odmora, organizovali i brojne sportsko-rekreativne aktivnosti, izlete i druženja.

Kako ističe predsednik organizacije Radovan Subin, u ovom kompleksu provešće sedam dana.

– Oduševljeni smo prijemom domaćina i pristupačnim cenama. Organizovali smo takmičenja u pikadu, šutiranju penala na male golove i basketu, kako za muškarce, tako i za žene. Svako veče provodimo uz druženje i muziku, a mir, čist vazduh i ljubaznost domaćina doprinose da se svi osećamo lepo – kaže Subin.

Pored sportskih aktivnosti, penzioneri su obišli i Tršić, kao i obližnji manastir, dok su slobodno vreme ispunili šetnjama, kupanjem i druženjem.

Jedna od učesnica, Katica Lazić Maksić, ne krije oduševljenje boravkom.

– Priroda je fantastična, osoblje izuzetno ljubazno, sobe su lepe i uredne, a hrana odlična. Na raspolaganju nam je i bazen sa ležaljkama, tako da imamo sve što nam je potrebno za lep odmor. Ovde smo proveli divne dane i svima bih preporučila da dođu – ističe ona.

Subin naglašava da je cilj ovakvih putovanja mnogo više od samog odmora.

– Najvažnije nam je druženje. Stvaraju se nova poznanstva i prijateljstva koja traju i nakon povratka kući. Upravo to i jeste smisao naših aktivnosti, da slušamo želje i potrebe naših članova i organizujemo sadržaje koji ih raduju – dodaje on.

U sportskom delu druženja najuspešniji su bili Ilonka Markov i Milan Škoro, koji su u jakoj konkurenciji ostvarili najbolje rezultate.

Sindikalna organizacija penzionera okuplja članove ne samo iz Kikinde, već i iz Zrenjanina, Novog Sada, Nove Crnje, Kaća i drugih mesta. Za sve zainteresovane, vrata organizacije su otvorena svakog utorka i četvrtka, u Nemanjinoj broj 1, kada se zainteresovani mogu učlaniti i informisati o predstojećim aktivnostima.

Nakon boravka u Gučevskim vajatima, već su isplanirana nova putovanja. Sredinom septembra penzioneri će posetiti Igalo, krajem oktobra hotel „Park“ u Ivanjici, dok je za decembar u planu obilazak božićnih vašara u Temišvaru i Budimpeš

 

 

majevica
U turističkom kompleksu Busija na Majevici održan je Sajam domaćih proizvoda i kućne radinosti, završni događaj manifestacije „Dani dijaspore“, na kojem su svoje proizvode predstavili brojni izlagači iz regiona, među kojima i predstavnice udruženja „Suvača“ iz Kikinde.
Majevičani iz matice i dijaspore, ali i brojni gosti iz regiona, Evrope i sveta, okupili su se na Busiji kako bi predstavili i upoznali se sa tradicionalnim proizvodima, rukotvorinama i bogatstvom kućne radinosti.
Na sajmu su bili izloženi domaći proizvodi sa prostora Majevice, Posavine, Semberije, Srbije i šireg regiona.
saobracajka-kralja-petra-(4)

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodilo se 100 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri lica poginula, a povređeno je 50.

S obzirom na to da je ovo period godine kada dvotočkaši češće učestvuju u saobraćaju, podsećamo vozače da obrate posebnu pažnju, naročito u raskrsnicama i prilikom preticanja, kao i na saobraćajnicama koje podrazumevaju velike brzine, jer se dvotočkaši često ne uočavaju na vreme, a njihova bezbednost je ugrožena i najmanjim kontaktom sa drugim vozilom.

Korišćenje zaštitne kacige nije samo zakonska obaveza već najvažnija mera zaštite koja može spasiti živote i značajno smanjiti posledice saobraćajnih nezgoda.

Takođe, važno je da motociklisti koriste zaštitnu opremu, budu vidljivi n putu, poštuju saobraćajne propise, prilagode brzinu uslovima na putu i vode računa o drugim učesnicima u saobraćaju.

struja-isklj-(1)

Usled planiranih radova na električnoj mreži bez struje će sutra, 29. jula, od 13 do 14 sati biti domaćinstva u ulicama Jovana Popovića od Kralja Petra Prvog do Dositejeve
i Dositejeva od Jovana Popovića do Nikole Tesle.

 

osmeh-5

U okviru Urbanističkog projekta za izgradnju brze saobraćajnice Osmeh Vojvodine, na teritoriji Grada Kikinde razrađena je trasa deonice od administrativne granice sa opštinom Novi Bečej do državne granice sa Rumunijom, odnosno graničnog prelaza Nakovo, prenosi portal e kapija.

Dokumentaciju koja će početkom avgusta biti na javnoj prezentaciji izradilo je Javno preduzeće za urbanizam, izgradnju, građevinsko zemljište, uređenje i održavanje ulica i puteva, obezbeđivanje javnog osvetljenja i zaštitu životne sredine opštine Novi Bečej, za JP “Putevi Srbije” u svojstvu investitora i podnosioca zahteva, dok je Grad Kikinda naručilac predmetnog urbanističkog projekta.

Iz dokumentacije proizlazi da je u ovoj fazi detaljno razrađeno tehničko rešenje buduće deonice – precizirane su lokacije mostova, nadvožnjaka, raskrsnica, servisnih puteva i drugih objekata koji treba da omoguće povezivanje Kikinde sa budućom mrežom brzih saobraćajnica i međunarodnim pravcima ka granici sa Rumunijom.

Projektom je obuhvaćena deonica buduće brze saobraćajnice kroz teritoriju Grada Kikinde, od Kikindskog kanala do priključka na državni put IB reda broj 15, sa nastavkom trase prema graničnom prelazu Srpska Crnja. Glavna trasa planirana je kao put sa četiri saobraćajne trake, dužine oko 11,6 kilometara, dok je veza sa državnim putem IB reda broj 15 (pravac ka Nakovu), predviđena kao dvotračna saobraćajnica dužine oko 5,4 kilometra.

Trasa počinje mostom preko Kikindskog kanala na granici opštine Novi Bečej i teritorije Grada Kikinde. Za ovaj prelazak planiran je most dužine oko 380 metara, koji predstavlja jedan od najznačajnijih objekata na ovoj deonici. Nakon prelaska kanala, trasa se pruža kroz ravničarski prostor, preko poljoprivrednog zemljišta i vinogradarsko-voćarske zone, uz ukrštanja sa postojećim atarskim putevima, kanalima i infrastrukturnim sistemima-

(Foto: UP, screenshot)
Na trasi su planirani brojni objekti koji treba da obezbede funkcionisanje postojeće putne mreže i pristup okolnim parcelama. Predviđeni su nadvožnjaci za povezivanje servisnih puteva, kao i putni objekti preko železničke pruge Pančevo Glavna–Zrenjanin–Kikinda–državna granica.

Projektom je predviđeno ukupno pet kružnih raskrsnica. Kružna raskrsnica na glavnoj trasi brze saobraćajnice, na oko kilometru 5+637, povezaće budući put sa državnim putem IB reda broj 13 Horgoš–Beograd i omogućiće pristup bazi za održavanje državnog puta.

Na veznoj saobraćajnici prema državnom putu IB broj 15 planirane su još četiri kružne raskrsnice. One će omogućiti povezivanje sa državnim putem IIA reda broj 104, lokalnom putnom mrežom, kao i državnim putem IB reda broj 15 prema graničnom prelazu Nakovo.

Pored kružnih raskrsnica, predviđena je i denivelisana raskrsnica tipa “Truba” na stacionaži 11+265,53, kojom će se ostvariti veza brze saobraćajnice sa državnim putem IB reda broj 15 i pravcem ka graničnom prelazu Nakovo.

Trasa je projektovana za računsku brzinu od 100 km/h, dok je za veznu saobraćajnicu prema državnom putu IB broj 15 predviđena brzina od 80 km/h.
U okviru pratećih sadržaja planirani su parking prostor na oko kilometru 1+550 i odmorište povezano sa četvrtim krakom kružne raskrsnice na oko kilometru 5+384. Predviđena je i baza za održavanje državnog puta u zoni državnog puta IB reda broj 13.

Poseban deo projekta odnosi se na servisne saobraćajnice koje će pratiti trasu brze saobraćajnice. Njihova funkcija je da omoguće kretanje vozila kojima nije dozvoljen pristup brzoj saobraćajnici, poput poljoprivredne mehanizacije, biciklista i drugih učesnika u mešovitom saobraćaju, kao i da obezbede pristup parcelama koje bi bile presečene izgradnjom nove trase.

Na celoj deonici predviđeni su i sistemi za prihvat atmosferskih voda, retenzije, propusti za melioracione kanale i zaustavne niše.
Izvor: E kapija

 

kuga-svinja-okrug-(1)

Usled nepovoljne epizootiološke situacije i intenzivnijeg širenja afričke kuge svinja u pojedinim delovima regiona, u prostorijama Severnobanatskog upravnog okruga održana je sednica Okružnog štaba za vanredne situacije.  Teme su bile pojava kuge malih preživara u Rumuniji i afrička kuga svinja i koje mere preduzeti kako bi se one sprečile.

Radi sprečavanja afričke kuge svinja Ministarstvo poljoprivrede donelo je nove mere, a među najvažnijima su: prijava uginule divlje svinje u roku od dva sata, sistemsko pretraživanje lovišta, redukcioni odstrel divljih svinja, ograničenje pristupa lovištima i kretanje ljudi, pridržavanje bio sigurnosnih mera. Kazne za nepoštovanje mera su i do tri miliona dinara za pravna lica.

-Na nama je da budemo spremni ukoliko dođe do zaraze – rekao je Nebojša Jovanov, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga. – U našem okrugu nije zabeležen nijedan slučaj afričke kuge svinja i na nama je da se potrudimo da tako i ostane. Veliki proizvođači pridržavaju se svih mera, a važno je da ih primenjuju i manji proizvođači. Bolest se brzo širi i samo strogim merama preventive ona se može sprečiti. Ukoliko dođe do zaraze ekonomske posledice su veoma velike.

Vlasnici životinja moraju da povedu računa o bio sigurnosnim merama, da smanje frekvenciju ljudi u svojim dvorištima, koriste posebnu odeću i obuću za svinjac, imaju dezinfekcione barijere i da ne hrane svinje pomijama. Najugroženija područja afričke kuge svinja su Sremski i Mačvanski okrug, kao i deo teritorije grada Beograda.

Zbog kuge malih preživara koja se pojavila u Temišvaru u blizini granice sa Srbijom pojačane mere na granicama. Boginje ovaca i koza predstavljaju veoma zaraznu virusnu bolest koja nastaje kada virus dospe u osetljivo stado, najčešće unošenjem zaražene životinje u stado ili kontaktom sa životinjama iz zaraženog područja.

-Pojačane su mere na granici i sve nadležne službe daju sve od sebe da naše područje ne bude ugroženo – dodao je Jovanov.

Bolest se prenosi neposrednim kontaktom, sekretom iz nosa i očiju, promenama na koži i otpalim krastama, ali i posredno – preko kontaminirane odeće, obuće, opreme, vozila i stelje. Moguće je i širenje vazduhom na kraćim udaljenostima, kao i mehaničko prenošenje putem insekata.

A.Đ.

 

 

 

Korzo-16

Kikinda će 22. avgusta ponovo oživeti duh prohujalih, za mnoge i lepših vremena. Od 19 časova gradski Trg postaće mesto susreta starih prijatelja, školskih drugova i generacija koje su odrastale na čuvenom kikindskom korzou, dok će dva sata kasnije druženje biti nastavljeno na Starom jezeru, gde će biti obeležen veliki jubilej – 50 godina legendarne diskoteke „Delfin“.

Ovaj događaj već godinama privlači ne samo Kikinđane, već i brojne nekadašnje sugrađane koji se upravo zbog Korzoa i „Delfina“ vraćaju u rodni grad. Korzo je nekada bio mnogo više od šetališta. Bio je mesto gde su se sklapala prijateljstva, rađale ljubavi i stvarale uspomene koje traju čitav život.

Ovogodišnje okupljanje ima poseban značaj, jer se obeležava pet decenija od osnivanja diskoteke „Delfin“, kultnog mesta koje je krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih važilo za jednu od najpoznatijih diskoteka u Vojvodini. Radila je na prostoru Starog jezera i mnogi Kikinđani i danas je pamte kao mesto sjajnih žurki i nezaboravnih večeri.

Za miks pultom će i ovoga puta biti legendarni di-džej Sava Grabić, čovek čije ime je gotovo neodvojivo od „Delfina“. Organizatori najavljuju i brojne goste koji će uveličati proslavu, a publika će uživati u najvećim svetskim disko hitovima koji su obeležili jednu epohu.

Ako je suditi po prethodnim godinama, očekuje se još jedno veče ispunjeno emocijama, pesmom i igrom, kada će se na istom mestu sresti oni koji su nekada zajedno koračali korzom, ali i mlađe generacije koje će osetiti delić atmosfere o kojoj njihovi roditelji i bake i deke i danas rado pričaju. Prethodna okupljanja privukla su hiljade posetilaca i pokazala da uspomene na „Delfin“ ne blede.

policija-auto

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba poginula. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 210.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog nepropisne radnje od strane vozača i lošeg psihofizičkog stanja.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja ukupno je otkriveno 512 prekršaja u kontroli saobraćaja. Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 19 vozača, od kojih je pet zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 46 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 377 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 71 ostalih prekršaja.