Град

plavi-cuperak

Dojavni sistemi ugrađeni su u vrtićima „Kolibri“, „Miki“ i „Plavi čuperak“, a i ostali vrtići biće obuhvaćeni.

-Na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj odobreno nam je oko pet miliona dinara za projekat energetske efikasnosti u „Plavom čuperku“. Biće ugrađene solarne ploče koje će služiti za grejanje i hlađenje. To će dovesti do značajnih ušteda. U prethodnom periodu okrečen je i kompletan vrtić „Neven“, a urađena je i fasada.

Tokom leta urediće se i objekti gde je to neophodno.

matura-60-god-(2)

Nekadašnji učenici druge generacije srednje Tehničke mašinske škole, generacija koja je diplomirala školske 1965/1966. godine obeležili su 60 godina od mature. U tadašnja dva odeljenja bilo je 54 đaka, a protekle subote okupilo se njih 12 koji su evocirali uspomene na školske dane.

Živojin Isakov, odazvao se pozivu da obeleži šest decenija od završetka srednje škole. Kako ističe, rodom iz Novog Miloševa, svakog dana putovao je do Kikinde, a školskih dana seća se sa setom:

-Od 54 učenika, koliko nas je diplomiralo, 29 je živih. Sa kolegama iz razreda koji su iz Kikinde ostao sam u kontaktu svih ovih godina. Mnogi su, poput mene, radni vek proveli u nekadašnjoj Livnici, pa smo tako i ostali zajedno. Dobar deo nas dobijao je i stipendiju iz fabrike, tako da smo po završetku srednje škole imali obezbeđena radna mesta i odmah smo bili u prilici da se zaposlimo.

Okupljanje mu puno znači, jer, kako veli, srednjoškolski dani ostali su mu u najlepšem sećanju.

-Od kada sam u penziji sve ređe viđam svoje školske drugove, a ovo je bila prilika i da se sretnem i sa onima koji već dugo ne žive u Kikindi, poput Jovana Mraovića koji živi u Kragujevcu i sigurno ga nisam video već 30 godina. Deo moje generacije živi u Novom Sadu, imamo drugara i u Lazarevcu, ali i u Mariboru u Sloveniji – navodi Isakov.

Jovan Mraović pošto je bio stipendista fabrike „Zastava“ Kragujevac i već u julu 1966. godine zaposlio se u pomenutoj firmi i već 60 godina je Kragujevčanin:

-Ostao sam sam i sve više se prisećam školskih dana. Osnovno obrazovanje završio sam u školi „Đura Jakšić“. Nisam želeo da propustim ovo okupljanje i radovao sam se danima unazad susretu sa nekadašnjim školskim drugovima. Srećan sam što smo se okupili – otkrio nam je Mraović.

U generaciji su bile i tri devojke od kojih je jedna živa, ali joj zdravstveno stanje nije dozvolilo da dođe na skup.

 

Okupljeni su se u priči dotakli i razrednog starešine profesora Dragutina Kapuna, koji je prema njihovim rečima, bio legendaran nastavnik, a prisetili su se i profesorice  Milke Budišin.

A.Đ.

ekologija

Vetrozaštitni pojas star jednu decenije, koji je bio zdrav i vitalan, uništen je u dužini od skoro dva kilometra na putu ka Banatskoj Topoli.

-Ovaj čin ljudskog nemara koji je izazvao širenje požara na otvorenom prouzrokovao je neprocenjivu ekološku štetu. Dok nadležne službe godinama ulažu napore u podizanje vetrozaštitnih pojaseva i povećanje procenta pošumljenosti, u svega nekoliko minuta, ljudskim faktorom je naneta ozbiljna degradacija prirodnog okruženja, uz uništavanje flore i faune na ovom području- ističe Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine.

zadar

Volonteri Crvenog krsta Kikinde otputovali su u Zadra gde će, zajedno sa Udrugom udomitelja za djecu „Osmijeh“ iz Đurđevca, učestvovati u međunarodnom „Erazmus +“ projektu razmene mladih. Kikinđani će u Hrvatskoj boraviti 10 dana tokom kojih će biti realizovan projekat „Harmony for connection“.

-Ovo je druga godina saradnje u kojoj učestvuje 18 volontera iz našeg grada – saznajemo od sekretarke Crvenog krsta Danijele Bjeljac. – Ove godine tema je mentalno zdravlje.

Cilj program  je  podsticanja mladih da razmišljaju o mentalnom zdravlju.

-Pored učenja, ovo je prilika da se mladi druže, razmenjuju iskustva i povežu kroz kreativne aktivnosti. Projekat je realizovan pod okriljem programa koji podržava Evropska unija, sa ciljem jačanja mladih i podsticanja interkulturalne saradnje.

I u narednom periodu Crveni krst nastaviće saradnju sa Udrugom udomitelja na sličnim projektima.

linglong-nsz-(3)

Kineska kompanija Linglong, koja u Zrenjaninu zapošljava oko 2.500 radnika, najavila je novo proširenje proizvodnih kapaciteta, što bi u narednom periodu moglo da otvori između 400 i 800 novih radnih mesta.

Tim povodom, Filijala Kikinda Nacionalne službe za zapošljavanje, u saradnji sa kompanijom Linglong Zrenjanin, organizovala je prezentaciju kompanije i uslova zaposlenja za sve zainteresovane kandidate.

Grupno informisanje, na koje se pojavio veliki broj sugrađana, održano je juče, nakon čega su kandidati mogli da popune prijavne formulare i obave kratke razgovore sa predstavnicima kompanije.

-Imamo kompanijski prevoz iz Kikinde i ruta je skraćena, tako da do fabrike radnici stižu za minimalno vremena, sat i po vremena u odlasku i isto toliko u dolasku  – napominje Marina Grahovac, HR regruter u Linglongu. – Najviše nam trebaju operateri u proizvodnji, na mašinama i ovog momenta neophodno nam je više od stotinu radnika. Zapošljavamo i pedesetak ljudi na održavanju, mehaničare i električare, a u narednom periodu proizvodnja će se širiti, te će biti još mogućnosti za zapošljavanje. Zarada je dobra i veća je nego u ostalim proizvodnim kompanijama u široj okolini. Radi se o pojedinačnim radnim mestima i ne postoji prethodno iskustvo koje može da se upotrebi za rad u kompaniji, pa je neophodna obuka za svako radno mesto. Od radnika očekujemo da prate uputstva i da se dobro snalaze.

Poziv je namenjen nezaposlenim licima, ali i svima koji razmatraju promenu posla i žele da se upoznaju sa mogućnostima koje nudi jedan od najvećih poslodavaca u regionu.

Linglong je kineski proizvođač guma, a fabrika u Zrenjaninu predstavlja jednu od najvećih grinfild investicija u Srbiji poslednjih godina.

J. C.

 

sova-utina

Pošta Srbije izdala je dve nove poštanske marke u okviru emisije „Zaštićene životinjske vrste“, posvećene pticama koje su svoj dom pronašle u urbanim sredinama. U pripremi izdanja, kroz stručno savetovanje, učestvovali su i predstavnici stručne javnosti i organizacija koje se bave zaštitom ptica.

Na markama su prikazane bela roda i utina. Bela roda predstavljena je kroz koloniju u novosadskom naselju Klisa, koja se smatra najvećom ove vrste u Evropi. Druga marka posvećena je utini, čije je najveće zimovalište na Gradskom trgu u Kikindi.

Umetničku realizaciju novih poštanskih markica potpisuju Miroslav Nikolić i Anamari Banjac, dok su fotografije ptica koje su poslužile kao inspiracija za njihov izgled delo članova i saradnika Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije Katarine Paunović i Aleksandra Vukićevića.

Pošta Srbije nastavlja da promoviše prirodno bogatstvo zemlje i značaj očuvanja zaštićenih životinjskih vrsta, među kojima posebno mesto zauzimaju bela roda i kikindska utina.

torontal

Ispred Udruženja građana „Torontal“ i katoličkog groblja u Ruskom Selu u toku je izgradnja novih parking mesta, za šta je iz gradskog budžeta izdvojeno 2,5 miliona dinara.

Gradonačelnik Mladen Bogdan istakao je da je reč o nastavku ulaganja u mesne zajednice i podršci sadržajima koji iz godine u godinu privlače sve veći broj posetilaca.

– Biće uređeno ukupno 24 do 25 parking mesta ispred udruženja i kod katoličkog groblja. „Torontal“ se razvija, ima sve više posetilaca i sadržaja, pa je bilo važno da se odgovori na potrebe udruženja i uredi prostor ispred kompleksa – rekao je Bogdan.

On je dodao da su sredstva obezbeđena u okviru programa za uređenje puteva i trotoara u selima, za šta je ukupno izdvojeno oko pet miliona dinara.

Predsednik Udruženja građana „Torontal“ Šandor Talpai naglasio je da je ovaj kompleks postao jedna od prepoznatljivijih turističkih destinacija na teritoriji grada Kikinde.

– Razvoj infrastrukture znači i razvoj sela. Samo ove godine posetilo nas je oko 500 dece na jednodnevnim ekskurzijama. Pored prirodnog ambijenta, nudimo radionice starih zanata, grnčariju, batik i stazu sa preprekama u šumi, što je posebno zanimljivo najmlađima – naveo je Talpai.

Nova parking mesta znatno će olakšati dolazak autobusa i većih grupa posetilaca, jer je do sada saobraćaj bio otežan zbog prolaska poljoprivredne mehanizacije.

U „Torontalu“ očekuju da će biti uređeno tridesetak parking mesta, kako bi čitav prostor ispred kompleksa i katoličkog groblja bio u potpunosti prilagođen potrebama posetilaca.

bazeni-1

Otvoreni bazeni počeće sa radom u subotu, 20. juna, a tokom predstojećeg vikenda ulaz će biti besplatan za sve posetioce u Kikindi i Banatskom Velikom Selu. Radno vreme bazena biće od 10 do 18 časova.

Prema rečima direktora Kulturno-sportskog centra „Jezero“ Dragana Pecarskog, sve je spremno za početak sezone. Voda je kontrolisana i ispravna, a kvalitet je potvrdio Zavod za javno zdravlje.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

– Očekujemo lepo vreme i veliki broj posetilaca. Svi uslovi za bezbedan i prijatan boravak na bazenima su obezbeđeni – istakao je Pecarski.

Treninzi sportskih klubova već su počeli, a bazene koriste plivači i ronioci.

Predstojeći vikend, prema prognozi meteorologa, doneće pravo letnje vreme, što će obradovati sve koji planiraju da osveženje potraže na otvorenim bazenima.

 

nakovo-staze-(3)

U Mesnoj zajednici Nakovo završena je izgradnja pešačkih staza oko jezera na obodu sela, a kako sada izgleda uverili su se gradonačelnik Mladen Bogdan i član Gradskog veća Bojan Mikalački.  Sredstva za ovu investiciju, 12,4 miliona dinara, opredeljena su na konkursu za unapređenje i razvoj ruralne infrastrukture i usluga Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

 

-Oazu u Nakovu maksimalno koriste i mladi i stari. Svakodnevno se majke sa decom u kolicima šetaju oko jezera, kao i rekreativci – saznajemo od Branislava Čubrila iz Saveta Mesne zajednice.  – Staza je završena za nešto više od mesec da i sve je urađeno kvalitetno. Tu je i dečije igralište, i teren za balote.

Izgrađeno je 2.000 kvadrata staza od behaton ploča. Kako je na pomenutoj lokaciji tlo vodopropusno najpre je postojeće zemljište pripremljeno, kao kada se asfaltiraju putevi.  Pre samo deceniju jezero je zapravo bilo stara bara oko koje je stvorena ogromna divlja deponija.

-Zajedničkim snagama lokalne samouprave i Mesne zajednice, a na zahtev meštana Nakovo je dobilo zelenu oazu koju svi rado koriste – rekao je gradonačelnik Mladen Bogdan. –  Ona nije mesto okupljanja samo Nakovčana nego i Kikinđana, Velikoselci, pa i gosti iz susedne Rumunije. Značajna sredstva su uložena i hvala Pokrajini na izdvojenom novcu, a u narednom periodu predstoji nam da iznađemo sredstva za rasvetu.

Deponija koja je postojala je uklonjena i rekultivisana, a bara je produbljena kako bi bila pretvorena u jezero. Ono ne služi samo za ribolov, nego i za mir i odmor. To su prepoznale prve komšije iz Rumunije, iz Lunge, koji su postali redovni posetioci.

Pošto se završi izgradnja staza, preostaje osvetljenje. Struja je dovedena i polovina prostora ima rasvetu i isto treba uraditi u drugom delu.

A.Đ.

 

mala-matura-polaganje-(1)

Učenici osmog razreda osnovnih škola širom Srbije u ponedeljak i utorak polagali su test iz srpskog odnosno maternjeg jezika, dok je sutra završni ispit iz izbornog predmeta. Na teritoriji grada u 15 osnovnih škola malu maturu polaže  416 učenika.

Drugog dana mature, nakon polaganja matematike, razgovarali smo sa osmacima iz Osnovne škole „Vuk Karadžić“. Maksim Katai, ističe da mu je teži bio test iz srpskog jezika:

-Lakša mi je bila matematika. Na testu iz srpskog jezika najteža su mi bila poslednja tri pitanja. Trebalo je da analiziramo dati tekst. Sa druge strane test iz matematike podjednako je obuhvatio sve oblasti. Planiram da upišem Tehničku školu, smer tehničar drumskog saobraćaja.

Ivan Kostenko, slaže se sa svojim drugom iz razreda.

-I meni je test iz srpskog jezika bio puno teži u odnosu na matematiku. Od zadataka najteži je bio iz geometrije. Pripremali smo se za završni ispit u školi – kaže Ivan.

I Mihajlo Milanov istog je mišljenja.

-Srpski sam lošije uradio, ali nadam se da ću sa testom iz matematike nadoknaditi bodove. Razumevanje teksta je bilo najteže u srpskom, dok sam iz matematike najviše „muke“ imao sa zadatkom iz geometrije u kojem je trebalo da se odredi prolaz kroz pećinu – otkrio nam je Mihajlo, koji, takođe, planira da upiše Tehničku školu “Mihajlo Pupin”.

Zadaci koji su zadali najviše poteškoća iz srpskog jezika su pitanja iz oblasti književnosti, značenja pojedinih reči i razumevanja pročitanog teksta. Osmaci iz osnovne škole maksimalno mogu da ponesu 60 bodova, dok na završnom ispitu mogu da ostvare najviše 40 bodova.

 

Preliminarni rezultati završnog ispita biće objavljeni 19. juna, konačni 22. juna, dok će lista želja moći da se podnosi 23. i 24. juna. Konačni raspored učenika po školama biće objavljen 29. juna

error: Content is protected !!