Град

nagradjeni

Svečanost povodom Dana grada protekla je u znaku dodele priznanja zaslužnim pojedincima i kolektivima.

Najviše gradsko priznanje, Nagradu grada, koja se dodeljuje za sveobuhvatni doprinos razvoju grada Kikinde, dobio je dr Zoltan Antal, specijalista otorinolaringologije u Opštoj bolnici Kikinda- za izuzetnu stručnost, nesebičnost i posvećenost lekarskom pozivu. Nagradu je zavredeo i zahvaljujući svojoj odgovornosti, profesionalnosti i činjenici da je generacijama sugrađana pristupao sa pažnjom, razumevanjem i humanošću, te je primer istinske službe zajednici.

Posebno priznanje grada Kikinde u oblasti sporta – posthumno je dodeljeno Slobodanu Bokaniću Bodi, za ostvarene rezultate i doprinos razvoju sporta.

Priznanje u oblasti sporta „Nika Mirkov” otišlo je u ruke Aleksi Kockaru, plivaču i Nemanji Miliću, džudisti. Posebno priznanje zaslužilo je Kikindsko konjičko udruženje “Banat” za očuvanje i negovanje konjičkog sporta u Kikindi i DVD Sajan za rezultate u oblasti dobrovoljne zaštite od požara.

Priznanje u oblasti zdravstva „Dr Ranko Petrović” posthumno je dodeljeno doktorki Branislavi Manevskoj, za život posvećen medicini i zdravlju građana Kikinde. Isto priznanje zavredela je i Ljubica Stanarević, medicinska sestra, za doprinos razvoju zdravstva i kontinuiranu brigu o zdravlju građana Kikinde.

Priznanje u oblasti kulture „Jovan Ćirilov” otišlo je u ruke Branislavu Čubrilu Rusu, glumcu kikindskog Narodnog pozorišta, za izuzetan doprinos razvoju kulture i trajni trag u pozorišnom životu Kikinde, a isto priznanje dodeljeno je i NB „Jovan Popović“, povodom 180. godina postojanja i izuzetnog doprinosa razvoju kulture u Kikindi.

Posebno priznanje u oblasti kulture dobila je Senka Udicki, za požrtvovan rad u kulturi i pozorišnoj umetnosti.

Priznanje u oblasti obrazovanja „Dr Pavle Kenđelac”  dobile su Ingrida Vojvodić Crnomarković, za poseban doprinos obrazovanju i umetnosti u Kikindi i Dara Beloš, za poseban doprinos obrazovanju generacija dece Kikinde.

Protojerej Nikola Mišković nagrađen je posebnim priznanjem za požrtvovan i plemenit rad sa decom i mladima.

Priznanje „Melanija Nikolić Gajčić” uručeno je Stojanu Bogosavljevu, za humanitarni rad i iskazano dobročinstvo.

Priznanje u oblasti privrede „Mihailo Bon” dodeljeno je Zelenom dragstoru za 30 godina kontinuiranog uspešnog rada i društvenu odgovornost kao i kompaniji Jafa-Banini, za izuzetan doprinos privredi Kikinde.

Zahvalnice su dobili: Braco Azarić za doprinos kulturi, Čedomir Vujanić za doprinos promociji grada Kikinde, potom za iskazanu humanost i herojstvo Dušan Santrač, Nikola Linjački, Nikola Galić, Danijel Dražić, Vuk Kesić, Milan Kesić.

Za izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja pohvale su dobili Lena Davidović, Mateja Kosić, Aleksa Tomić i Aleksa Kockar.

Dragan Markovljev dobio je zahvalnicu za  dugogodišnji rad sa mladim sportistima, Udruženje Car brothers kao i KAF Mamuti za iskazanu humanost, a Slavko Miškov za dugogodišnje aktivno učešće u akciji «Kutija želja» u ulozi Deda Mraza.

Iza nas je godina ispunjena uspesima i izazovima, istakao je, pozdravljajući okupljene, gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Zajedničkim radom i verom u snagu zajednice učinili smo važne korake ka boljem kvalitetu života u našem gradu. Ulagali smo u infrastrukturu, obrazovanje, kulturu, sport, socijalnu zaštitu, vodeći računa o svim sugrađanima. Kikinda je grad dubokih korena i prepoznatljivog identiteta. Vekovima su ga oblikovali lekari, ratari, umetnici, naučnici, prosvetitelji, zanatlije i drugi. Naša je želja da potomcima ostavimo lepšu, bolju i snažniju Kikindu- poručio je gradonačelnik Bogdan.

-Čast mi je da sam među nagrađenima. Svim sugrađanima želim dobro zdravlje i nadam se da ćemo imati što manje posla. Naša medicina zahvaljujući direktorici i svim radnicima pruža svu mogućnost koju zaslužuju građani. Već četiri godine sam u penziji, i očekujemo kadrove koji će popuniti prazninu koju imamo kako bismo doprineli unapređenju zdravstva. Hvala svim dobrim ljudima i svim građanima Kikinde- poručio je dr Antal, zahvaljujući se u ime nagrađenih.

Svečanost su ulepšale učenice Baletske škole, odeljenja u našem gradu.

Odluku o dodeli godišnjih priznanja za 2025. godinu donela je nadležna Komisija za dodelu nagrade Grada i gradskih priznanja na čelu sa Marijanom Mirkov.

 

Pijaca

Pijačni prodavci u Srbiji ni u narednoj godini neće biti u obavezi da koriste fiskalne kase. Vlada je odlučila da rok za uvođenje fiskalizacije na zelenim pijacama pomeri do 31. decembra 2026. godine, što je među prodavcima dočekano sa olakšanjem.

Odluka je doneta izmenama Uredbe o određivanju delatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko elektronskog fiskalnog uređaja. Na taj način produžen je prethodni rok, koji je isticao krajem 2025. godine, pa prodavci još najmanje godinu dana mogu da rade bez izdavanja fiskalnih računa.

Prodavci na kikindskoj zelenoj pijaci smatraju da bi uvođenje fiskalnih kasa bilo teško izvodljivo zbog same prirode pijačne prodaje. Kako navode, cene voća i povrća nisu fiksne i često se menjaju u toku dana, u zavisnosti od svežine robe i uslova prodaje.

-Mi smo zadovoljni što je odgođeno. Mislim da ne treba uvoditi fiskalne kase na ovoj zelenoj pijaci. Ne mogu da budu fiksne cene, jer povrće uvene, bacimo, spustimo cenu. Ne može biti ista cena kad je sveže i kad uvene – kaže Marko Čakar, prodavac na kikindskoj pijaci.

Sličan stav ima i Klara Božinovska, koja naglašava da se cene njene robe menjaju i po nekoliko puta dnevno. Prema njenim rečima, osetljivost robe dodatno komplikuje eventualnu primenu fiskalnih uređaja.

-Roba je osetljiva na temperaturu i vremenske uslove. Ako je previše hladno ili previše toplo, brzo se pokvari i menja boju. U toku jednog dana ima mnogo škarta. Ovo je pijaca, ljudi su navikli da se cenkaju, da spustimo cenu. Sa fiskalnim kasama pijaca bi se za kratko vreme zatvorila – ističe Božinovska.

Prodavci ukazuju i na društvenu ulogu pijace, koja prevazilazi čisto trgovinsku funkciju. Kako kažu, neposredan kontakt sa kupcima, cenkanje i mali gestovi pažnje deo su tradicije koju ne bi trebalo narušavati.

-Porez treba da se plaća, ali draž pijace ne treba da se dira. Taj duh treba da ostane – poručuju sa gradske pijace.

Iako odlaganje fiskalizacije donosi privremeno olakšanje, pitanje uvođenja fiskalnih kasa na pijacama ostaje otvoreno. Za sada je izvesno samo da će prodavci do kraja 2026. godine nastaviti da rade po postojećem sistemu, dok se u narednom periodu očekuje traženje rešenja koje bi uvažilo specifičnosti pijačne prodaje.

T. D.

 

radu-kancelarija

Željko Radu preuzeo je dužnost v. d. direktora Kancelarije za inkluziju Roma AP Vojvodine.

Radu je zbog odlaska na novu funkciju i podneo ostavku na mesto u Gradskom veću, gde je, podsetimo bio zadužen za socijalnu politiku, demografiju, osetljive grupe i ljudska prava. Njegova ostavka konstatovana je na protekloj sednici Gradske skupštine.

Kancelarija za inkluziju Roma, sa sedištem u Novom Sadu, osnovana je Odlukom Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine u cilju unapređenja položaja Roma u oblasti obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva, stanovanja, ljudskih i drugih prava, kao i stvaranja uslova za uključivanje Roma u sve sfere društvenog, javnog i političkog života u Autonomnoj pokrajini Vojvodini.

Radu je preuzeo dužnost od dosadašnjeg v. d. direktora Romea Mihajlovića.

 

jovana-karanovic-in-memoriam

Jovana Karanović bila je jedna od najuticajnijih i najinspirativnijih regionalnih i evropskih ekonomskih i tehnoloških liderki. Njen posvećen rad ostavio je dubok trag u razumevanju digitalnih platformi, algoritamskog menadžmenta i transformacije sveta rada.

Rođena je i odrasla u Nakovu, gde je završila osnovnu školu, a gimnaziju pohađala u Kikindi, Jovana je od najranijih dana pokazivala izuzetnu intelektualnu radoznalost, disciplinu i talenat za javni govor. Sa 18 godina odlazi u Sjedinjene Američke Države, gde završava srednju školu i nastavlja obrazovanje na koledžu u Fulertonu. Već 2012. godine proglašena je za najboljeg govornika generacije, a njeno ime je trajno upisano u istoriju koledža kao simbol izvrsnosti.

Paralelno sa akademskim uspehom, Jovana je u Americi ostvarila snažan društveni uticaj kroz humanitarni rad, kao najmlađi guverner Rotarakta u istoriji Los Anđeles distrikta 5320.

Svoj akademski i profesionalni put nastavlja u Evropi. U Amsterdamu završava studije ekonomije, master iz ekonomije i biznisa, a potom doktorira poslovnu administraciju na Vrije univerzitetu. Holandija postaje njen drugi dom, gde stiče državljanstvo i gradi izuzetnu karijeru. Bila je jedna od najmlađih docentkinja na Erazmus univerzitetu u Roterdamu i proglašena među najuticajnije žene u tehnološkom sektoru Amsterdama i Holandije.

Jovanin naučni rad imao je globalni domet. Objavljivala je u vodećim svetskim časopisima, a njeni uvidi citirani su u međunarodnim medijima i korišćeni u debatama o budućnosti rada i digitalnih platformi. Bila je međunarodno priznat govornik i gostujući predavač na prestižnim univerzitetima širom sveta.

Posebno nasleđe ostavila je kroz fondaciju „Reshaping Work“, koju je osnovala s ciljem unapređenja digitalnih inovacija i pravednijeg sveta rada. Kroz konferencije, partnerstva i programe, uticala je na hiljade ljudi i brojne institucije.

Jovana Karanović nije bila samo naučnica i profesorka, već i mentor, vizionar i lider koji je verovao u ljude i nove ideje.  Iznenada je preminula u svojoj 35. godini, 18. decembra u Pragu. Sahranjena je 27. decembra u rodnom Nakovu. Njeno nasleđe nastavlja da živi kroz znanje, institucije i ljude koje je inspirisala.

os-sveti-sava-bazar

Učenici OŠ „Sveti Sava“ danas na Božićnom bazaru predstavljaju novogodišnje poklone koje su sami izradili u okviru školske kreativne sekcije.

Tezga je deo aktivnosti sekcije „ISKRA – istorijsko-kreativna radionica“, koju vodi nastavnica istorije Dragica Sredojev. Na bazaru učestvuju mlađi učenici, koji su tokom prethodnih mesec dana pripremali ukrase i poklone, uglavnom tehnikom dekupaža.

-Pravili smo novogodišnje poklone, najviše pločice ukrašene dekupaž tehnikom, jer im se to najviše dopalo. Mlađi su ukrašavali jelkice, Deda Mraziće i razne druge sitnice – navela je Sredojev, dodajući da sekcija ima više od 30 učenika u dve grupe.

Među učesnicima je i Dunja Bukva, učenica razreda IV1, koja je pravila jelkice i srca.

-Najviše mi se dopao kreativni deo, pravljenje poklona. Prijavila sam se jer volim druženje i kreativan rad, a i lep je odziv građana – prodali smo mnogo poklona – rekla je Dunja.

Prikupljena sredstva namenjena su finansiranju rada sekcije tokom cele godine.

centar-za-soc-zastitu-8

U prostorijama Centra za pružanje usluga socijalne zaštite grada Kikinde, danas je organizovana novogodišnja svečanost tokom koje su korisnicima usluga podeljeni novogodišnji paketići i prikazan program posvećen aktivnostima u godini na izmaku.

Kako nalaže tradicija grada, korisnike je i ove godine obradovao Deda Mraz, u pratnji Snežne vile, dok je paketiće uručio gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je sa korisnicima i razgovarao. U okviru programa upriličen je kratak muzički deo, nakon čega je prikazan film koji prikazuje najznačajnije aktivnosti, saradnje i rezultate rada Centra tokom godine.

Direktorka Centar za pružanje usluga socijalne zaštite grada Kikinde, Nikoleta Pavlov, istakla je da je ovogodišnja proslava organizovana drugačije nego ranije.

-Odlučili smo da, pored korisnika i roditelja, pozovemo i sve saradnike – udruženja, javne institucije, službe, Crveni krst i kompanije – kako bismo zaokružili saradnju i zahvalili im se na podršci. Ovo je ujedno i lep početak naredne godine – rekla je Pavlov, dodajući da u usluzi dnevnog boravka trenutno ima 25 korisnika, od kojih je deo u Centru već dugi niz godina.

Gradonačelnik Bogdan naglasio je da je poseta i podela paketića deo dugogodišnje prakse grada.

-Oni ovo iščekuju i vidi se koliko im znači. Ta emocija nama daje snagu da nastavimo da se trudimo i obezbeđujemo što bolje uslove. Uvek moramo da se podsećamo da su oni naši sugrađani kojima je potrebna posebna pažnja i da treba da budu ravnopravni sa svima – istakao je Bogdan.

Novogodišnja svečanost u Centru predstavlja simboličan završetak godine i uvod u praznični period koji korisnici provode u krugu svojih porodica.

Ilija-Stancul

ILIJA STANČUL (1937-2025), doajen srpske i jugoslovenske enigmatike preminuo je juče (25. decembra) u Kikindi.

Kikindski velemajstor enigmatike rođen je u Iđošu 18. septembra 1937. godine. Po zanimanju bio je medicinski laborant. Ceo radni vek proveo je radeći u Dispanzeru u ulici Save Tekelije, više puta je nagrađivan za požrtvovan rad s pacijentima, a su ga sugrađani uvek vezivali za enigmatiku preko koje je promovisao Kikindu širom zemlje. Prvu zagonetku, sportsku ispunjaljku, objavio je u Enigmi broj 158 od 20. novembra 1954. godine.

Objavio je više od 15 hiljada raznovrsnih enigmatskih priloga, a najviše ukrštenica. Sarađivao je sa preko sto enigmatskih i neenigmatskih listova, a u nekim od tih listova radio je u kontinuitetu 30-40 godina. Zagonetke je sastavljao i na mađarskom, nemačkom i rumunskom jeziku.

Uređivao je enigmatske rubrike u listovima Ana, Horoskop, Komuna, Novo vreme i Kekec. Inicijator je pokretanja gornjomilanovačkog lista Eureka. Prvu ukrštenicu u „Komuni“ (tada „Kikindskoj komuni“) objavio je 1964. godine, i od tada je imao ukrštenicu u svakom broju sve do 1992. godine kada je samoinicijativno prepustio enigmatsku rubriku mlađim kikindskim enigmatima.

Enigmatsko udruženje „Čvor“ iz Bjelovara dodelilo mu je 1971. godine titulu enigmatskog velemajstora. Za svoj enigmatski rad od Enigmatskog saveza Srbije Stančul je 2012. godine dobio Povelju za životno delo, a prošle godine povelju za 70 godina kontinuiranog enigmatskog rada.

Jedan je od osnivača Enigmatskog kluba „Kikinda“ a na osnivačkoj skupštini aklamacijom je izabran za počasnog predsednika. Za potpise koristio je šifre i pseudonime: Atila, Atilin slučaj, I. S., Lučijan Salti, Negovan, Sanitet, St-il, ST-IL i Stil.

êQ

Među enigmatima u Srbiji i regionu uživa ogroman ugled, a preovladava mišljenje da je jedan od najznačajnijih sastavljača zagonetaka u enigmatskoj istoriji naše zemlje. Pamtićemo ga po lepim ukrštenicama, prilagođenim rešavačima, te po grafičkoj pripremi za štampu, jer je većinu svojih priloga sam crtao. Srpskim enigmatima Ilija Stančul će uvek ostati prva asocijacija na Kikindu.

Nagrada-Dusan-Vasiljev-(6)

Grad Kikinda raspisao je konkurs za književnu nagradu „Dušan Vasiljev”, koja se dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku i objavljenu tokom 2025. godine. U konkurenciji mogu učestvovati pesničke i prozne knjige objavljene na teritoriji Republike Srbije, a rok za prijavu je 14. februar 2026. godine.

Izdavači i autori mogu prijaviti knjige slanjem četiri primerka po naslovu — tri za rad žirija i jednog za bibliotečki fond — na adresu Narodne biblioteke „Jovan Popović”, Trg srpskih dobrovoljaca 57, Kikinda, uz naznaku „Za nagradu Dušan Vasiljev”.

Žiri će raditi u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, Selimir Radulović, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član. Odluka o dobitniku biće saopštena 27. marta 2026. godine, na dan smrti Dušana Vasiljeva, koji je ujedno i Dan kikindske Gimnazije koja nosi njegovo ime.

Dodatne informacije mogu se dobiti putem imejl-adrese: nagradadusanvasiljev@gmail.com.

Nagrada „Dušan Vasiljev” ustanovljena je 1997. godine odlukom Kulturno-prosvetne zajednice Kikinde, u znak sećanja na pesnika rođenog u Kikindi 1900. godine, jednog od najznačajnijih predstavnika srpskog ekspresionizma. Nakon višegodišnjeg prekida, priznanje je obnovljeno 2009. godine, kada je utvrđeno da se dodeljuje za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora, objavljenu na srpskom jeziku.

Tokom više od četvrt veka postojanja, dobitnici ove nagrade bili su brojni istaknuti autori, među kojima su Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić, Selimir Radulović, Nenad Šaponja i drugi.

ugljesa-terzin

Ulice čuvaju sećanja jednog grada. Kroz njihov izgled, ali i nazive prelama se istorija- od slavnih trenutaka do zaboravljenih priča.

Nekadašnja kikindska Ulica Mihajla Polita posle Drugog svetskog rata dobila je ime po komandantu Velikokikindskog partizanskog odreda Uglješi Terzinu.

Terzin je poticao iz građanske porodice, bio je poznat pod nadimkom Apostol i učestvovao u brojnim borbama i akcijama protiv fašista. Ipak, uprkos svom angažmanu, nikada nije proglašen za narodnog heroja.

Zanimljive pojedinosti o njegovom životu, ulozi u ratu i mestu u kolektivnom pamćenju, saznajemo od istoričara Miloša Pušare.

 

ets-bolnica

Učenici Đačkog parlamenta Ekonomsko-trgovinske škole posetili su u ponedeljak Opštu bolnicu u Kikindi i tom prilikom uručili donaciju namenjenu najmlađim pacijentima. Sredstva su obezbeđena iz fonda koji je ostao nakon prethodnih humanitarnih aktivnosti koje je parlament organizovao tokom godine.

Kako je objasnio predsednik Učeničkog parlamenta Ognjen Gucul, odluka o tome kako će novac biti utrošen doneta je jednoglasno.

-Na sednici Parlamenta razgovarali smo o tome kako da iskoristimo preostala sredstva. S obzirom na praznike i značaj darivanja, odlučili smo da novac usmerimo deci koja praznike provode na bolničkom lečenju – rekao je Gucul.

Pripreme za akciju trajale su nedelju dana i obuhvatale su kupovinu potrebnih stvari i organizaciju posete bolnici. Članica parlamenta Jovana Balašev istakla je da je učenicima bilo važno da u praznično vreme ne zaborave one koji nisu u mogućnosti da praznike provedu kod kuće.

Učenici naglašavaju da ovo nije prva, ali ni poslednja humanitarna aktivnost koju realizuju.

-Trudimo se da uvek pomognemo onima kojima je pomoć najpotrebnija – poručila je Nina Rofa, članica Učeničkog parlamenta.

Poruka koju žele da pošalju svojim vršnjacima i široj zajednici jasna je – i mali gestovi mogu imati veliki značaj.

-Naše malo nekome zaista može da znači mnogo. Osećaj da ste uradili nešto korisno za druge je najveća nagrada – istakla je Nikolina Barbo. Sličan utisak podelila je i Nikolina Milenković, koja je navela da su učenici bili ponosni i srećni što su mogli da pomognu.

Podršku učenicima pružio je i direktor škole Robert Vunjak, naglasivši da škola, pored obrazovne, ima i važnu vaspitnu ulogu.

-Pored znanja, važno je da kod učenika negujemo vrednosti kao što su humanost, solidarnost i briga za druge. Ponosni smo što naši učenici to pokazuju konkretnim delima – naglasio je Vunjak.