Град

IMG-abed3d7eeb82e0e717e98736133ec43a-V

Turistička ponuda Kikinde predstavlja se na Sajmu turizma i kamp opreme „Alpe Adria”, koji je danas otvoren u Ljubljani. Manifestacije i znamenitosti našeg grada svi koji posete sajam moći će da vide u okviru štanda Turističke organizacije Vojvodine.

-U Sloveniji smo akcenat stavili na našu najveću manifestaciju „Dani ludaje“, ali i na to da je naš grad  urbano zimovalište sova ušara na svetu. Kako bi približili našu turističku ponudu promo materijal štampali smo na slovenačkom jeziku. Cilj nam je da što više turista iz Slovenije poseti našu sredinu i upozna se sa kulturom, istorijom i nasleđem Kikinde. Slovenci rado dolaze kada su „Dani ludaje“, ali i da posmatraju sove  – istakla je v.d. direktorica Turističke organizacije Grada Jasmina Milankov koja se nalazi na sajmu u Ljubljani.

Vojvođanska turistička ponuda, na ovoj sajamskoj manifestaciji prisutna je već 10 godina, a ove predstavlja  aktivni odmor i vinski turizam, objavila je ova organizacija. Osim turističke organizacije Kikinde predstavljaju se i  Šid, Apatin, Sombor, Temerin, Subotica, Vršac, Etno kompleks Deliblatska čarda, Tour de Fruška, Garancijski fond Vojvodine i kamp Mini Jugoslavija. Sajam traje do 3. februara i glavna je turistička manifestacija u Sloveniji koja ima za cilj promociju održivog i aktivnog turizma.

Turisti iz Slovenije su u 2022. godini zauzimali osmo mesto po broju poseta, sa udelom od 5,31 odsto od ukupnog broja dolazaka inostranih turista u Vojvodini.

bebe (1)

U svečanoj sali Gradske kuće danas su uručeni pokloni bebama rođenim u poslednja tri meseca prošle godine. U prvoj podeli u ovoj godini pakete su dobile 134 bebe sa teritorije grada. Dodeli su prisustvovali čelnici Grada – gradonačelnik Nikola Lukač, zamenica Dijana Jakšić Kiurski, predsednik Gradske skupštine Mladen Bogdan i članica Gradskog veća Melinda Gombar.

Čestitke za rođenje deteta roditeljima je uputio gradonačelnik Lukač.

– Grad će uvek podržavati i pronalaziti način da pomogne i da podrži mlade roditelje i treba da znate da na nas uvek možete da računate. Sve ćemo učiniti da ovoj dečici obezbedimo još bolje uslove za život i za odrastanje – rekao je Lukač.

Pokloni se, i ovog puta, sastoje od najpotrebnije bebi-opreme i stolice za hranjenje. To je način i da se zahvalimo roditeljima i da im pružimo podršku, istakla je zamenica gradonačelnika.

– Jedna od mera socijalne zaštite je i program posebno namenjen brizi o porodici i deci, i za njega se, godišnje, iz budžeta izdvaja više od 54 miliona dinara, od toga oko pet miliona samo za bebi-pakete – istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

Ermina Kostić i Stevan Martinov došli su po poklone za Iskru i Srnu.

– Mnogo nam ovo znači, svaka pomoć je dobrodošla. I suprug i ja smo zaposleni. Snalazimo se, za njih će uvek biti – kaže mama Ermina.

Jelena i Ostoja Ćulibrk stigli su sa svojom Marijom, koja im je treće dete.

– Ovo je jako lep gest grada, puno nam pomaže, posebno stolica – kaže Jelena.

Kristina Barna stigla je iz Sajana sa ćerkom Linet, sinom Nolenom i majkom Gizelom.

– Došli smo po poklon i zahvalni smo gradu – kaže mama Kristina.

Pokloni se novim sugrađanima uručuju tromesečno. Prošle godine dobile su ih 422 bebe.

Među merama populacione politike lokalne samouprave su i izdvajanja za nezaposlene porodilje koje, šest meseci, dobijaju po deset hiljada dinara. Majke za prvorođeno dete dobijaju 30 hiljada, za drugo dete 20 hiljada dinara. Za troškove vantelesne oplodnje Grad godišnje izdvaja dva miliona dinara.

policija+10

Devojčica iz Mokrina (15) čiji je nestanak prijavljen policiji 24. januara, danas je pronađena. Kako saznajemo u Policijskoj upravi devojčica je u dobrom stanju, nije povređena i svojevoljno je otišla od kuće.

O ovom događaju obaveštene su i nadležne službe, nakon što je nakon što je prijavljeno da je devojčica nestala.

LOVCI RUSKO SELO

Proteklog vikenda završena je sezona lova koja je počela 2. oktobra. Jesenja ili kako lovci kažu, glavna, lovna sezona, završena je 28. januara, ali će se predatori loviti do kraja februara jer je primećen povećan broj štetočina, saznajemo od Boška Dobranića, predsednika Lovačkog udruženja „Zec“ iz Ruskog Sela.

-U lovištu ima previše predatora i na nama je da se potrudimo i da smanjimo njihov broj jer na taj način spašavamo plemenitu divljač. Na terenu je poslednjih godina sve manje zečeva. Na žalost, i srndaća je sve manje i ukoliko se nešto ne promeni to će biti problem. Uočili smo ovaj problem, ali još uvek nismo saznali uzrok – rekao je Dobranić.

Među lovcima se pominje virusno oboljenje koje utiče na srndaće, govori se i o većem broju predatora, ali i nemaru ljudi zbog trovanja glodara kojih je ove jeseni i zime više nego što je to uobičajeno za ovo doba godine.

-I lovci iz drugih udruženja dele naše sumnje i zabrinuti su jer je i u njihovim lovištima primećen nedostatak srndaća. Maksimalno se trudimo da hranimo divljač, iznosimo so i čuvamo lovište. Sledeće godine naše udruženje proslavlja 100 godina postojanja i sama ta činjenica da postojimo čitav vek govori o našoj ozbiljnosti i želji da čuvamo tradiciju lova – dodao je naš sagovornik.

Lovci, ali i lovočuvari su konstantno na terenu kako bi sprečili krivolov, ali i nedozvoljenu seču šuma.

-Jedno smo od retkih udruženja koje je uspelo da sačuva naše šume odnosno šumarke koji su i poslednje stanište za divljač koja je ugrožena jer nema gde da se sakrije – zaključio je  Boško Dobranić.

U Ruskom Selu lovstvo je porodična tradicija tako da udruženje „Zec“ okuplja 60 članova među kojima ima dosta starijih meštana.

penzioneri 2

Završeno je prijavljivanje za banjsku rehabilitaciju o trošku PIO fonda koju, svake godine, ostvari oko 120 penzionera iz našeg grada. Očekuje se da će tako biti i ove godine, saznajemo od predsednika Udruženja penzionera Kikinde, Milana Periza.

– Dokumentaciju za besplatan boravak u banji predalo je u Kikindi oko 400 penzionera. Konačnu odluku donosi komisija PIO Fonda koja u obzir uzima visinu penzije i starost penzionera. U ponudi je bilo šest banja u Vojvodini i 20 u Srbiji. Ukoliko postoji i dokumentacija o bolesti, komisija će i to uzeti u obzir prilikom određivanja u koju banju će uputiti podnosioca zahteva – kaže Periz.

Prijave su se primale do 25. januara, a rang lista se objavljuje 24. radnog dana od dana isteka oglasa i biće istaknuta na vratima Udruženja penzionera u Kikindi.

Pravo da konkurišu za desetodnevnu besplatnu rehabilitaciju u banjama i lečilištima Srbije imali su korisnici čija penzija iznosi do 39.850 dinara, koji nemaju druga lična primanja osim penzije i nisu koristili rehabilitaciju počev od 2020 godine.

U Udruženju penzionera podsećaju i da je u toku snabdevanje penzionera ogrevnim drvetom i ugljem.

– Cene su niže neko u drugim udruženjima jer smo mi članovi saveza penzionera Vojvodine i Srbije i ostvarujemo posebne pogodnosti u snabdevanju penzionera onim što im je od životne važnosti – napominje Periz.

Ogrevno drvo prodaje se po ceni od deset hiljada za grad i 10,5 hiljada za sela po kubiku, a cena uglja je 17 hiljada dinara. Plaćanje je u 12 mesečnih rata, odbijanjem od penzije, bez kamate, i interesovanje je veliko, kaže Periz i dodaje da se, u toku jedne godine, proda 200 do 250 kubika drveta.

On, takođe, podseća korisnike penzionerskih kartica da, zahvaljujući ugovoru sklopljenim sa SC „Jezero“, mogu da koriste zatvorene bazene po ceni od samo 60 dinara (puna cena je 300 dinara). Plivanje je veoma dobro i važno u rehabilitaciji i rekreaciji, kao i za unapređenje zdravlja svih, a posebno osoba u trećoj životnoj dobi, podseća predsednik Udruženja penzionera.

policijska uprava

Društvenim mrežama širi se vest da je nestala petnaestogodišnja devojčica iz Mokrina. U Policijskoj upravi u Kikindi potvrđeno nam je da je prijavljen nestanak maloletne devojčice sa područja grada, da su obavešteni nadležno tužilaštvo i Centar za socijalni rad i da policijski službenici rade na njenom pronalaženju.

Nezvanično, ono što se može videti u apelu na društvenim mrežama, devojčica je poslednji put viđena u Mokrinu 20. januara, a njen nestanak Policiji je prijavljen četiri dana kasnije,

4b5bf7bc-bf20-4466-8f8f-3589c3a7200e

Svečano, u Narodnom pozorištu, zaposleni i učenici Osnovne škole „Sveti Sava“ obeležili su Dan škole i školsku slavu. Bogat muzičko – scenski program pripremili su učitelji, nastavnici i đaci, a među velikim brojem dobrih učenika istaklo se šestoro najboljih učenika osmog razreda: Ognjen Orašanin, Lara Adamov, Staša Blažić, Nikola Andrić, Ana Vojvodić i Jovana Karić.

Zahvaljujući predanosti učitelja i nastavnika Staša Blažić uspela je da sa najboljim ocenama savlada zadato gradivo, ali i da se izdvoji iz pojedinih predmeta.

-Podjednako volim društvene i prirodne predmete, tako da sam uspehe ostvarila na takmičenjima iz srpskog jezika, matematike, hemije. Puno znanja stekla sam i u okviru školskih projekata u kojima sam učestvovala. Planiram da upišem prirodni smer Gimnazije „Dušan Vasiljev“ – otkrila nam je Staša.

I Ognjenu Orašaninu osnovna škola ostaće u najlepšem sećanju.

-Trudio sam se i uspeo u tome da ostvarim odličan uspeh tokom dosadašnjeg školovanja, a imao sam i rezultate na takmičenjima. Pronašao sam se u rešavanju zadataka tako da sam bio prvi iz matematike, a i engleski za mene nije strani jezik, jer sam osvojio visoko drugo mesto. Osnovna škola ostaće mi u najlepšem sećanju – saznajemo od Ognjena.

Ove godine Dan škole obeležen je mnogobrojnim aktivnostima te su učenici imali prilike da učestvuju u turnirima u tabliću, šahu, na likovnom konkursu, takmičenju u lepom pisanju, da se oprobaju u uglednim časovima i ikonopisanju.

-U sve aktivnosti uključili smo i druge škole, a posebno bih istakla sportski turnir organizovan u Sportskom centru „Jezero“. Dodelom plaketa „Sveti Sava“  našim najboljim učenicima želimo da čestitamo na trudu i inicijativi koju su pokazali tokom osnovnog školovanja i da im na ovaj način pokažemo da su oni ponos naše škole – dodala je direktorica Gordana Rackov.

Svečanoj akademiji su prisustvovale kolege iz drugih škola i roditelji, ali i članice Gradskog veća Valentina Mickovski i Melinda Gombar.

-U ime Grada i lično ime svim učenicima i prosvetnim radnicima čestitam školsku slavu uz želju da ostvaruju što bolje uspehe i rezultate. Ovo je prilika da se još jednom podsetimo na prvog srpskog prosvetitelja i da negujemo prave vrednosti – napomenula je Valentina Mickovski.

Sajan 2024 (3)

Na stvaranju boljih uslova za život za sve meštane u Sajanu se radi neprekidno – u Savetu Mesne zajednice dogovaraju se najhitniji poslovi i novac se usmerava prema prioritetima.

– Za ovu godinu najvažnija je rekonstrukcija limenog krova na zgradi u kojoj je vrtić „Medenjak“. Objekat je izgrađen pre tri decenije i u njega nije ulagano. Krov prokišnjava i ovi radovi su nam prioritet – kaže predsednik Saveta Mesne zajednice, Zoltan Tot. – Sledeća investicija biće zamena gasnih kotlova u zgradi Doma kulture. Potrebno je postaviti energetski efikasne kotlove jer su postojeći potpuno dotrajali.

Vrednost radova na zgradi vrtića je 15 miliona, dok energetsko efikasni kotlovi za Dom kulture koštaju pet miliona dinara. Ova sredstva planirana su za investicije u Budžetu grada Kikinda za 2024 godinu, napominje Tot.

Prema planu dogovorenom na Savetu Mesne zajednice, nastaviće se uređenje kolovoza u kraćim ulicama u kojima nema asfalta. Postavljaju se grebani asfalt ili tucanik, pa će ove godine posao biti završen u ulici Hunjadi Janoša, a zatim će se urediti kolovoz u ulicama Kraljevića Marka i u Užičkoj, kaže Tot.Sredstvima koje Grad redovno opredeljuje od izdavanja poljoprivrednog zemljišta biće uređeni atarski putevi, podseća Tot i obećava rešavanje jednog velikog problema u selu.

– Uklonićemo divlju deponiju i postavićemo kamere, kako bismo rešili taj problem – kaže Tot. – Za ovaj posao Grad je aplicirao za sredstva u Pokrajinskoj vladi i odobreno nam je pet miliona dinara.Iz budžeta grada za ovu godinu Mesnoj zajednici Sajan odobreno je devet miliona dinara. Nešto manje od dva miliona dinara biće usmereno na dotacije udruženjima koja rade u ovom mestu.

– Trudimo se da obezbedimo sredstva za projekte – priredbe i manifestacije za sva udruženja koja deluju na teritoriji Mesne zajednice – naglašava Tot i podseća da se različite manifestacije i svetkovine u ovom mestu održavaju decenijama.

Uskršnje narodne igre biće, ove godine, održane 30. put, a neće izostati ni čuveni Žetelački dani, Međunarodno takmičenje u kuvanju, proslava Dana sela. „Insistiramo da se postojeće manifestacije menjaju i unapređuju, da se uvode novine“, napominje Tot.
On dodaje da je dugogodišnji plan Saveta i da se uredi centar sela i da će se raditi i na tome.

– Konstantno treba raditi na uređenju atmosferske kanalizacije i tu ponekad nastaju problemi kada imamo veću količinu padavina. Nisu svi vlasnici kuća savesni i ne održavaju kanale ispred svojih kuća – ističe Tot.

 

Što se tiče pijaće vode, Tot napominje da se prečistač i zamena cevi očekuju sledeće godine. U međuvremenu, sa lepim vremenom, vredni meštani uključiće se u redovne akcije: uređenje parka, čišćenje sela, pošumljavanje, održavanje kanala za atmosferske padavine.

U ovom mestu za primer živi tek oko 800 meštana, ali entuzijazam, sloga i poverenje koje vlada u saradnji sa Mesnom zajednicom, donosi vidljive i korisne promene.

kruzni tok iz vazduha (1)

Nakon što su početkom novembra počeli radovi na izgradnji kružnog toka u Bašaidu, ovih dana privode se kraju. Rehabilitaciju kolovoza na državnom putu Prvog B reda broj 13, između Kikinde i Melenaca, finansira  Javno preduzeće „Putevi Srbije“ i Grad Kikinda. Reč je o izgradnji novog kružnog toka na ulazu u Bašaid iz pravca Melenaca na uglu ulica Vojvođanska i Branislava Nušića. Izvođač radova je „Vojput“ iz Subotice, a diplomirani građevinski inženjer Dragoljub Šugić u ime izvođača radova ističe da je od većih radova ostalo da se do kraja nedelje završi asfaltiranje.

-Asfaltiranje zavisi od vremenskih prilika koje nam trenutno ne idu na ruku. Čim se ono završi i saobraćajnica bude obeležena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, kružni tok će biti pušten u saobraćaj. Preostaće i uređenje zelenih površina koje neće remetiti saobraćaj – rekao je Šugić.

Dugi niz godina meštani Bašaida  traže kružni tok  koja je jedna od takozvanih crnih tačaka Banata. Na ovoj deonici dogodio se veliki broj saobraćajnih nesreća sa poginulima tako da je  Mesna zajednica ovaj projekat naznačila kao prioritet. Ovo je jedna od najvećih investicija u selu u proteklom periodu i koliko znači meštanima, toliko znači i svima koji koriste ovu deonicu puta koja je veoma frekventna, dodao je predsednik Saveta MZ Bojan Mikalački.

-Posle toliko godina čekanja izgradnja kružnog  toka se polako privodi kraju. Korist je višestruka jer su svi meštani koji se nalaze u tom delu sela dobili ispred kuća asfaltirane kolske ulaze i behaton staze pored kuća. Rešeno je i pitanje odvođenja viška vode kroz atmosfersku kanalizaciju, a kanali su u pomenutom delu sela bili loši i često zapušeni. Ovim putem bih se zahvalio Javnom preduzeću „Putevi Srbije“, ministru Goranu  Vesiću i narodnom poslaniku Milenku Jovanovu koji su  obećano i ispunili, za razliku od prethodnih decenija kada smo imali samo prazna obećanja – naveo je  predsednik Saveta MZ Bojan Mikalački.

Kružni tok sa krakovima prema Melencima, Bečeju, Bašaidu i Tordi ima oko 500 metara saobraćajnice. Uređen je i deo sva četiri puta i to oko 100 metara prema Bašaidu, Novom Bečeju i Tordi i 180 metara prema Melencima. Osim kružnog toka biće postavljena i nova rasveta, a u prečniku do 80 metara prema Kikindi, Bečeju, Melencima i Tordi izgrađene su pešačke staze, a uređeni su i kišni kanali koji postoje na ovoj trasi.

Novi ulaz na teritoriju Grada

Podsetimo i da je krajem avgusta završena rekonstrukcija više od pet kilometara puta između Bašaida i Melenaca. U ovu investiciju je uloženo 244 miliona dinara, a projekat je bio u nadležnosti Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture. Izgradnjom kružnog toka zaokružiće se celina u rehabilitaciji puta koji je godinama predstavljao problem vozačima.

5481c1c4-a6d5-47e1-922d-f2c518b6ed96

Srpska pravoslavna crkvena opština i Grad Kikinda, povodom obeležavanja uspomene na prvog srpskog prosvetitelja, Rastka Nemanjića organizovali su, u Narodnom pozorištu, drugu Svetosavsku akademiju. Kumovi slave bili su profesori i učenici Tehničke škole. Učenici su uzeli učešće u programu tako da se predstavio hor, ali i učenice koje su govorile besedu, istakla je direktorica Milanka Halilović.

-Velika je čast što smo odabrani ove godine da budemo domaćini Svetosavske akademije. Hvala Gradu i Pravoslavnoj crkvenoj opštini što su nam to omogućili. Naša škola ove godine slavi 100 godina postojanja i uz monografiju koju ćemo izdati i drugim događajima obeležićemo vek rada – rekla je Milanka Halilović.

Svetog Savu, koji se smatra jednom od najznačajnijih ličnosti srpske istorije. Savindan se obeležava u čast prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i tvorca zakonodavstva, kazao je kikindski arhijerejski namesnik protojerej otac Boban Petrović.

-Veoma nam znači što smo, uz podršku lokalne samouprave, i ove godine organizovali Svetosavsku akademiju. Veliki je značaj za crkvu, čitav grad, prosvetare, ali i za nacionalni identitet. Srećan sam što su i ove godine učenici kumovi slave jer je Sveti Sava centar svih duhovnih vrednosti – naveo je protojerej Boban Petrović.

Pored sveštenika, sugrađana i predstavnika škola Svetosavskoj akademiji prisustvovali su predstavnici Grada sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, koji se i obratio prisutnima, pokrajinski poslanik Miodrag Bulajić i načelnik Severnobanatskog okruga.

-Ovo je prilika da još jednom promovišemo najuspešnije učenike, ali i koliko je važno obrazovati se i sticati nova znanja. Sa jedne strane prava je prilika da našim đacima, ali i prosvetnim radnicima pokažemo da mislimo na njih, a sa druge da uksžemo na to koliko je Rastko Nemanjić odnosno Sveti Sava bio važan u našoj istoriji jer se smatra začetnikom srpske srednjovekovne književnosti i zaštitnikom prosvetnih ustanova – dodao je Bogdan.

U programu su, pored učenika, učestvovali hor KCK „Atendite“ i dečiji hor „Kikindijanci“, Ženska pevačka grupa ADZNM „Gusle“, dečiji hor „Čuperak“, hor OŠ „Jovan Popović“ – „Jovine zvezde“ i hor pri hramu Svetih Kozme i Damjana „Sveti Josif Temišvarski“. U holu pozorišta ovom prilikom izloženi su likovni radovi na temu Svetog Save.

error: Content is protected !!