Град

942375ec-e3e9-42c7-99bf-f8ad598d8274

Već sa prvim mrakom deca u povorkama kreću da korinđaju. Šaljivim pesmicama domaćinima žele srećno Badnje veče, dobro zdravlje i rodnu godinu. I ove godine, treću zaredom, Gradska kuća otvorila je svoja vrata za više stotina mališana koji su rado korinđali gradonačelniku Nikoli Lukaču i njegovim saradnicima koji su ih zauzvrat darovali voćem i slatkišima.

Među njima je bio Novak Jerković iz Beograda.

-Kod nas nema korinđanja i ovaj običaj mi se jako sviđa. Volim da idem od kuće do kuće i korinđam. Naučio sam dve pesmice, a ono što je najbolje je što dobijam puno slatkiša – rekao nam je Novak.

Gradonačelnik Lukač istakao je da je čuvanje kulture i običaja, svih nas koji živimo na ovim prostorima, naš zadatak.

-Korinđanje je opstalo jedino na severu Banata i važno je da ga prenesemo na sve generacije koje dolaze. Deca su ta koja na najlepši način čestitaju Badnje veče i Božić, a mi ih nagradimo jabukama, orasima, ali i slatkišima. Drago mi je što smo uspeli u tome da dodatno približimo tradiciju ne samo deci iz Kikinde i okoline, nego i gostima koji su došli za Božić koji je najradosniji hrišćanski praznik – kazao je prvi čovek grada.

Pesmice koje deca recituju su šaljive i kratke. Ne postoji dete u Kikindi i okolini koje ne zna bar dve recitacije i rado korinđa. Neke od recitacija koje se govore stare su više od sto godina,Prenose se sa generacije na generaciju, a neke se i menjaju shodno savremenom dobu.

 

efe87668-983f-4406-8f61-11725b03a544

Ispred pravoslavne crkve u centru grada na badnjak su doneli konjanici uz zaprege i fijakere obavezno okićeni hrastovim grančicama. Milorad Reljin, konjar iz Kikinde, zajedno sa bratom i desetoro unučića ispoštovao je tradiciju i na Gradski trg doneo badnjak.

-Unučići su Milorad, dva Ivana, Nikola Nemanja, Matija, Bata, Elena, Mia i Brana. Najstarije unuče ove godine puni 18, a najmlađa među njima je Mia stara svega tri godine. Po badnjak odlazimo porodično, sa konjima i kolima provozamo svu našu decu i učimo ih da održe tradiciju. Svi oni su naši naslednici i čitavog života sećaće se ovih trenutaka – rekao je Reljin.

Prvi put po badnjak sa svojim konjem išla je i petnaestogodišnja Lina Veličkov.

-Krenuli smo oko podneva, i kupili konjare. Badnjak smo doneli u crkvu i na trg kako bi ga podelili sugrađanima . I konj Fifa je uživala i sigurno ćemo se i naredne godine pridružiti ovom običaju – saznali smo od Line.

U porti pravoslavne crkve Svetog Nikole u prisustvu sugrađana i sveštenika badnjak je osvećen i upaljen.

Kum badnjaka bio je  Aleksandar Sivčev, po zanimanju vozač.

-Za mene i moju porodicu ovo je velika čast. Godinama učestvujemo u donošenju badnjaka i verujem da će meni i mojoj porodici ovo doneti zdravlja, berićetnu i uspešnu godinu – naveo je Sivčev.

Paljenju badnjaka prisustvovao je i gradonačelnik Nikola Lukač, narodni poslanik Milenko Jovanov, predsednik Skupštine Grada Mladen Bogdan, zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski, član Gradskog veća Dragan Pecarski.

U porti crkve zatekli smo i proslavljenu kikindsku plivačicu Maricu Stražmešter. Ona živi i radi u Čikagu kao trener plivača.

-Ne propuštam Božić u rodnom gradu, a u poslednje tri godine trudim se da živim u skladu sa verom, koliko  mogu. Božić je najveći hrišćanski praznik i obeležava se u krugu porodice. Naši običaji su prelepi i drago mi je što ih toliko sugrađana podržava – kazala je Marica Stražmešter.

U crkvi su građani odlazili po badnjake koje su odneli svojim kućama, a ove godine pripremljeno ih je oko dve hiljade.  U isto vreme osvećenje i paljenje badnjaka organizovano je i u Hramu Svetih Kozme i Damjana.

SLIKA 4_1.3.2

Unošenje badnjaka u kuću na Badnji dan tradicija je koja se poštuje. Gradonačelnik Nikola Lukač sa članovima Gradskog veća Sašom Tanackovim i Draganom Pecarskim, predstavnicima Kikndskog konjičkog kluba i sportistima: Duškom Petrovim, strelcem, članovima džudo kluba “Partizan” i MRK “Kikinda Grindeks”, uneo je badnjak u Gradsku kuću.

Badnjak  je sveto drvo kod Slovena i njegovim unošenjem čuva se tradicija, ali i nagoveštava berićetna godina.

 

U 15 sati ispred crkve u centru je paljenje badnjaka, a od 16 časova Gradsku kuću, ali i domove, ispuniće korinđaši koji će veselim pesmicima poželeti srećan Božić.

15dff9b2-c2b4-4b5b-bfdc-291282a63877

Domaćice su ove godine posebnu pažnju posvetile pripremi badnjaka i žita. Na kikindskoj pijaci ponuda je bogata, a cene se kreću od 100 do 250 dinara.

-Mesec dana pripremala sam žito za prodaju. Potrudila sam se da pakovanje bude što lepše. Proteklih godina popularni su takozvani božićni ježevi koji treba najpre da se naprave, a potom se poseje žito koje je, tako reći, nuzproizvod. Dekoracije koje sam izradila mogu da ostanu i posluže za druge namene. Zainteresovanost je odlična – istakla je Ljubinka Gavrilović.

Žito se unosi u kuću kao simbol novog života i roditeljstva. Pored žita u kuću se unosi i badnjak koji simboliše Hrista i njegov ulazak u svet.

-Pored hrastovih grančica badnjak obavezno treba da sadrži žito, orah, pšenicu, bosiljak i kukuruz. Badnjak je drvo koje su pastiri doneli i založili u hladnoj pećini  kada se Isus Hrist rodio. Na Badnje veče treba da se pokrcka orah i ukoliko je jezgro zdravo i jedro biće radosna godina. Žito simbolizuje novi život, bosiljak je simbol zdravlja i zaštite od zla, a kukuruz zdravih životinja u domaćinstvu. Mesecima pripremam aranžmane s obzirom na to da se žito prikuplja tokom žetve. Ikebane su posebno interesantne, a za džakiće u koje je badnjak upakovan utrošila sam nekoliko sati – rekla nam je Radmila Jon.

IMG_2380

Kada je 2017. godine povodom manifestacije „Noć muzeja“ u Narodnom muzeju Kikinda organizovana izložba „Velika zemlja – priča o našim selima“, mnogi posetioci su pitali zašto se, sve ono što su videli i pročitali ne „pretoči“ u knjigu. I bili su u pravu, priča Vladislav Vujin, viši kustos istoričar u Narodnom muzeju.

-Izložba je i bila koncipirana kao „ulazak“ u jednu „veliku knjigu“, bolje reći novine sa velikim plakatima dizajniranim poput „šarenog“ magazina uz mali broj eksponata  pošto naš muzej „pati“ od nedostatka predmeta vezanih za okolna sela. Uz osnovne podatke o selima, posetioci su na izložbi mogli da vide i pročitaju bitne, ali i potpuno nebitne, ali svakako zanimljive, smešne, tužne , tragične i zaboravljene priče iz lokalnih istorija svih mesta koja čine opštinu  odnosno grad Kikindu – kaže Vujin.

Priče su poređane po azbučnom redu devet sela: Banatska Topola, Banatsko Veliko Selo, Bašaid, Iđoš, Mokrin, Nakovo, Novi Kozarci, Rusko Selo i Sajan. Vremenski period koji je u ovim pričama obrađen završava se u prvim godinama nove kolonizacije posle Drugog svetskog rata.

-Pošto velikokikindske novine iz neshvatljivih razloga uglavnom nisu brinule, pisale, o dešavanjima u okolnim selima, kao osnovni izvor za izložbu sada i knjigu služile su novine koje su izlazile u Beogradu između dva svetska rata „Vreme“ i „Pravda“ i Novom Sadu „Zastava“. No, tada smo došli do problema. Prestonički mediji su izveštavali tek kada se u našim selima dogodilo nešto ružno. Neka pljačka, nesreća, ubistvo ili samoubistvo. Pozitivnih vesti gotovo i da nema. Baš kao i danas. Crna hronika prodaje novine. Zato je valjalo potražiti i druge izvore. O većini naših sela pisane su knjige u kojima se mogu pronaći zanimljivi podaci. Zatim tu su i tekstovi vrednih autora i istraživača prošlosti sela koji su objavljivani u Glasniku Istorijskog arhiva Kikinda „Attendite“. O prošlosti iz XIX veka dobar izvor bila je knjiga Vase Stajića „Velikokikindski dištrikt“. Na kraju tu su i podaci, predmeti i fotografije iz istorijske i etnološke zbirke Narodnog muzeja Kikinda – pojasnio je Vladislav Vujin.

Bez ikakvih pretenzija da bude naučno štivo, već da služi za zabavu i sećanje kroz zabavu, „Velika zemlja -istorijska slikovnica o našim selima“ je kompilacija kratkih istorija, „upakovana“ u plavetnilo severnobanatskog horizonta sa mnoštvom fotografija, koja, bez sumnje, može predstavljati zanimljivo štivo za sve naše bivše i sadašnje sugrađane.

korinđaši a

Na Badnje veče na teritoriji Grada dočekuju se korinđaši. Ne postoji dete u Kikindi i okolini koje ne zna bar dve recitacije i rado korinđa. Recitovanjem pesmica, deca domaćinima žele srećno Badnje veče, berićetnu godinu i puno zdravlja za sve ukućane. I ove godine Gradska kuća otvoriće vrata korinđašima od 16 do 18 sati. Dočekaće ih gradpnačelnik Nikola Lukač sa saradnicima i darovati ih slatkišima i voćem. Prošle godine bilo ih nekoliko stotina, a cilj je da se od zaborava sačuva običaj koji se zadržao  jedino u Kikindi i okolini i jedan je od retkih koji se i dan danas prenosi sa kolena na koleno.

Osim dece koja jedva čekaju Badnje veče i domaćini su ti koji se vesele ovom običaju. Korinđaši se dočekuju sa radošću i veseljem. Domaćini pripreme poklone kojima ih daruju, a domaćice pripreme suve šljive, smokve, jabuke, pomorandže, orahe. Svaki od darova ima simboliku. Orah je posvećen precima, bombone su simbol slatkog života, jabuka simbol zdravlja, tako da deca dobiju sve ono što mi je potrebno za rast.

Sa druge strane, deca kroz recitacije domaćinima nagoveste zdravlje, napredak u kući i porodici. Neke od recitacija koje se govore stare su više od sto godina prenose se sa generacije na generaciju, a neke se i menjaju shodno savremenom dobu.

Korinđanje je običaj koji je stavljen na nacionalnu listu za nematerijalno kulturno nasleđe Srbije.

 

basaid skola krecenje

U Osnovnoj školi „1. oktobar“ iz Bašaida zimski raspust biće iskorišćen za uređenje učionica. Mirko Vlajkov, direktor kaže da je u toku krečenje učionica.

-Odlučili smo da vreme kada đaci nisu u školi iskoristimo i okrečimo četiri učionice u prizemlju. U njima se nastava odvija za učenike nižih razreda i nisu krečene sigurno 15 godina. Materijal je škola kupila od sopstvenih sredstava, a naš domar obavlja molerske radove – rekao je Vlajkov i dodao da su u školi rešeni da svaku priliku iskoriste kako bi krečili deo po deo zgrade.

U proteklom periodu u ovu školu uložena su znatna sredstva čime je omogućeno da učenici i zaposleni imaju bolje uslove za rad.

-Na konkursima koji budu raspisani apliciraćemo za sredstva za digitalnu učionicu koja će biti opremljena računarima. Imamo prostor koji se ne koristi i u njemu bi učenici nižih razreda na pravi način mogli da savladaju gradivo iz predmeta digitalni svet – saznali smo od Vlajkova.

2deb7cc4-0aee-4ebf-b708-d30d4d82787d

U toku je čišćenje divljih deponija na teritoriji Grada. U ovaj posao biće uloženo ukupno šest miliona dinara. Kako je istakla Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj, pet miliona opredelio je Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne, a milion dinara izdvojeno je iz gradskog budžeta.

-Deponije koje su obuhvaćene projektom su u Novim Kozarcima, Sajanu i Ruskom Selu. Radovi se obavljaju u Novim Kozarcima i Sajanu, a u Ruskom Selu deponija je očišćena krajem prethodne godine. Završetak posla očekuje se do kraja januara – kaže naša sagovornica.

Da se očiste divlje deponije u ova tri sela odlučilo se po prioritetu.

-Najveći broj prijava za bespravno odlaganje otpada stigao nam je iz pomenutih mesnih zajednica. Meštani su prijavljivali da se smeće odlaže na mestu koje nije predviđeno za to. Osim toga, za Rusko Selo, Sajan i Nove Kozarce bila je spremna projektna dokumentacija za uklanjanje deponija – dodala je Miroslava Narančić.

I ovom prilikom Miroslava Narančić apelovala je na sve da otpad ne odlažu na divljim deponijama.

-Za neadekvatno odlaganje otpada isključivo smo mi odgovorni. Svake godine znatna sredstva izdvajaju se da se smetlišta u selima i gradu očiste. Na žalost, svedoci smo da vrlo brzo, ponovo nastanu divlje deponije. Neophodno je da svi podjednako vodimo računa o životnoj sredini, jer našu okolinu ne čuvamo samo za nas, nego i za našu decu – precizirala je Narančić.

318844156_708499423877671_5741791476130087646_n (1)

Narodni muzej i ove zime organizuje „Zimski raspust u u muzeju“ u okviru kog će deca više saznati o životu ljudi u dalekoj prošlosti. Programi su od 9. do 12. januara, od 11 do 13 sati i namenjeni su deci od 7 do 12 godina, saznajemo od Dragana Kiurskog, muzejskog pedagoga.

 

-Za sve koji reše da deo raspusta provedu u Narodnom muzeju osmislili smo četiri radionice iz oblasti arheologije. Ovo će biti prilika da se deca upoznaju sa sadržajem arheološke izložbe stalne postavke muzeja, otkriće kako su živeli ljudi u kamenom i metalnom dobu, na koji način su pripremali hranu, koje materijale iz prirode su koristili u izradi predmeta za svakodnevnu upotrebu, kako su se odevali. Na jednoj od radionica ćemo dramatizacijom i filmom pokušati da prikažemo život praistorijskog čoveka. Osim toga, deca će imati priliku da pomoću gline izrađuju posude iz praistorije – kaže naš sagovornik.

Posebnog prijavljivanja za program neće biti, svako ko je zainteresovan treba da u utorak, 9. januara u 11 časova. Cilj programa je približavanje deci tema iz arheologije, multisenzorni doživljaj života u praistoriji, razvoj kreativnosti, olakšavanje razumevanja života u dalekoj prošlosti i podsticanje učenja kroz igru. Programe su osmslili i realizovaće ih Dragan Kiurski i Katarina Dragin, takođe muzejski edukator. Cena jedne radionice je 150 dinara.

IMG_4029 (Large)

Četrdesetogodišnjeg E. Č. iz Kikinde pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su zbog sumnje da je izvršio krivično delo teško delo protiv opšte sigurnosti.

Sumnjiči se da je 1. januara, odmah posle ponoći, izazvao požar tako što je aktivirao vatromet ispred svoje kuće u neposrednoj blizini nekadašnje fabrike „Hemik“, gde je na otvorenom prostoru skladišteno oko 250 tona reciklažnog otpada. Kako se sumnja, požar je izbio usled padanja užarenih ostataka pirotehnike na lako zapaljivi otpad. U ovom požaru nije bilo povređenih lica, ali je pričinjena veća materijalna šteta.

Osumnjičenom je određeno zadržavanje do 48 časova i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Osnovnom javnom tužilaštvu u Kikindi.

Podsetimo 1. januara pola sata posle ponoći komšije u blizini nekadašnjeg „Hemika“ prijavlile su požar. Na lice mesta ubrzo su stigli vatrogasci-spasioci, ali i vatrogasna jedinica NIS-a. Zapaljeni selektivni materija za reciklažu, drvene palete i velike količine tkanina vatrogasci su gasili skoro 24 sata. Na sreću okolne kuće nisu bile ugrožene, ali je jak dim smetao stanovnicima ovog dela grada. Deo koji je zahvaćen požarom pripada firmi „Kimeks reciklaža“ iz Novog Sada koja ima poslovnu  jedinicu u Kikindi.