Град

bazar 5

Turistička organizacija Grada će u subotu, 27. januara, prvi put organizovati humanitarnu manifestaciju „Ulica otvorenog srca“. Prihod od akcije namenjen je Udruženju „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ sa sedištem u Kikindi.

– Odlučili smo da napravimo humanitarni bazar i pomognemo udruženju u kojem su roditelji dece sa ovom retkom bolešću. Država plaća njihovo lečenje, ali im je novac potreban i za mnoge druge stvari – za vitamine, putovanja – kaže v. d. direktorica Turističke organizacije Grada, Jasmina Milankov.

U „Ulici otvorenog srca“ na gradskom trgu humanitarni bazar će trajati od 10 do 16 sati, a od 11 do 13 sati odvijaće se i program u kojem će učestvovati: Horić OMŠ „Slobodan Malbaški“, Plesna škola „Dance N Soul“, mlađi dečiji ansambl ADZNM „Gusle“, Škola modernog plesa UG „Step Up“, Bubnjarska sekcija Kikinda, klovnovi, animatori, štulaši, a biće tu i kutak za oslikavanje lica mališana,  „čaj od srca“ Crvenog krsta i, najvažnije, kutije za priloge, navode u Turističkoj organizaciji.

dejvid lindo 3

Pored Milana Ružića, izvršnog direktora Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, zaslužan za planetarno promovisanje Kikinde kao najvećeg urbanog zimovališta sova ušara je Dejvid Lindo, britanski ekspert za proučavanje ptica, novinar i veliki zaljubljenik u prirodu. Upravo je Dejvid „krivac” što su kikindske sove stigle do stranica prestižnih britanskih i svetskih magazina, ali i do čuvenog BiBiSija, te na taj način uspešno popularizovane širom sveta.

Još kada je prvi put došao u naš grad, oduševio se retkim prirodnim fenomenom i postao nezvanični „ambasador” ovdašnje urbane prirode.

– U Kikindu dolazim 14 godina. Bila je mala pauza tokom pandemije. Obično dođem u januaru, ali sada sam bio u decembru. Uvek se radujem da dođem kod vas i uživam u prirodnom fenomenu najvećeg zimovališta sova ušara. Videti sove u divljem staništu nije retkost, ali videte toliki broj jedinki na jednom urbanom prostoru je zaista fantastično- ističe Lindo.

Ovaj rođeni Londonac, koji u proteklih osam godina živi na relaciji London- Ekstramadura (Španija), putuje širom sveta proučavajući ptice. Njegova poruka je da ne moramo biti daleko od gradske vreve kako bismo uživali u prirodi i njenoj lepoti.

Prijatelji i poznanici nazvali su ga „sin Kikinde” jer redovno dolazi u naš grad, uvek iznova oduševljen sovama. Neumorno i sa mnogo entuzijazma promoviše ovaj prirodni fenomen koji je proslavio mali grad na severu Banata. Lindo je i napisao više reportaža o kikindskim utinama, a ovde dovodi i turiste.

– Ljudi u Kikindi i generalno u Srbiji su veoma srdačni. Gde god da sam, u bilo kom kraju sveta, uvek rado pričam o Srbiji, koja mi je jedna od omiljenih zemalja, i naravno o Kikindi i sovama. Već imam formiranu grupu turista koja će doći u vaš grad u decembru 2024. godine, a ja se uvek radujem da ponovo dođem- kaže Lindo.

Stava je da bi Turistička organizacija i nadležni u Srbiji, Kikindu trebalo mnogo više da promovišu što bi, smatra, doprinelo da postanemo centar eko- turizma.

– Ljudi su radoznali, čuli su za ovaj prirodni fenomen i žele uživo da ga vide. Većina njih voli da posmatra ptice, uživa u prirodi. Turisti koje sam dovodio i koji su zainteresovani da dođu u vaš grad su uglavnom iz Velike Britanije, ali i ostalih krajeva Evrope, SAD i celog sveta. Srbija je izuzetna destinacija, voleo bih da uvidi kakvo blago ima i koliko je to dragoceno. Ovaj fenomen zasigurno će privući mnogo više posetilaca što će pozitivno uticati na lokalnu ekonomiju. Jer pre 14 godina, Kikinda je bila nepoznato mesto. Danas kada pričam sa mnogima u Engleskoj, čuli su za Kikindu i sove- kažu: da znamo, to je onaj grad u Srbiji. Trebalo bi da male sove utine postanu zvanično simbol Srbije, jer ne treba propustiti priliku da se fenomen popularizuje i time privuče mnogo turista- ukazuje naš sagovornik.

I dok su nama skupine malih, pernatih stvorenja skrivenih visoko u krošnjama drveća u centru grada sasvim uobičajen prizor, na koji retko i obraćamo pažnju, zaljubljenici u ptice i prirodu iz svih krajeva sveta ostanu zadivljeni pred retkim prirodnim fenomenom.

– Kikinda je učinila odličan posao da zaštiti sove, to je divan primer za ceo svet. Ponosan sam na to i uvek pričam o tome. Možda u nekim drugim mestima, ljude i dalje misle da su sove loše, ali su zapravo veoma korisne, hrane se miševima i pacovima koji onda ne moraju da se suzbijaju pesticida što je ekološki pristup- napominje Lindo.

I ORAO KRSTAŠ NA KIKINDSKOM NEBU

Prilikom poslednje posete Kikindi, prošlog meseca, Lindo je imao retku i dragocenu priliku da vidi orla krstaša. Zadivljujući prizor uspeo je da ovekoveči fotografijom. Očuvanje krstaša deo je aktivnosti i kampanje koju uspešno sprovodi Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, uz podršku evropskih partnera.

– Koliko znam, to je zvanično ptica simbol Srbije. Retkost je videti ga. Prvi put sam tu vrstu orla video pre deset godina sa Milanom Ružićem- kaže Dejvid.

 

 

418914230_716381850562047_473538671940324049_n

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se u četvrtak oko 7 časova ujutru dogodila na putu između Bačke Topole i Bajše poginuo je Saša Petković (50) iz Mokrina dok je sa trojicom kolega putovao na posao.

Na vozilo fiat doblo kojim je upravljao naletela je škoda u kojoj je za volanom bio Mikloš L. (18) iz Bajše. Do nesreće je došlo, kako se sumnja, kada je Mikloš vozeći škodu preticao kamion, te prešao u suprotnu kolovoznu traku i direktno se sudario sa fijatom. Saša je poginuo na licu mesta, a protiv Mikloša će biti podneta krivična prijava za teško delo protiv bezbednosti saobraćaja.

Saša Petković je bio član Dobrovoljnog vatrogasnog društva koje je potvrdilo vest o njegovoj iznenadnoj i tragičnoj smrti.

„Legendo, ostaćeš upamćen po svemu što si činio za naše društvo, a pre svega po tvom izuzetnom humoru koji je svakom od nas mamio osmeh. Neka te anđeli čuvaju i hvala ti za sve. Iskreno saučešće porodici Petković” – saopštilo je DVD Mokrin.

Petković će biti sahranjen u nedelju u 15 sati na pravoslavnom groblju u Mokrinu. Iza sebe je ostavio neutešne suprugu i dvoje dece.

Foto: Fejsbuk DVD Mokrin

Preduzetnici slava (1)

Preduzetnici u Kikindi danas su u prostorijama svog udruženja, uz prisustvo sveštenstva, obeležili svoju slavu, Bogojavljenje. Udruženje postoji 17 godina, a čitavu deceniju na njegovom čelu je Siniša Pašić, vlasnik Hostela „Paparaco“.

– Mi smo najbrojnije udruženje u državi i svake godine povećava se broj članova, što nam je veoma važno jer pokazuje slogu preduzetnika u gradu i da težimo tome da nam bude bolje i lakše da radimo. Zato smo se i udružili – istakao je Pašić.

Ove godine kum slave bio je Milan Čipčić, vlasnik Stolarske radionice ”Čipčić“ iz Kikinde.

– Za mene je ovo velika čast. Stolarska radionica postoji već pune dve decenije, a članovi Udruženja smo od njegovog nastanka – rekao je Čipčić.

U ime Gradske uprave, slavi je prisustvovao Saša Tanackov, član Gradskog veća za privredu i investicije. On je podsetio da preduzetništvo u Kikindi ima dugu tradiciju i da je veoma važno za ekonomiju grada.

– Grad podržava rad udruženja i uopšte preduzetnika iz naše sredine. Prošle godine povećali smo fond za grantove kao pomoć malim i srednjim preduzećima, dok je za ovu godinu opredeljeno tri miliona dinara – rekao je Tanackov. – Kao jedan vid pomoći onima koji se bave trgovinom i uslugama, prošle godine smo zamrzli cenu zakupa lokala na nivo od 30. juna.

Tanackov je najavio da je Grad za Udruženje i za sve preduzetnike namenio bespovratna podsticajna sredstva i da će konkurs za njihovo dobijanje biti raspisan najkasnije u martu.

Casni krst Kikinda (4)

Rekordan broj učesnika, njih 42, učestvovalo je na jubilarnom, desetom Bogojavljenskom plivanju za Časni krst na Starom jezeru u Kikindi. Krst je iz vode podigao dvadesettrogodišnji Marko Nadlački, diplomirani psiholog iz Kikinde.

– Već sam učestvovao ranijih godina. Prošle godine nisam mogao da plivam zbog ispitnog roka – kaže Nadlački. – Ovde sam da podržim tradiciju pravoslavlja. Plivanje za Časni krst za mene je simbolično i predstavlja putovanje čovekovo kroz životne teškoće.

Manifestaciju u Kikindi organizuje Ronilački klub „Orka“ uz sveštenstvo Srpske pravoslavne crkvene opštine.

– Temperatura vode je četiri stepena. Ove godine su izuzetno loši vremenski uslovi, pa ipak imamo najveći broj učesnika do sada. Plivale su i dve žene i troje maloletnih mladića, a zanimljivo je i da su među takmičarima bila i dva oca sa sinovima – rekao je predsednik „Orke“, Stojan Bogosavljev.

Učesnicima se obratio protojerej Boban Petrović, a podržao ih je i gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

– Ovi hrabri momci i devojke dokazuju koliko je značajno vraćanje veri i tradiciji – istakao je Lukač. – Samo sloga i tradicija mogu da nas održe i važno je da tu poruku prenosimo mladima.

I pobedniku u Kikindi gradonačelnik je, u ime Gradske uprave, uručio zlatnik i prigodne poklone.

Casni krst Novi Kozarci (4)

Na jezeru Strelište u Novim Kozarcima održano je jedanaesto plivanje za Časni krst. Uprkos lošim vremenskim uslovima, vetru i susnežici, učestvovalo je 11 mladića. Iako su svi plivači bili prilično ujednačeni, prvi je razdaljinu od 33 metra preplivao lekar Srđan Ninčić iz Novog Kneževca, specijalista ortopedije u Opštoj bolnici u Senti.

– Već sam plivao ovde 2019. godine. Za mene je ovo poseban dan, ne mogu da vam opišem ovaj osećaj, bez obzira na vreme i na hladnoću. Želim da budem primer drugima i ponos svojima zbog ovog čina i naše vere – rekao je doktor Ninčić.

Plivanju je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač koji je pobedniku, u ime Grada, uručio zlatnik. Takmičarima se, tradicionalnim pozdravom „Bog se javi“, obratio jerej Nikola Momirov, starešina Hrama Svetog Proroka Ilije u Novim Kozarcima.

– Pre plivanja održana je Sveta liturgija u Hramu i osvećena je Bogojavljenska voda koju smo podelili narodu – rekao je otac Nikola. – Moram da istaknem da je plivanje za Časni krst, pre deset godina, ustanovio tadašnji parohijski sveštenik, otac Želimir.

Manifestaciji je prisustvovalo više desetina meštana i gostiju za koje je bilo pripremljeno kuvano vino.

kovid ambulanta u mikronaselju

U sezoni gripa i drugih respiratornih infekcija broj pacijenata koji su ovih dana zatražili lekarsku pomoć nije iznad očekivanog za ovo doba godine. Takođe, slučajevi oboljevanja od korone daju lakšu kliničku sliku, saznajemo od doktora Miloša Simića, lekara iz respiratorne ambulante za respiratorne infekcije u Mikronaselju.

– Broj pregleda je uobičajen za zimski period, u proseku imamo 60 pacijenata dnevno, i pet do 10 kovid pozitivnih – kaže dr Simić. – Inače, klinička slika inficiranih korona virusom sada je lakša i imamo mnogo manji broj pacijenata sa upalama pluća i uopšte onih kojima je neophodna hospitalizacija.

Dodaje da je sada karakteristično da klasični grip i korona virus daju slične simptome: povišenu telesnu temperaturu, bol u mišićima, kašalj, kao i gubitak čula mirisa. Za koronu su, ipak, češće karakteristični i povraćanje i dijareja, kaže doktor Simić.

Preporuka lekara i dalje je da treba unositi vitamine, odmarati se i smanjiti stres, koliko je to moguće. U slučaju infekcije, ukoliko se temperatura ne spusti posle tri dana, treba doći u ambulantu za respiratorne infekcije.

419464030_1054641935789783_2700282456009795695_n

U dvorišnom delu Centra za stručno usavršavanja završena je prva faza radova budućeg Trening centar odnosno učionica budućnosti. Zgrada je projektovana na 150 kvadrata i upotpuniće aktivnosti i sadržaje kikindskog CSU, rekao je direktor Dejan Karanović.

-Trening centar moći će da koriste kompanije, ali i svi ostali koji imaju potrebu za dodatnim obrazovanjem, prekvalifikacijama i dokvalifikacijama. U našem gradu otvoren je veliki broj fabrika i biće ih još. Suočeni smo sa nedostatkom  radnika u pojedinim branšama i ovaj centar biće pravo mesto za obuke tako da će se još više smanjiti broj nezaposlenih – istakao je Karanović.

Sredstva, 10 miliona dinara, dobijena su na konkursu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Posao će biti podeljen u dve faze i konkurisalo se za preostale radove .

-U prvoj fazi urađeni su grubi radovi: temelj, zidanje, ploča. Preostalo je da se uradi druga ploča i krov sa kojim će građevinski radovi biti završeni. Nakon toga potrebno je ugraditi instalacije i obaviti unutrašnje molersko – farbarske i ostale radove. Zgrada će imati prizemlje i jedan sprat. Biće modernog izgleda i sa opremom koja će zadovoljiti sve potrebe budućih korisnika – dodao je naš sagovornik.

Za opremanje budućeg Trening centra konkurisaće se na IPA projektima prekogranične saradnje sa Rumunijom i Mađarskom. Cilj je da se oforme i IT inkubatori. Pojedincima koji se bave informacionim tehnologijama biće ponuđen prostor, logistika i oprema kako bi otvorili firme u našem gradu.

vojska a

Jedna od aktuelnih tema od početka godine je predlog ministra odbrane Miloša Vučevića o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka. Javnosti i predsedniku Aleksandru Vučiću ministar je obrazložio da bi vojni rok trajao sto ili 120 dana.

Inicijativa je izazvala polemike u javnosti, a mi smo danas o tome razgovarali i sa našim sugrađanima.

– Bilo bi to ispravno i potrebno mladima, kako bi naučili da treba da se žrtvuju za svoju državu. Smatram da bi se time i ojačalo zajedništvo, što nam je neophodno. Trebalo je ovo uraditi i ranije i vojni rok bi, po mom mišljenju, ponovo trebalo da traje godinu dana – kaže Dalibor Iličin, oštrač reznog alata iz Kikinde.

Devetnaestogodišnji David Vujadinov, elektrotehničar računara, ima drukčije mišljenje.

– Iako mnogi podržavaju ovaj predlog jer smatraju da doprinosi jačanju nacionalne bezbednosti, promoviše patriotizam i pruža mladima korisne veštine, ja sam među onima koji se protive obaveznom vojnom roku – rekao je David. – Moje mišljenje je da je dobrovoljna vojna služba bolji model jer omogućava pojedincima da slobodno biraju svoj put.

Grupa sugrađanki kojima smo postavili isto pitanje imala je isti stav o obaveznom služenju vojnog roka, a izrazila ga je Jasmina Novaković, trgovac.

– Treba ponovo da se uvede obavezni vojni rok jer su muškarci postali kao žene, previše su se opustili – kaže Jasmina.

O ovom predlogu poslednjih dana izjašnjavaju se i različite organizacije. Tako iz kikindskog odbora SUBNOR-a stiže „snažna podrška inicijativi  Generalštaba Vojske Srbije“.

Osvrćući se na izjavu generala Milorada Stupara, u SUBNOR-u podsećaju da obnova oružanih snaga naše zemlje neprekidno traje od 2016. godine, ali i „da sadašnji ljudski potencijal mora da bude brojniji i još osposobljeniji i efikasniji, a to se može postići jedino uvođenjem redovnog služenja vojnog roka“.

Obavezno služenje vojnog roka u našoj zemlji je suspendovano 2011. godine.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je, u maju 2022. godine, najavio da će predložiti uvođenje vojnog roka u Srbiji u trajanju od 90 dana. O predlogu će, rekao je predsednik, odlučivati Narodna skupština i Vlada.

Inače, neke od država u kojima je obavezno služenje vojnog roka su Švajcarska, Norveška, Švedska, Austrija, Danska, Litvanija, Estonija, Ruska federacija i Izrael.