Град

Rebooting-(1)

Gradonačelnik Nikola Lukač i v. d. direktor Kulturnog centra, Marko Markovljev prisustvovali su danas „Kick off” sastanku projekta „Rebooting“ koji je organizovao Savez OPENS u Novom Sadu i na kojem su učestvovali i partneri iz još šest gradova u Vojvodini: Subotice, Sombora, Bečeja, Sremske Mitrovice, Zrenjanina i Pančeva.

– Ideja je da sa mladima u tim gradovima radimo na njihovim veštinama i znanjima, da ih uključimo u zajednicu, u društvo, da radimo na promociji Evrope i evropskih vrednosti. Danas je predstavljanje projekta i dogovaramo se o aktivnostima – rekao je koordinator OPENS-a, Vukašin Grozdanović.

Nakon sastanka, u Gradskoj kući je priređeno zvanično otvaranje projekta kojem su prisustvovali Milan Đurić, gradonačelnik Novog Sada, gradonačelnici  gradova u projektu, kao i  predstavnici delegacija EU – finansijera projekta koji će se realizovati u naredne tri godine i za koji je opredeljeno 85 miliona dinara.

S. V. O.

LUKAC-NIS

Svečanom obeležavanju jubileja, 15 godina društveno odgovornog programa kompanije NIS „Zajednici zajedno“, prisustvovali su gradonačelnik, Nikola Lukač, član Gradskog veća Saša Tanackov i predstavnik korisnika sredstava projekta „Zajednici zajedno“ dr Dušan Prekratić. Ovogodišnji konkurs Programa posvećen je obrazovanju i nauci i usmeren je na podršku projektima osnovnih i srednjih škola u domenu osavremenjivanja nastavnog procesa i infrastrukture objekata, kao i projektima naučno-istraživačkih organizacija i naučno-tehnoloških parkova  radi unapređenja infrastrukturnih i inovacionih kapaciteta naučnih ustanova.

U okviru svečanosti, koja je održana u Palati Srbija, predstavljeni su rezultati 1.136 projekata, koji su realizovani u 13 gradova širom zemlje, a u koje je uloženo 1,7 milijardi dinara. Obraćajući se prisutnima, Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS-a je istakao, da je u toku programa „Zajednici zajedno“ unapređen rad više od 180 obrazovnih ustanova, 40 institucija kulture, 45 bolnica i domova zdravlja.

Da je kompanija NIS stub energetskog snabdevanja naše zemlje, kao i da je jedna od najuspešnijih kompanija, rekla je u svom govoru ministarka energetike, Dubravka Đedović Handanović. Događaj su uveličali i ministarka nauke Jelena Begović, ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović i ministarka zdravlja Danica Grujičić kao i predstavnici drugih gradova i lokalnih samouprava.

Za 15 godina saradnje preko programa “Zajednici zajedno” Kikinda je dobila blizu 272 miliona dinara, a podržana su 172 projekta.

A.Đ.

 

Teodora-Vlahovic-(1)

Na Festivalu „Pesma za Evroviziju“ za nastup u Malmeu boriće se i naša Kikinđanka Teodora Vlahović sa pesmom „Sama“ koju je, kao jednu od 28 kompozicija, izabrala Selekciona komisija RTS-a.

Dvadesetčetvorogodišnja Teodora nastupiće pod svojim umetničkim imenom Chai, a ideja za nastup na popularnoj „Beoviziji“ potekla je iz njene izdavačke kuće.

– Već neko vreme radim sa izdavačkom kućom „Red Pill“ iz Beograda i uskoro treba da izađe moj prvi album – kaže Teodora. – Procenili smo da je ovo dobar tok s obzirom na to da je „Pesma za Evroviziju“ dobro ispraćena.

Album će imati 11 pesama, a pesma „Sama“ pisana je posebno za „Beoviziju“ objašnjava Teodora. Pored nje, autorski tim čine i Rep Gorila i Aleksandar Veliki.

– Smatram da pesma za ovakvo takmičenje treba da probudi ljude, ne smeju da ostanu ravnodušni. Treba da se sluša srcem i da bude spektakl – kaže Teodora koja, inače, upravo ostvaruje svoj san – da se bavi muzikom i da uživa u tome.

Znala je to još kada se, kao devojčica, priključila horu koji je vodila njena mama u Novom Miloševu,. Srednjoškolski dani u Ekonomsko-trgovinskoj školi u Kikindi bili su obeleženi i njenim vikend nastupima u klubovima i kafićima. Pre tri godine odvažila se da počne i da piše muziku. Sada živi u Beogradu i ovih dana, sa ostalim takmičarima na „Beoviziji“, ima svakodnevne pripreme.

– Dugo već radimo na koreografiji, kostimu. Ne idem da se takmičim sa ostalima, nego sama sa sobom, želim da dostignem svoj maksimum, da bi kasnije što više ljudi slušalo moju muziku – kaže Teodora i dodaje da je za svoju pesmu dobila veoma dobre komentare.

Na sajtu RTS-a pesma „Sama“ ima već 120 hiljada pregleda. Selekciju su, inače, prošli uglavnom mladi takmičari, a od poznatijih imena pojaviće se Konstrakta i Lena Kovačević.

I ove godine na Festivalu će biti održana dva polufinala, 27. i 29. februara, u kojima će nastupiti po 14 takmičara, a po osam najboljih plasiraće se u finale koje će se održati 2. marta.

Naša Teodora nastupiće prve večeri, pod rednim brojem 11. Verujemo da će iz njenog rodnog Novog Miloševa i Kikinde, dobiti podršku u glasovima publike koji čine polovinu ukupnog broja glasova.

Pobednik festivala predstavljaće Srbiju na „Pesmi Evrovizije“ koja će se održati u Malmeu 11. maja.

prvaci-upis

Upis prvaka u šest gradskih škola završen je 15. februara. Upis je, navodi predsednika Aktiva direktora osnovnih škola i direktor OŠ „Žarko Zrenjanin“ Tihomir Farkaš, na veliko zadovoljstvo prosvetnih radnika, završen brzo i efikasno. Mališani koji će prvi put sesti u školske klupe upisani su prema  odluci o određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji Kikinde. Praktično, vodilo se računa o teritorijalnoj pripadnosti odnosno blizini škole u odnosu na adresu stanovanja.

-Bilo je razumevanja kod roditelja i broj žalbi koji je pristigao je minimalan. Sve one su rešene i škole mogu da se posvete testiranju prvaka i ostalim aktivnostima za prijem novih učenika. Postigli smo željeni cilj, a to je da sve gradske škole imaju optimalan broj đaka u odeljenjima. Rejonizacijom smo pružili svim učenicima šansu da imaju ravnopravno obrazovanje, a izbegli smo i tehnološke viškove u prosveti – dodao je Farkaš.

U školskoj 2024/2025. godini, osnovne škole „Jovan Popović“, „Đura Jakšić“ i „Feješ Klara“ imaće po dva odeljenja prvaka, s tim što je u „Feješ Klari“ jedno odeljenje na srpskom i jedno na mađarskom jeziku. Škole „Sveti Sava“, „Vuk Karadžić“ i „Žarko Zrenjanin“ upisale su po tri odeljenja.

– Imamo dosta učenika da sve škole imaju dovoljan broj odeljenja i da ne bude viška obrazovnog kadra i to smo i pokazali. Naišli smo na veliko razumevanje roditelja i Komisija za rejonizaciju zahvaljuje svima, a pre svega roditeljima koji su razumeli potrebu da se sistem što bolje organizuje. U formiranim odeljenjima imaćemo optimalne uslove za rad i obrazovanje dece – precizirao je Tihomir Farkaš.

U šest gradskih škola upisano je 322 prvaka, dok će ih sa devet škola u selima biti više od 400.

A.Đ.

 

Jaslo-(4)

Gradonačelnik Nikola Lukač danas je, u Gradskoj kući u Kikindi potpisao sporazum o saradnji sa čelnikom grada Jaslo u Poljskoj, Rišardom Pabianom. Ovim je zaokružena višednevna poseta poljske delegacije našem gradu i započete su aktivnosti na partnerstvu, odnosno bratimljenju dva grada.

– Veliko mi je zadovoljstvo što smo mogli da ugostimo gradonačelnika i njegove saradnike. Saradnju su, zapravo, započeli sportisti – naše odbojkašice već nekoliko godina odlaze na turnir u Jaslo – rekao je Lukač. – Gostima smo proteklog vikenda pokazali turističke i potencijale u poljoprivredi. Bili smo u Mokrinu i na Danima vina u Iđošu i gosti su izrazili želju da razmene iskustva sa vinarima sa ovog područja. Mi bismo, takođe, mogli da primenimo njihova iskustva i verujem da će ova saradnja unaprediti odnose između dve lokalne samouprave na sportskom, privrednom, kulturnom i turističkom planu.

Gradonačelnik Jasla, Rišard Pabian izrazio je zadovoljstvo boravkom u našem gradu.

– Počastvovan sam i drago mi je što smo započeli aktivnosti oko bratimljenja i verujem da će to doneti pozitivne efekte za oba grada – rekao je Pabian. – Naši gradovi imaju dugu istoriju i mislim da možemo da stvaramo dugoročnije veze. Počeli smo sa sportom, ali želimo da se saradnja nastavi i u oblasti kulture, investicija, vinske industrije, jer nam je zajednička i razvijena vinogradarska proizvodnja.

Gradonačelnik je pozvao Kikinđane da posete Jaslo i rekao da će i svojim sugrađanima preporučiti da dođu u Kikindu i upoznaju se sa arhitekturom i drugim lepotama našeg grada.

Jaslo je grad sa 33 hiljade stanovnika i nalazi se na krajnjem jugoistoku Poljske u blizini granice sa Slovačkom, u Potkarpatskom vojvodstvu. Iako ima istoriju dugu više od 650 godina, u Drugom svetskom ratu je bio gotovo potpuno uništen.

Na današnjem susretu u Kikindi dogovoreno je i da će se turističke organizacije angažovati u aranžmanima razmene đaka i ekskurzijama koje će doprineti boljem upoznavanju stanovnika dva grada.

S. V. O.

 

 

427913888-1439041773389892-6658537330383729629-n

Učenice baletske škole  u Kikindi osvojile su dve zlatne i jednu bronzu medalju na internacionalnom takmičenju u Beču pod nazivom „VIENA DENS NAU“. Učenice pripremne grupe osvojile su prva mesta sa koreografijama „Flešlajt“ u mini kategoriji  i „Džeronimo“ u dečijoj kategoriji. Dorotea Borenović je sa svojom koreografijom „Dark Dora“ osvojila je treće mesto u kategoriji juniora.

Na festivalu su učestvovale plesne grupe iz Egipta, Italije, Mađarske, Rumunije, Nemačke, Austrije i Srbije. Podršku kikindskim balerinama da otputuju u Austriju pružili su lokalna samouprava, Kulturni centar i „Grindeks“.

1708339424660-(1)

Ministarstvo unutrašnjih poslova u saradnji sa Evropskom mrežom saobraćajne policije od danas, 19. do 25. februara organizuje akciju pojačane kontrole saobraćaja usmerenu na kontrolu poštovanja propisa vozača komercijalnih vozila autobusa i teretnih vozilima. Osim navedenog kontrolisaće se i vozači koji obavljaju transport opasne robe, istakao je načelnik Odeljenja saobraćajne policije Policijske uprave u Kikindi, potpukovnik Vladan Tomić.

-Proveravamo, pre svega, tehničku ispravnost vozila, vreme upravljanja i odmora vozača. Kontrolišemo i da li je vozač konzumirao alkohol, da li se pridržava propisane dozvoljene brzine i da li koristi sigurnosni pojas.  Upravo ovo su i najčešći prekršaji koji prave vozači transportnih vozila i autobusa. Apelujem na vozače da se pridržavaju svih propisa Zakona o bezbednosti saobraćaja i Zakona o radu članova posade motornih vozila – rekao je Tomić.

 

Analize saobraćajnih nezgoda u 2023. godini pokazuju da su teretna vozila učestvovala u 5.535 saobraćajnih nezgoda od kojih su gotovo dve trećine izazvali upravo vozači ovih vozila. S druge strane, autobusi su učestvovali u 1.553 saobraćajne nezgode od kojih su oko trećinu izazvali vozači autobusa.

Naš sagovornik dodao je i da vozači motornih vozila treba da obrate pažnju na ugroženu kategoriju učesnika u saobraćaju pešake bicikliste i starije. Sa druge strane i biciklisti treba da poštuju propise i da koriste biciklističke staze i trake, da se ne kreću po trotoarima.

A.Đ.

 

 

1708242530572

Ispred prostorija kompanije FCC, u subotu, u vreme kada je za građane otvoren šalter za žalbe, zatekli smo veliki broj sugrađana koji su želeli da razreše probleme i nedoumice koje imaju zbog računa za odnošenje otpada. Neki od problema, kako smo saznali, od okupljenih datiraju  više godina. Takav problem izložio nam je Đuro Grubišić.

-Došao sam još jednom  da prijavim promenu broja članova domaćinstva. Ranije sam se obraćao pismenim putem i nisam dobio nikakav odgovor. Sada sam rešio da lično iznesem problem kako bi mi neko dao odgovor kada će on biti rešen. Već pet godina pokušavam da  uradim promenu broja članova u domaćinstvu i niko ne reaguje – dodao je Grubišić.

 

Irena Barna donela je račune od čitave 2023. godine.

-Želim da mi neko pokaže koji mesec nije plaćen. Dobila sam velik račun i ispalo je da nijedan račun FCC-a nisam platila pola godine unazad.  Tu su računi od januara do decembra koji su dokaz da sam redovan platiša, pa sada neka mi pronađu koji mesec nije plaćen – ogorčena je sugrađanka.

Sveštenik Jožef Mela žalbu je uputio u ime Rimokatoličke župe.

-Crkvi u Banatskoj Topoli stigao je dopis da im se javi kvadratura. To sam i uradio i nikakav odgovor mi nije stigao na mejl. Poslao sam i preporučeno pismo i na adresu u Kikindi i na adresu centrale kompanije u Beogradu i nikakav odgovor nemam. Iako redovno plaćamo odnošenje otpada na računu nema traga da sam i jedan dinar uplatio. Niko ne zna koliki je iznos koji treba da plaćamo. Na računu piše da je iznos 2.066 dinara, pa ispod toga da je za uplatu 1.300 dinara. Šalju i račun na 717 dinara već tri puta. On je plaćen, a nema traga o tome. Želim da konačno rešimo šta i koliko plaćamo i zašto se uplate ne vide – dodaje Jožef Mela.

Podsetimo da korisnici komunalnih usluga sa teritorije Grada od 1. februara 2024. godine na adresi Generala Drapšina broj 20, imaju pravo da podnose reklamacije odgovornoj osobi ispred kompanije FCC Kikinda. Radno vreme rada sa strankama je svake subote od 9 do 13 časova.

A.Đ.

Dani-vina-(1)

Završni program 24. Dana vina u Iđošu održan je danas u Domu kulture u ovom mestu. Prethodno je, simbolično, u prisustvu sveštenstva, orezana loza u vinogradu Porodičnog podruma „Kepul“ koje je, sa svojim belim burgundcem, pobedilo prošle godine.

Izlagače i goste poslužilo je vreme, što nije bio slučaj sa prilikama u toku godine koje nisu pogodovale uzgoju grožđa. Ove sezone bilo je potrebno uložiti veliki trud da bi se došlo do dobrog grožđa i kvalitetnog vina, potvrđuje i Nenad Miladinski, ovogodišnji gradski i apsolutni pobednik sa svojim crvenim vinom. Mesni pobednici su domaćini, Udruženje „Šasla“.

– Imao sam grad (led) u vinogradu, trudio sam se da ga sačuvam od bolesti i na kraju nisam imao ni jednu pokvarenu bobicu. U „zlatnom vinu“ su „kaberne sovinjon“, „kaberne fran“, „merlo“, „frankovka“ i „širaz“ – pet zlatnih sorti. Vino prave ljubav, veliki trud, upornost, pedantnost i dobar ukus – kaže Miladinski.

Nenad je, inače, i rekorder manifestacije jer je tri puta bio gradski pobednik. Vinogradarstvo i vinarstvo su, kaže, porodična tradicija. Njegova vina piju se i u zemlji i u inostranstvu, i već su, kaže, stigla i do Afrike i Finske.

U Udruženju vinogradara i vinara „Šasla“, osnivaču i organizatoru manifestacije zadovoljni su posetom i kvalitetom pobedničkih vina.

– Bila je izazovna godina, za male vinogradare izuzetno teška zbog loših vremenskih uslova. Jedino su vinogradari sa modernom tehnologijom uspeli to da nadomeste. Mi smo, ipak, zadovoljni, vina su generalno prosečna po kvalitetu i ukusu, ali smo iznenađeni koliko su neka, koja su i pobedila, izuzetna – rekao je Marko Mirkonj, predsednik „Šasle“.

Na takmičenje je stiglo 195 uzoraka iz čitave Vojvodine. Dodeljena su 64 bronzana, 63 srebrna i 40 zlatnih odličja. Vina su se ocenjivala u pet kategorija: crno, belo, roze, „šiler“ i voćno dezertno vino.

Posetioci su danas imali priliku i da probaju ocenjena i nagrađena vina. Dodeli nagrada prisustvovali su i čelnici Grada.

– Manifestacija napreduje i svake godine je na sve višem nivou. Čestitam organizatorima i nadam se da će nastaviti da se prave dobra vina i da se organizuju ovako lepa druženja – rekao je gradonačelnik, Nikola Lukač.

Pored parka ispred Doma kulture, na štandovima su se predstavila udruženja i klubovi iz ovog mesta, prodavale su se rukotvorine, a žene iz Udruženja „Vreteno“ ispekle su oko 400 krofni.

S. V. O.

Boracke-legitimacije-(5)

U nastojanju da se poboljša status i položaj boraca iz ratova devedesetih, jedan od programa Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja su i boračke legitimacije. Pomoćnica Ministra, Sanja Lakić, danas ih je uručila borcima u Kikindi. U svečanoj sali Gradske kuće tim povodom priređen je prijem za 37 boraca.

– Želim da vam se obratim rečima hvala i izvinite, koje treba da ponavljamo svuda gde dođemo. Hvala za sve što ste učinili i izvinite što ovo hvala dolazi posle toliko godina – rekla je pomoćnica ministra. – Od kada je na čelo Ministarstva došao ministar Nikola Selaković, započeli smo pozitivnu kampanju koja za posledicu ima da je broj od 25.550 registrovanih boraca povećan na više od 47.000. Ovo što ćete danas dobiti je prvi korak. Želimo da vas saslušamo i da, na osnovu vaših problema i potreba, kreiramo sve programe i aktivnosti koje ćemo imati u toku ove godine.

Boračka kartica obezbeđuje pogodnosti u različitim kompanijama, banjama, apotekama, preduzetničkim radnjama, rečeno je na skupu. Međutim, najvažnije je da se borcima vrati društveni status koji zaslužuju, smatra i pedesetsedmogodišnji Milan Galić iz Kikinde, borac prve kategorije.

– Završio sam vojnu školu u Banja Luci. Moja ratna priča počela je u Vukovaru, gde sam i ranjen 1991, godine. I narednih godina imao sam pun angažman u 36. motorizovanoj brigadi. Suštinske podrške nije bilo, neko vreme je bilo čak i nepopularno reći da ste bili borac, ljudi su nas gledali sa podsmehom. Poslednjih godina to se menja, oseti se da se više vodi računa o toj populaciji – kaže Milan i dodaje da treba podići svest kod ljudi da su oni koji odu da brane zemlju prvi među jednakima i da zaslužuju poštovanje.

Dodeli legitimacija prisustvovali su i gradonačelnik Nikola Lukač, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić i predsednik Gradske skupštine, Mladen Bogdan.

– Mislim da se, u prethodnih nekoliko godina, intenzivno poboljšava status ratnih vojnih invalida i uopšte boraca i odnos prema njima – rekao je Lukač. – Svi Kikinđani koji su učestvovali i odazivali se u odbrani zemlje da treba da znaju da smo ponosni na njih.

Lukač je naglasio da će, pored boljeg društvenog statusa, Grad, u saradnji sa državnim organima, nastojati da pomogne u rešavanju životnih problema boraca i njihovih porodica.

 

S. V. O.